BRUXELLES - Preliminarni testovi koje je napravio laboratorij EU-a na grčkom uzorku za koji se sumnja da je zaražen ptičjom gripom, "negativni" su, objavila je u četvrtak Europska komisija, čime se međutim ne isključuje prisutnost virusa u Grčkoj. Laboratorij u britanskom Weybridgeu dobio je uzorak od grčkih vlasti i "preliminarni testovi pokazali su se negativnima", izjavila je Pia Ahrenkilde Hansen, pomoćnica glasnogovornika Europske komisije, ističući da se testovima tražila prisutnost virusa H5. Serološki testovi zabilježili su u području otoka Chiosa u Grčkoj antitijela H5 ptičje gripe, ali je Europska komisija čekala potvrdu virusoloških testova, to jest izolaciju virusa kako se ne bi radilo o sumnjivom već provjerenom slučaju.
MOSTAR - Predsjednica Državnog suda BiH Medžida Kreso izjavila je u četvrtak da bi Ante Jelavić, kojeg je nedavno Državni sud BiH nepravomoćno osudio na 10 godina zatvora, mogao kaznu izdržavati u Hrvatskoj ukoliko se donese pravomoćna presuda o toj kazni. "Tada će se postupiti sukladno međunarodnim ugovorima o izvršenju pravosudnih presuda. To znači da će pravosudna tijela Bosne i Hercegovine proslijediti pravosudnim tijelima Hrvatske pravomoćnu presudu na izvršenje. Osuđenik Jelavić bi kaznu trebao izdržavati u zatvoru tamo gdje se nalazi", objasnila je Medžida Kreso nakon završetka dvodnevnog skupa u Mostaru na kojem su pravosudni stručnjaci iz BiH, Hrvatske i SCG-a raspravljali o unapređenju međusobne suradnje u procesuiranju ratnih zločina.
MOSTAR - Državni odvjetnik Hrvatske Mladen Bajić i državni tužitelj Bosne i Hercegovine Marinko Jurčević u četvrtak su u Mostaru razgovarali o sudskom predmetu "Hercegovačka banka" u kojem je nedavno Državni sud BiH nepravomoćno na deset godina zatvora osudio Antu Jelavića. Po odluci Sudskog vijeća Jelavić je trebao odmah nakon presude početi izdržavati zatvorsku kaznu no on je pobjegao u Hrvatsku. Bajić je novinarima izjavio da je s Jurčevićem dogovorio razmjenu dokazne dokumentacije u vezi s predmetom "Hercegovačka banka", odnosno slučajem Jelavić. Na novinarsko pitanje hoće li Jelavić biti izručen BiH, i je li to od njega tražio državni tužitelj BiH Jurčević, Bajić je kazao da Jurčević to nije tražio, te da se po zakonu i Ustavu RH ne može dogoditi Jelavićevo izručenje BiH. A na pitanje hoće li nakon pravomoćne presude, koja će uskoro slijediti, Jelavić biti uhićen u Hrvatskoj, Bajić je kazao kako "ne može nagađati što će se dogoditi".
BRUXELLES - Hrvatska će u sklopu prilagodbe europskim standardima trebati izraditi kvalitetnu nacionalnu znanstvenu politiku i nacionalnu politiku inovacijskog i tehnologijskog razvoja, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu Pero Lučin, pregovarač za poglavlja znanost i istraživanje i obrazovanje i kulturu. "Prije svega je važno izraditi kvalitetnu nacionalnu znanstvenu politiku i nacionalnu politiku inovacijskog i tehnologijskog razvoja, to proizlazi kao naša obaveza", rekao je dr. Lučin. Lučin predvodi hrvatski pregovarački tim na sastanku u Bruxellesu, gdje je u četvrtak počeo postupak screeninga, analitičkog pregleda usklađenosti zakonodavstva s europskim za poglavlje znanost i istraživanje.
DEN HAAG - Hrvatska pokreće inicijativu da postane jedna od država u kojima osobe osuđene pred Haškim sudom mogu izdržavati kaznu, o čemu je s tajnikom ICTY-a Hansom Holthuisom ovih dana razgovarao veleposlanik RH u Nizozemskoj Frane Krnić. Veleposlanik je u četvrtak u telefonskom razgovoru kazao da je tajniku Holthuisu izložio inicijativu koja bi trebala omogućiti da Hrvatska dođe na popis zemalja u kojima se može izdržavati kazna ICTY-a, te kako ocjenjuje da će u Haškom sudu ta inicijativa naići na razumijevanje. Kazne se izdržavaju u jednoj od 10 država koje su do sada potpisale sporazum s UN-om o prihvatu osoba kojima je ICTY izrekao kaznu. To su Norveška, Švedska, Finska, Španjolska, Italija, Austrija, Francuska, Danska, Njemačka i Velika Britanija u čijim se zatvorima trenutačno nalazi 17 haških osuđenika, a 15 ih je već izdržalo kazne.
