Predsjednik Udruge Ante Bežen drži kako taj prijedlog zakona smanjuje utjecaj javnosti u udžbeničkoj politici te da je izrazito socijalno intoniran (nasljeđivanje udžbenika), a sve to bez pokazatelja efekata na kvalitetu udžbenika i demokratsku proceduru.
Bežen je rekao i da alternativni udžbenici nisu predviđeni zakonom, iako je "alternativa ključ kvalitete". Nelogičnost vide i u ritmu odobravanja udžbenika jer, kako je rekao, odobravanje udžbenika predviđa se svake godine, iako u zakonskom prijedlogu stoji da jedan udžbenik mora biti u uporabi četiri godine.
Upozorio je i na mogućnost manipulacije u odredbi da učiteljsko vijeće, na prijedlog učitelja, izabire udžbenik koji će biti u upotrebi četiri godine. Važnim drži zadržati pravo učitelja na izbor udžbenika kao njegovo "osnovno stručno pravo". Procjenjujemo da je u 2005. mimo učitelja odlučeno o oko 25 do 30 posto izbora udžbenika, rekao je Bežen. Napomenuo je da u europskim zemljama učitelji biraju udžbenike, ne postoji zabrana promjene udžbenika na četiri godine, a u većini zemalja ne postoji ni zakon o udžbenicima.
Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Zdenko Ljevak podržao je stavove Udruge autora udžbenika, napomenuvši kako zakonski prijedlog "otvara vrata korupciji".
Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i športa Martin Oršolić protiv je nametanja izbora udžbenika učiteljima i nastavnicima jer su oni "glavna poluga promjena u obrazovnom sustavu" i "bitni su u izboru udžbenika". Komentirajući upozorenja o mogućnosti mita i korupcije, Oršolić je rekao da će se i u zakon nastojati ugraditi elemeti Nacionalnog programa suzbijanja korupcije. Za svakoga tko nameće učiteljima i nastavnicima izbor udžbenika predložit ćemo kaznene mjere koje će biti krajnje destimulirajuće, istaknuo je.