Gosti, koji su za ovogodišnje studijsko putovanje izabrali Hrvatsku, istaknuli su da žele otvoriti teme koje bi poboljšale bilateralnu suradnju Hrvatske i Belgije.
Radin ih je izvijestio da su prava i status dvadesetak nacionalnih manjina u Hrvatskoj regulirani Ustavnim zakonom, te dvama zakonima koji se bave pitanjima školstva i jezika nacionalnih manjina. Ustavni zakon im jamči pet do osam zastupničkih mjesta, a po izbornom zakonu u ovom sazivu Saboru ih je osam.
Na susretu je bio i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer koji je, uz ostalo, istaknuo da je Hrvatska, usprkos svim poteškoćama, 2002. donijela taj Ustavni zakon koji u sebi nosi visoke standarde u zaštiti nacionalnih manjina, jedne od najviših u Europi.
Na pitanje Josea Haaparta vidi li mogućnost da se dogodi regionalizacija Hrvatske, Radin je rekao da sam Ustav predviđa decentralizaciju političke moći, a nacionalne manjine njome dobivaju na značaju te kako se nada da će taj proces u Hrvatskoj jačati.
Jose Haapart naglasio je da valonski parlament ima potpunu zakonodavnu vlast u područjima regionalne nadležnosti te da Valonija ima pravo izravno voditi međunarodne odnose za pitanja gospodarstva, investicija, vanjske trgovine, kulturne i znanstvene suradnje. Tako regija Valonija, što je gotovo jedinstven primjer u Europi, ima pravo sklapati međunarodne sporazume u područjima svoje nadležnosti.
Belgiju kao federalnu državi čine tri nacionalne zajednice, flamanska, francuska i njemačka i tri autonomne regije - Flandrija, Valonija i Bruxelles.