HINA - Financijski servis
Osnovni ciljevi ekonomske politike trebaju biti visoke stope gospodarskog rasta, kojega treba temeljiti na domaćim resursima i rastu izvoza, te puna zaposlenost, poruka je koju je nakon trodnevnog savjetovanja ekonomista u Opatiji sažeo Ljubo Jurčić.
Tradicionalno, 13. savjetovanje "Hrvatska ekonomska politika u 2006.", koje se od 16. do 18. studenoga održavalo u Opatiji u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista, okupilo je velik broj ekonomista i gospodarstvenika, a sudionicima su se prva dva dana obratili i premijer Ivo Sanader i potpredsjednik Vlade Damir Polančec.
Sažimajući rezultate skupa, Jurčić ističe kako ekonomisti imaju rješenje, ideje kako poboljšati hrvatsku situaciju vezano za ekonomski rast, dok političari to ni ne spominju.
Svaka vlada počinje ispočetka i izgubi dvije godine da vidi u kakvoj se situaciji nalazi, pa bi svaka iduća vlada morala prije stupanja na dužnost znati što treba napraviti, a ne da gubi vrijeme i tek tada počinje tražiti rješenja, kazao je Jurčić.
Nasuprot političarima, kojima je cilj smanjenje proračunskog deficita, ističe kako je ustvari bitno da stopa gospodarskog rasta bude veća od tog deficita.
Smatra da je u idućih desetak godina u Hrvatskoj prirodna stopa rasta od 3 do 4 posto, ne zato što to hoće politika nego jer se poslodavci brinu za svoj posao, ljudi za plaće, itd.
Nasuprot pak podatcima o proračunskom deficitu i projekciji od 3,3 posto deficita za iduću godinu, Jurčić smatra da se hrvatski deficit de facto kreće oko 6 posto BDP-a, a što proizlazi iz strukture gospodarstva i države.
Ističe kako ni prijedlogom proračuna za 2006. nisu predviđena sredstva za promjenu strukture gospodarstva i javne uprave. U prvoj fazi to je trošak za državu, ali se to vraća u dugoročnom razdoblju kroz veći prihod gospodarstva i niži trošak javne uprave, kazao je.
Treći, posljednji dan skupa u Opatiji, raspravljalo se i o značaju turizma i brodogradnje.
Branko Blažević s opatijskog Fakulteta za turistički i hotelski menadžment smatra da turizam mora postati nacionalni izvozni proizvod. Turizam kao najkonkurentniji hrvatski proizvod može idućih 10-15 godina biti pokretač razvoja, kazao je.
Ivan Mencer s riječkog Ekonomskog fakulteta izražava vjeru u budućnost hrvatske brodogradnje, s obzirom na njenu tradiciju i činjenicu da je zadnjih godina gotovo u vrhu svjetske proizvodnje s obzirom da, s tehničko-tehnološkog stajališta, proizvodi gotovo najzahtjevnije brodove (za prijevoz kemikalija, ukapljeni naftni plin, putničke ro-ro brodove).
Prema neslužbenim informacijama sa skupa u Opatiji, na konvenciji Hrvatskog društva ekonomista koja će se uskoro održati, trebalo bi doći i do promjene na njenom čelu. Naime, promjenom statuta omogućeno je da sadašnji predsjednik Vladimir Veselica postane počasni predsjednik, a kao najizgledniji kandidat za novog predsjednika Društva spominje se Ljubo Jurčić.