SANTIAGO - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić započeo je u četvrtak službeni dio posjeta Čileu razgovorom sa svojim domaćinom i kolegom Ricardom Lagosom Escobarom. Razgovori dvojice predsjednika bit će usmjereni na poboljšanje bilateralnih odnosa između dvije zemlje, posebno na gospodarskom području. Na sastanku će također u nazočnosti oba predsjednika biti potpisan protokol o znanstvenoj i tehničkoj suradnji između dvije zemlje. Mesić će nakon razgovora s Lagosom posjetiti čileanski Vrhovni sud i Gradsku vijećnicu gdje će mu gradonačelnik Santiaga Raul Alcaino uručiti ključeve grada kao počasnom građaninu. U petak će predsjednik Mesić, kojega u Čileu prati i gospodarsko izaslanstvo iz Hrvatske, sudjelovati na Hrvatsko-čileanskom gospodarskom forumu, gdje će se obratiti sudionicima.
DEN HAAG - Tužitelj Mark Harmon zatražio je da bivši pripadnik specijalne postrojbe HVO-a "Đokeri" Miroslav Bralo Cicko provede najmanje 25 godina u zatvoru zbog ratnih zločina nad Bošnjacima u Lašvanskoj dolini 1993. za koje je priznao krivnju, na raspravi o visini kazne koja se u četvrtak održava na Haškom sudu (ICTY). "Optužba traži da Bralo odsluži minimalnu obveznu kaznu od 25 godina zatvora prije nego bude moguće razmatrati njegovo oslobađanje", kazao je tužitelj Harmon. Bralo je 19. srpnja na temelju sporazuma s Tužiteljstvom priznao krivnju po svih osam točaka optužnice za progon kao zločin protiv čovječnosti zbog sudjelovanja u pokolju u Ahmićima, te za ubojstva, mučenje, silovanje, nehumane postupke i zatočenje civila.
SARAJEVO - Tri osobe različitih nacionalnosti uhićene su u srijedu i četvrtak u Sarajevu pod sumnjom da su upletene u terorističke aktivnosti, potvrdilo je Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine. U priopćenju objavljenom u četvrtak u Sarajevu navodi se da su uhićeni jedan Šveđanin, Turčin i državljanin BiH. Pripadnici policije koji su obavili uhićenje pretresli su i dva objekta na području Sarajevske županije a tom prilikom pronađena je stanovita količina eksploziva, vatrenog oružja i druge vojne opreme. Federalni MUP navodi da su dvije uhićene osobe već predane Tužiteljstvu BiH dok je kaznena obrada nad trećom još u tijeku. Ured visokog predstavnika za BiH odmah se oglasio da je vijest o tim uhićenjima "ozbiljna vijest" i istodobno dokaz da je BiH sposoban partner u međunarodnoj borbi protiv terorizma.
BUENOS AIRES - Srbin Nebojša Minić, okrivljen za ratne zločine na Kosovu, umro je u četvrtak u bolnici u Argentini gdje je bio zatočen od svibnja, priopćio je službeni izvor, a prenosi agencija France Presse. Nebojša Minić (40) bolovao je od AIDS-a i raka pluća. Priveden je potkraj svibnja u Mendozi nakon anonimne dojave. Bio je u posjedu lažne putovnice na ime Gorana Petrovića, bivšeg ministra predsjednika Slobodana Miloševića. Minić je osumnjičen je da je 12. lipnja 1999. godine, kao zapovjednik naoružane formacije Munje koja se na strani oružanih snaga Srbije borila protiv pripadnika albanskih oružanih snaga, naredio pripadnicima svoje postrojbe da izvrše ubojstva obitelji Ibrahima i Muse Baljaja iz Peći. Za njim je bila raspisana međunarodna tjeralica.
