Predsjednik SLS-a i ministar za okoliš i prostor Janez Podobnik izjavio je u četvrtak na konferenciji za novinare da očekuje da će njihov prijedlog rezolucije biti usuglašen među strankama u vladi i da će nakon toga biti upućen oporbenim strankama.
"Važno je da Slovenija ima politički akt u obliku rezolucije koji predstavnicima vlade, predsjedniku države, pregovaračima i drugima daje jak mandat za vrijeme pregovora ili u pripremama za arbitražu", rekao je Podobnik.
Pučka stranka sada predlaže među ostalim da Mura bude granična rijeka i da se poništi dogovor o uvažavanju stanja katastarskih granica na tom području.
U prvoj točki rezolucije koji ima naslov "Piranski zaljev i naselja uz Dragonju su slovenski" navodi se među ostalim da teritorij katastarske općine Sečovlje, morski akvatorij Piranskog zaljeva sa statusom unutarnjih morskih voda i teritorijalni pristup otvorenom moru Jadranskog mora "dio su jedinstvene i nedjeljive države i nad njime Slovenija mora i ubuduće sačuvati punu državnu suverenost".
"Teritorij katastarske općine Sečovlje i dio Piranskog zaljeva Hrvatska je unatoč diplomatskim notama i prosvjedima Slovenije samovoljno okupirala time što je neopravdano i nezakonito sagradila kontrolnu točku, ukinula slovensku telefonsku mrežu, promijenila režim u ribolovnom rezervatu, te neopravdano uspostavila vojnu, policijsku upravnu i sudbenu vlast", navodi se u prijedlogu rezolucije SLS-a.
U rezoluciji se ponavljaju i već poznate teze populističkog krila SLS-a da je kod razgraničenja na moru "potrebno uvažiti povijesnu činjenicu zadnje međunarodne priznate granice zone B Slobodnog teritorija Trsta (odnosno granicu na Mirni), te uvažiti načelo pravednosti da Slovenija zadrži slobodan teritorijalni izlaz na otvoreno more i nakon raspada Jugoslavije".
U rezoluciji se dalje navodi da Slovenija ima legitimno pravo predlagati razgraničenje na kopnu i moru polazeći od "neporecive činjenice" da je Piranski zaljev "povijesno pripadao općini Piranu koja se širila do katastarskih općina Kaštel i Savudrija".
U rezoluciji se spominje i "hrvatski povijesni dug" prema Sloveniji jer su, kako se navodi, mnogi Slovenci morali nakon raspada Austro-Ugarske i kraljevine Jugoslavije i dalje ostati u granicama susjednih država što je, kako se navodi, razlog da se sada uspostavi "pravedna granica".