Posmrtni ostatci maceljskih žrtava, u organizaciji bivše saborske Komisije za ratne i poratne žrtve, ekshumirani su 1991./92. samo djelomičnim iskapanjem pojedinih grobnica. Tada su prebačeni na Zavod za patologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, da bi 2002. bili pokopani na Mirogoju odakle će u subotu biti odvezeni i pohranjeni u kosturnicu uz buduću crkvu u Fruki.
Svečanom obredu ukopa i misi, koju će za sve žrtve Križnoga puta predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u ime pokrovitelja hrvatske Vlade nazočna će biti potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.
Organizatori ukopa su župa sv. Jurja - Đurmanec, Udruga URV Hrvatski domobran, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika i Časnički klub 242.
Po podacima bivše saborske Komisije za utvrđivanje hrvatskih ratnih i poratnih žrtava, nakon završetka Drugog svjetskog rata Titovi su partizani na maceljskom području bez suda pobili između 12 i 17 tisuća ljudi, poraženih vojnika NDH, domobrana i civila, koji su nakon što su ih saveznici izručili Titovoj vojsci, među više od 400 tisuća ostalih vojnika i civila, križnim putevima vraćani s Bleiburškog polja.
Posmrtni ostatci ekshumirani su iz 23 jame, a na maceljskom području u krugu od pet kilometara nalazi se još oko 150 neistraženih grobišta.
Po procjeni Komisije, takvih je grobišta u Hrvatskoj više od 700, u BiH 90, a oko 200 u Sloveniji.
Po slovenskim službenim procjenama, za vrijeme komunističke vlasti nakon rata je poubijano oko 190 tisuća ljudi.
S desne strane ceste Krapina-slovenska granica, na lokalitetu Lepe bukve, iz jedne od jama izvađeni su i identificirani kosturi 421 žrtve. U toj su jami zajedno bili zatrpani 400 časnika hrvatske vojske i 21 svećenik, koji su odvedeni iz samostana u Krapini.
Njihove likvidacije provodila je zloglasna Ozna, a zapovjednik joj je bio Stjepan Hršak.
Inače, u Zagrebačkoj nadbiskupiji Macelj je mjesto gdje je stradalo najviše svećenika, bogoslova i franjevaca. Bili su to franjevci iz provincije Bosne Srebrne, iz Hercegovačke provincije, iz Vrhbosanske nadbiskupije iz Đakovačke i Krčke biskupije te Zagrebačke nadbiskupije.
Sve vrijeme, od zločina u lipnju 1945. sve do 1990., na maceljskom je području bilo zabranjeno planinarenje, branje gljiva i lov kako planinari, lovci i seljaci slučajno ne bi otkrili ulegnuća u zemlji. Ta se grobišta lako prepoznaju i po drukčijoj boji trave koja tamo raste.
Prva spomen-misa slavljena je nakon 45 godina šutnje na lokalitetu Lepa bukva 9. lipnja 1991., a predvodio ju je pokojni kardinal Franjo Kuharić.
Pod pokroviteljstvom Grada Zagreba za sudionike maceljske komemoracije i pokopa posmrtnih ostataka žrtava komunističkog pokolja svibanj-lipanj 1945., u subotu, 22. listopada, organiziran je besplatan autobusni prijevoz za Macelj, s polaskom u 10 sati ispred zgrade pošte na Glavnom kolodvoru.