ZAGREB - Povjerenik EU-a za proširenje Olli Rehn u četvrtak je na međunarodnoj konferenciji "Deset godina od Daytona i dalje" u Ženevi izjavio kako će EU uskoro ponuditi Bosni i Hercegovini pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i asocijaciji. Dvodnevna konferencija u organizaciji Asocijacije BiH 2005. održava se u povodu 10. obljetnice mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini koji je započeo u rujnu 1995. godine u Ženevi. Nakon toga je u studenom u Daytonu dogovoren mirovni ugovor koji je potpisan 14. prosinca u Parizu. Vrijeme je priznati ograničenja daytonskog sporazuma rekao je Rehn koji se izjasnio i za ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH. Temeljne prepreke koje vlasti BiH moraju svladati prije potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU-a su kompleksna ustavna struktura, financijska neodrživost i pozicija visokog predstavnika, rekao je Rehn.
PRIŠTINA - Kosovska vlada osudila je uporabu sile pripadnika Kosovske policijske službe protiv aktivista pokreta "Samoodređenje" u Prištini u srijedu. Vlada smatra da je neprihvatljiva primjena sile protiv građana koji nezadovoljstvo iskazuju prosvjedom, izjavio je u četvrtak premijer Kosova Bajram Kosumi koji je zatražio istragu protiv svih onih koji su prekoračili svoje ovlasti. Pripadnici Kosovske policijske službe u srijedu su u središtu Prištine intervenirali protiv prosvjednika, članova Pokreta "Samoodređenje", koji se protivi pregovorima s Beogradom o statusu Kosova i traži samoodređenje i izravno priznanje neovisnosti Kosova. Policija je prosvjednike napala suzavcem i uhitila 37 osoba, među njima i fotoreportera agencije AP Visara Kryeziua i novinara agencije Kosovapress Kreshnika Labjanija.
BEOGRAD - Ako se odbjegli haški optuženik, general Ratko Mladić ne nađe u Haagu do onog doba kad vlada SAD-a bude ponovno razmatrala pitanje dodatne novčane pomoći Srbiji, opet bi se ta sredstava mogla zamrznuti, jednako kao što je to bilo prošle godine, izjavio je veleposlanik SAD-a u Beogradu Michael Polt. Američka strana, kazao je Polt beogradskoj "Politici" od četvrtka, ne želi da se to dogodi, te će raditi sa srbijanskim vlastima da se takav razvoj događaja izbjegne. Američki veleposlanik dodao je i da se, kad je riječ o skorašnjim pregovorima o konačnom statusu Kosova, SAD neće miješati niti će postavljati bilo kakve uvjete.
RIM - Zastupnički dom talijanskog parlamenta usvojio je u četvrtak glasovima stranaka većinskoga desnog centra ustavni zakon o federalizaciji Italije, nakon čega on još ide na usvajanje u Senat i to će biti posljednje, četvrto čitanje. Zastupnički dom je sa 317 glasova "za", 234 "protiv" i pet suzdržanih (tražena većina je bila 307) usvojio danas zakon o decentralizaciji upravljanja državom. Ako zakon prođe i u Senatu, onda ustavne reforme moraju biti usvojene na referendumu. "Riječ je o još jednoj važnoj pobjedi većine. Siguran sam da će Talijani kazati 'da' i na referendumu", rekao je predsjednik vlade desnog centra Silvio Berlusconi. Čelnik oporbenog lijevog centra Romano Prodi kazao je kako je većinska koalicija zadala smrtni udarac Ustavu, te je najavio oštru borbu kako ustavne promjene ne bi prošle na referendumu.
ŽENEVA/MUZAFFARABAD - NATO bi prije zime trebao uspostaviti zračni most za evakuaciju više desetaka tisuća još uvijek blokiranih žrtava potresa u regijama pakistanskog Kašmira, rekao je u četvrtak Jan Egeland, koordinator pomoći Ujedinjenih naroda. On je na konferenciji za novinare ocijenio da je u potresu 8. listopada prema posljednjim službenim podacima stradalo najmanje 48.000 ljudi ali bi se konačni broj žrtava mogao udvostručiti. "Treba nam novi zračni most poput berlinskog i ako je bilo moguće izvesti ga tijekom 1940-ih trebali bismo ga moći izvesti u 2005., rekao je Egeland, aludirajući na zračni most koji su 1948. uspostavili Amerikanci za opskrbu Berlina. "Mi smo humanitarni djelatnici i ne znamo kako evakuirati stotine tisuća ljudi s Himalaje. Ali najsuvremeniji vojni savez na svijetu morao bi ga moći izvesti", rekao je.