Po ocjeni recenzenta akademika Nikole Batušića, o toj specifičnoj književnoj vrsti do sada nije pisano na tako stručan i znanstveno utemeljen način. Paulikovom knjigom hrvatski operni libreto konačno je našao ravnopravno mjesto, ne samo u nacionalnoj kazališnoj i glazbenoj, već u cjelokupnoj kulturnoj povijesti, rekao je Batušić.
Paulik doživljava libreto kao osobitu vrstu drame, za koju je specifično da se nalazi u nerazlučivu zajedništvu s izvanknjiževnim sastavcima opernoga spektakla, a ponajprije s glazbom, naglasio je recenzent Zoran Kravar.
Po njegovim riječima autor je jasno naznačio povijesni razvoj hrvatske libretistike, smještajući ga u širi kontekst nacionalne operne tradicije.
Knjiga obuhvaća programske cedulje praizvedaba, ulomke iz osvrta na praizvedbe prvih hrvatskih opera, rukopise libreta H. Badalića, M. Begovića, S Tucića, ulomke iz glasovirskih izvadaka, prepiske Demetera, Kukuljevića, Begovića i Gotovca, Gotovčeve skice "Ere s onoga svijeta", rukopise partitura Hatzea, Kelemena, Kuljerića, Radice i Juranića, te sjećanja S. Miletića na praizvedbu "Porina" i N. Fallera na praizvedbu "Zrinskoga".
Knjiga "Hrvatski operni libreto - Povijest, struktura i europski kontekst", koju je objavio zagrebački Golden marketing - Tehnička knjiga, namijenjena je muzikološkoj i teatrološkoj javnosti, te studentima povijesti glazbe, teatrologije i kroatistike.
Knjiga je predstavljena u povodu 110. obljetnice otvorenja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta i 70. obljetnice praizvedbe najizvođenije hrvatske opere "Ero s onoga svijeta".