Znanstvenici su rekli da je ljudsko narušavanje biološke raznolikosti, od gradnje cesta kroz džunglu Amazone do deforestacije u udaljenim dijelovima Afrike, ljude više izložilo novim bolestima koje potječu iz divljine.
"Bioraznolikost ne samo da čuva mogućnost nalaženja novih liječenja i lijekova nego i štiti ljude od uzročnika bolesti", kažu u svojoj izjavi znanstvenici međunarodne skupine Diversitas.
"Prevencija pojava bolesti putem očuvanja bioraznolikosti troškovno je mnogo učinkovitija nego kasniji razvoj cjepiva za borbu protiv bolesti", upozorio je Diversitas pred konferenciju 700 stručnjaka za bioraznolikost koja će se održati 9. i 10. studenog u Oaxaci u Meksiku.
Peter Daszak, znanstvenik koji je pomogao naći vezu između azijskih šišmiša i virusa SARS, rekao je da je 2003. izbijanje te bolesti sličnoj gripi stajalo oko 50 milijardi dolara. Od SARS-a je umrlo oko 800 osoba.
AIDS, za kojeg se vjeruje da je potekao od čimpanzi, ubio je oko 3,1 milijun ljudi 2004. a Ujedinjeni narodi procjenjuju da će 2006. samo za prevenciju i liječenje AIDS-a biti potrebno 15 milijardi dolara.
Stručnjaci iz Diversitasa pozvali su vlade da izrade politike za zaštitu bioraznolikosti, uključujući i jaču regulativu za trgovinu, poljoprivredu i putovanje i tako smanje izglede da bolesti poput ptičje gripe prijeđu s divljih životinja na ljude.
"Ne kažemo da bi trebali zaključati prirodu i baciti ključ", ali bi ljudi trebali više paziti na narušavanje područja bogatih biološkom raznolikošću, kaže Charles Perrings sa sveučilišta Arizona.
Perrings kaže da su se bolesti s divljih životinja na ljude prenosile tijekom cijele povijesti no da sada rizici rastu zbog utjecaja porasta broja ljudi na staništa.
Stručnjaci kažu i da očuvanje šireg spektra životinjskih vrsta također može ublažiti posljedice pojave bolesti.
Čimbenik koji je primjerice pomogao širenju Lyme bolesti u Sjedinjenim Državama bio je nepostojanje nekadašnjih grabežljivaca poput vukova ili divljih mačaka koji su nekada sprječavali povećanje broja miševa koji predstavljaju pravi spremnik za zaraze.
Lyme bolest je također predstavljala i manji problem za ljude u državama SAD-a gdje su krpelji koji prenose bolest imali više potencijalnih meta poput guštera i malih sisavaca.
"Vrijednost usluga koje nam pruža priroda podcijenjena je sve dok one ne nestanu", rekla je Anne Larigauderie, direktorica Diversitasa.
Larigauderie je rekla da je Kina morala zaposliti ljude za oprašivanje jabuka radi pretjerane upotrebe pesticida koji su uništili pčele. U Australiji je izumrla vrsta žaba koju se smatralo ključnom za nalaženje lijekova za čir na želucu jer je na čudan način uspijevala svoje mlade čuvati u želucu prekidajući lučenje probavnih kiselina. Ove su žabe nestale odnijevši sa sobom i svoju tajnu.