"Prijedlog rezolucije primili su i na ministarstvu vanjskih poslova, ali ga ne žele komentirati, a stručnjaci za međunarodne odnose upozoravaju da takva rezolucija u ovom trenutku ne bi bila pametna", navodi list.
"Ako bi parlament prihvatio rezoluciju u ovakvom obliku, to bi obvezalo vladu na promjenu dosadašnjih stajališta, a s obzirom na sadržaj rezolucije to bi izazvalo zaoštravanje odnosa s Hrvatskom", navodi "Dnevnik" mišljenje anonimnih diplomatskih stručnjaka u Ljubljani.
Zaoštravanje odnosa dopustivo je na nižoj razini, ali ne na razini rezolucije koja bi obvezivala vanjsku politiku, a Podobnik je uz to svojim solističkim nastupom ponovo demonstrirao u javnosti nejedinstvo vlade i političkih stranaka na području vanjske politike, navodi list.
"Diplomatska struka je i u slučaju nastupa predsjednika Janeza Drnovšeka (o Kosovu i odnosima s Hrvatskom) naglašavala da vanjska politika mora biti jedinstvena. Ovakve rezolucije, pisane takvom oštrinom i bez diplomatskog jezika, zapravo ne pridonose rješavanju stvari", iznose slovenske anonimni diplomatski izvori.
Slovenski "pučani" - poznati po nešto populističkijem stilu od ostalih etabliranih stranaka i stalnom angažmanu da se u pregovorima s Hrvatskom izbori "pravična meja v Istri" (pravedna granica u Istri) - sa sličnom su rezolucijom pokušavali i ranijih godina, kad su također sudjelovali u raznim koalicijskim vladama, ali tada bez uspjeha.
Slovenska pučka stranka ovaj put predlaže da se o tekstu rezolucije najprije postigne suglasnost u okviru stranaka desnog centra koju čine Janšina Demokratska stranka (SDS), Bajukova Nova Slovenija (N.SI), Demokratska stranka umirovljenika (DESUS), te Pučka stranka (SLS), a onda da se s njome ide u parlament kao s prijedlogom cijele vlade.
Pučani u rezoluciji kao ishodište za pregovore o granici s Hrvatskom ili međunarodnu arbitražu postavljaju "nedjeljivost" Piranskog zaljeva, "pripadnost" hrvatskih zaselaka lijevo od Dragonje Sloveniji i zahtjev da se granica između Prekmurja i Međimurja striktno drži sadašnjeg toka rijeke Mure, a ne stare katastarske granice. Osim toga, u rezoluciji se kao "argument" za teritorijalni izlaz Slovenije na otvoreno more iznosi morski prostor definiran nekadašnjom zonom B Slobodnog teritorija Trsta, a govori se i o "moralnom dugu" Hrvatske prema Sloveniji jer nakon drugog svjetskog rata svi etnički Slovenci nisu obuhvaćeni granicama bivše jugoslavenske države, nego ih je popriličan broj ostao u Italiji.