"Nova hrvatska inicijativa nije sudjelovala na sastanku u Bruxellesu pa držimo da bi naše sudjelovanje na konferenciji u Washingtonu bilo znak pristajanja na polazišta o ustavnim promjenama s kojih je vođena rasprava u Bruxellesu", navodi se u priopćenju.
Nova hrvatska inicijativa tvrdi da smanjenje broja članova Predsjedništva BiH, uspostava Vlade umjesto Vijeća ministara BiH, povećanje broja zastupnika u državnom parlamentu BiH, što su sve prijedlozi o kojima se razgovaralo u Bruxellesu, neće Bosnu i Hercegovinu učiniti ni funkcionalnijom ni jeftinijom državnom organizacijom nego će učinci biti suprotni.
"Problem i kočničari reforme u BiH su entiteti koji su ne samo po nazivu nego i faktički države u državi i sve dok oni postoje Bosna i Hercegovina će se suočavati s problemima reformi i tranzicije u demokratsko društvo i državu", navodi se u priopćenju Nove hrvatske inicijative.
Naglašava se da je jedini način koji bi BiH uveo u krug slobodnih i demokratskih država taj da se donese novi Ustav u kojemu neće biti entiteta, ili pak da se postojeći Ustav (daytonski) promijeni tako što bi se entitetima oduzele nadležnosti i prenijele na državu BiH.
Sadašnji predsjednik Nove hrvatske inicijative Krešimir Zubak prije 10 godina, kao dužnosnik HDZ-a BiH, odbio je u Daytonu potpisati Daytonski sporazum, jer je kako je više puta objasnio, taj sporazum nepravedan posebice za Hrvate u bosanskoj Posavini. Umjesto Zubaka sporazum je, na prijedlog tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, potpisao Jadranko Prlić, koji je nakon toga imenovan ministrom vanjskih poslova BiH.