Govoreći na okruglom stolu "Hrvatska knjiga izvan Hrvatske - iskustva, današnje stanje i perspektive", koji je priredila Hrvatska matica iseljenika u sklopu Interlibera na Zagrebačkom velesajmu, Hitrec je napomenuo kako su puno više od njih znali djelatnici Udbe koji su bili jedini revni čitatelji te književnosti.
Govoreći o književnosti bačkih Hrvata, Ante Sekulić je ustvrdio da bački Hrvati nisu raseljena Hrvatska. "Mi smo cjelina koja je stoljećima živjela zajedno sa svojim narodom", rekao je.
Naša je književnost pisana hrvatskim jezikom, podsjetio je, dodavši kako je napisana "lipom našom ikavicom". Zato trebamo pomoć naše zemlje, rekao je, dodavši kako nije samo riječ o novčanoj potpori. Mi želimo biti utkani u narodno biće, dometnuo je.
Kanadski profesor Vinko Grubišić govorio je o političnosti hrvatskih književnika u egzilu.
Naši su književnici, stigavši u zapadne velegrade, bili istrgnuti iz vlastite socijalne sredine, rekao je dodavši kako je na njih poslije rata bio "otvoren lov kao na divljač". Ocijenio je kako je u egzilu žanrovski nastala i vrijedna memoarska književnost.
O izvandomovinskoj hrvatskoj književnosti još su govorili Stjepan Šulek, Vladimir Stanković, Stjepan Blažetina i Ante Lučić.