Prema posljednjim podacima, u noći s utorka na srijedu, u predgrađima je zapaljeno 159 vozila, od čega 27 u pariškoj regiji, a uhićene su 44 osobe. Na vrhuncu krize svake noći gorjelo je više stotina automobila, a od početka nemira 27. listopada zapaljeno ih je gotovo 9.000, dok je uhićeno gotovo 3.000 ljudi.
Obraćajući se u utorak Nacionalnoj skupštini, premijer Dominique de Villepin opravdao je produljenje izvanrednog stanja činjenicom da je "u velikom broju četvrti stanje i dalje teško" i naglasio kako se ne može tolerirati da svake noći gori dvjestotinjak automobila.
"Produljenje izvanrednog stanja neophodno je zbog napetosti koje i dalje postoje", rekao je i ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy, dodajući kako, unatoč "postupnom smirivanju situacije", "još ništa nije definitivno riješeno".
Po Sarkozyju za nasilje su odgovorni oni kojima je delinkvencija glavna aktivnost. Podsjetio je da je 75 do 80 posto uhićenih u neredima već otprije poznato policiji. Dodao je ipak da je kriza u predgrađima također odraz mnogo šire i dublje krize u francuskom društvu.
Sarkozy je naglasio da će se izvanredne mjere i dalje primjenjivati u skladu sa situacijom na terenu i samo kada to bude potrebno. Obećao je "pravednu ravnotežu" između potrebe za uvođenjem javnog reda i poštivanja građanskih sloboda.
Francuska oporba sa zakonom se, međutim, ne slaže.
Stranka zelenih smatra da izvanredno stanje Francuskoj nije potrebno, ocjenjujući da ono podsjeća na građanski rat kojeg nema.
Manje radikalni socijalisti jako su rezervirani prema produljenju izvanrednih mjera, tim više što ih se slabo primjenjuje. "Taj izvanredni zakon, kako mu i ime kaže, mora biti vremenski ograničen. Ne vidimo što bi moglo opravdati produljenje", rekao je glasnogovornik Socijalističke stranke Julien Dray.
Komunisti, prema riječima predsjednika njihova kluba zastupnika u Nacionalnoj skupštini Alaina Bocqueta, smatraju da je vlada jednostavno tvrdoglava. Zakon smatraju stigmatizirajućim, nasilnim i nepotrebnim i upozoravaju da će njegova jedina posljedica biti kršenje građanskih sloboda.
Zakon je pozdravila jedino vladajuća stranka Savez za narodni pokret (UMP), koja ima apsolutnu većinu u Nacionalnoj skupštini. "Ovo je realna odluka prilagođena izvanrednim okolnostima u kojima se nalazi naša zemlja. Ovo je dobra odluka", ocijenio je Bernard Accoyer, predsjednik Kluba zastupnika UMP-a.
Produljenje izvanrednog stanja ne podržavaju ni sindikati niti brojne udruge građana.
Tridesetak organizacija i političkih stranaka, uključujući najveće sindikate u zemlji, potpisalo je u ponedjeljak apel u kojem su osudili vladinu odluku.
"Izvanredno policijsko stanje treba zamijeniti izvanredno socijalno stanje, kako vladini potezi ne bi više bili u suprotnosti sa sloganom Republike", poručili su.
Čelnik francuske krajnje desnice Jean-Marie le Pen za krizu krivi francusku imigracijsku politiku. "Kada primite deset milijuna stranaca u trideset godina, to je jednostavno ludilo. Nijedna zemlja ne može izdržati takvu invaziju", rekao je Le Pen u ponedjeljak na prosvjedu u Parizu koji je okupio tristotinjak pristaša njegove radikalne Nacionalne fronte. Le Pen je ocijenio da Francuska "sada plaća" za "ludu i kriminalnu imigracijsku politiku prema Trećem svijetu".
Vladina odluka podijelila je i stručnjake za ustavno pravo, koji se pitaju je li uvođenje izvanrednog stanja, prvi put nakon više od 45 godina, bilo doista neophodno.
Dominique Rousseau, profesor prava na sveučilištu Montpellier-I, smatra da nemiri nisu ugrozili Republiku. Izvanredno stanje, drži on, ponajprije je odlučna poruka biračkom tijelu desnice.
Olivier Duhamel, bivši socijalistički eurozastupnik i profesor prava na pariškom Institut d'études politiques, smatra da je riječ više o političkoj gesti za javnost nego o istinskoj potrebi uspostavljanja reda, dok je profesor prava na sveučilištu Paris-I Didier Maus nešto oprezniji i ističe kako mjera u svakom slučaju nije beskorisna.
Kritika nije pošteđen ni francuski predsjednik Jacques Chirac, koji se u ponedjeljak obratio javnosti prvi put od izbijanja nemira.
Chirac je ustvrdio da je nasilje posljedica "krize smisla, usmjerenja i identiteta" i pozvao na mobilizaciju protiv svih oblika diskriminacije. Obećao je stvaranje novih prilika za mlade kako bi se izbjeglo ponavljanje nasilja te poticanje programa dobrovoljnog rada, koji bi do 2007., u suradnji s ministarstvom obrane i unutarnjih poslova, trebali obuhvatiti 50.000 mladih u cilju njihova obrazovanja i pripreme za tržište rada.
Francuski tisak predbacuje mu stanovitu zbunjenost i nesigurnost, kao i činjenicu da zaboravlja na političku odgovornost, uključujući vlastitu, za uzroke nereda.
Socijalisti podsjećaju da je Chiracova ideja o "dobrovoljnoj civilnoj službi" zapravo njihova. Iznio ju je Lionel Jospin u predsjedničkoj kampanji 2002., a krajem 2003. socijalisti su čak predlagali da služba bude obvezna.
Francuska javnost, po posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, podržava svoju vladu. Povjerenje u ministra unutarnjih poslova Nicolasa Sarkozyja ima 53 posto građana, i to više na desnici nego na ljevici, a u premijera Dominiquea de Villepina 52 posto. Najslabije stoji predsjednik Chirac, kojeg podržava samo 29 posto građana, pokazalo je ispitivanje IFOP-a za Le Journal du Dimanche.