Britanski list "The Guaradian" najavio je u četvrtak, pozivajući se na izvore iz Ureda Visokog predstavnika za BiH (OHR), kako se od lokalnih političkih čelnika očekuje očitovanje o nacrtu novog ustava koji je izrađen pod patronatom nekadašnjeg zamjenika Paddyja Ashdowna, bivšeg američkog diplomata Donalda Haysa.
Navodni dokument predstavlja BiH kao buduću "centraliziranu parlamentarnu demokraciju" s jakom središnjom vladom i parlamentom te sa šefom države ograničenih ovlasti.
Predstavnici političkih stranaka u BiH ustvrdili su kako nikakav sličan dokument nisu vidjeli te da ne znaju što bi on uopće mogao sadržavati.
U prvim reagiranjima nakon članka u britanskom listu stranački su dužnosnici samo ponovili svoja odavno poznata stajališta o tome kakve bi ustavne promjene trebalo provesti, neki od njih izrazivši i suzdržanost glede mogućih rezultata.
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić tako je izrijekom potvrdio kako je cilj dobiti predsjednika BiH umjesto sadašnjeg Predsjedništva, vladu umjesto Vijeća ministara koje sve odluke mora donositi konsenzusom te povećati ovlasti i odgovornost Parlamenta.
Mirsad Ćeman, koji je u ime SDA sudjelovao u pregovorima što ih je moderirao Hays, obradovan je najavama britanskog lista iako ih ne smatra realnim.
Pisanje "The Guardiana" on vidi kao nešto što "na žalost, ne odgovara istini u ovom trenutku".
"Radi se o parcijalnoj dogradnji Ustava... Znači u ovom trenutku nije moguće doći do potpuno novog ustava nego izvršiti neke promjene koje bi BiH učinile kredibilnim na putu ka Europskoj uniji", kazao je Ćeman kako ga u petak citira "Dnevni avaz". On je dodao kako je sasvim jasno da u ovom trenutku nema suglasnosti za neke bitnije promjene.
Ćemanov pesimizam proistječe iz činjenice da se takvim promjenama i dalje odlučno protive stranke iz Republike Srpske.
Zamjenik predsjednika Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić potvrdio je kako se, unatoč najavama britanskog lista, tu nije ništa promijenilo.
"Stajališta SDS-a su jasna. BiH treba imati Predsjedništvo, dvodomni parlament i Vijeće ministara, a ne vladu i predsjednika, ma koliko njegova uloga bila protokolarna", izjavio je Bosić lokalnim medijima.
Isto je stajalište i Partije demokratskog progresa (PDP) koja se zalaže isključivo za "deblokadu uskih grla" u funkcioniranju izvršne vlasti, dok oporbena Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) čak otvoreno odbacuje mogućnost da se na temelju Haysova uratka započne s temeljitim promjenama.
"Do novog ustava može se doći samo konsenzusom naroda u BiH, a američki prijedlog ne može biti podloga za raspravu o ustavnoj reformi u Bruxellesu", izjavio je drugi čovjek SNSD-a Nebojša Radmanović.
Socijaldemokratska partija BiH (SDP) je zainteresirana za što radikalnije promjene postojećeg ustava, a hrvatske su stranke za sada suzdržane, jer u Bruxelles šalju svoje predstavnike uglavnom kako bi saslušali što se nudi jer su svjesne da ukidanja entiteta kao preduvjeta cjelovitom preustroju BiH za sada neće biti.
Sudjelovanje Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) u ovim razgovorima dodatno otežava njezina unutarnja kriza odnosno ponašanje Dragana Čovića koji se, unatoč očevidnoj izolaciji u kojoj se nalazi, odbija povući s mjesta predsjednika.
Suglasnost o ustavnim promjenama u BiH u ovom je trenutku realno očekivati samo kada je riječ o povećanju broja zastupnika u državnom parlamentu te, eventualno, o izmjeni načina biranja šefa države koji bi se, umjesto neposredno, ubuduće imenovao u parlamenarnoj proceduri.