Riječ je o četirima bušotinama na dubini od 2,5 do tri kilometra, a otkrivene su između 1990. i 1996.
Voditelj Inine poslovne jedinice za mineralne i geotermalne vode Vladimir Cazin rekao je kako je riječ o neobično bogatu nalazištu, udaljenu sedam kilometara od Bjelovara, u kojemu je temperatura vode najviša u Hrvatskoj, 170 stupnjeva Celziusovih, snage 83 litre u sekundi.
Zbog toga je, istaknuto je, moguće višenamjensko iskorištavanje nalazišta. Inu, kako se čulo, prije svega zanima da mogući ulagači ulažu proizvodnju struje jer je moguće proizvesti 29 milijuna kilovatsati na godinu.
Riječ je o potpuno zatvorenu ekološkom ciklusu, po kojemu bi se voda vraćala u ležište, a osim toga, u drugim fazama, kad se voda ohladi na 90 stupnjeva, može poslužiti za grijanje stanova i bazena te za plasteničku proizvodnju, uzgoj cvijeća ili povrća te ljekovita bilja.
Također je procijenjeno da bi se ulaganje od šest milijuna dolara u plasteničku proizvodnju isplatilo za tri godine, a u 11 godina dobit bi bila 19 milijuna dolara.
Po riječima bjelovarskog dogradonačelnika Zlatka Barile grad je mogućnosti eksploatiranja polja u Velikoj Cigleni predstavio ne samo domaćim gospodarstvenicima nego je o tome elaborat poslao Europskoj banci za obnovu i razvoj. Stručnjaci te banke pokazali su zanimanje za elaborat i uskoro bi trebali doći u Bjelovar, dodao je.
Istaknuto je da je u Hrvatskoj udjel geotermalnih izvora u potrošnji različitih oblika energije samo 1,7 posto.