Ugovor o uvrštenju potpisali su direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga i predsjednik Uprave Medike Damir Kuštrak, koji je tom prilikom istaknuo da je ta tvrtka unazad dvije godine posve financijski i organizacijski restrukturirana, a pritom zadržala svoju vodeću poziciju na tržištu bez obzira na ulazak svjetske konkurencije.
Prije tri mjeseca Medika je u Službeno tržište Zagrebačke burze uvrstila i 16,5 milijuna eura vrijedno izdanje trogodišnjih obveznica. Kreditno neopterećena, Medika tako sve potrebe za financiranjem zadovoljava na domaćem tržištu kapitala, istaknuo je Kuštrak.
Dodao je i kako će Uprava Medike uskoro predložiti Skupštini dioničara usitnjenje dionica (share-split) i time dodatno potaknuti širi krug ulagača, posebice male dioničare.
Temeljni kapital Medike trenutno je podijeljen na 30.194 redovne dionice, nominalne vrijednosti od 2.000 kuna, dok njihova tržišna vrijednost iznosi oko 8.000 kuna. Tržišna kapitalizacija te tvrtke premašuje 229,5 milijuna kuna, a prema veličini prihoda (1,78 milijardi kuna u 2004.) Medika je drugi po veličini veletrgovac u Hrvatskoj, nakon Getroa.
Medika je tako danas postala peta tvrtka čije su dionice uvrštene u najvišu kotaciju Zagrebačke burze, u koju mogu ulagati i najveći institucionalni ulagači u Hrvatskoj - obvezni mirovinski fondovi, a prema Papuginim riječima njima bi se u narednih šest mjeseci trebale pridružiti još dvije ili tri dionice.
Papuga nije želio reći o kojim se tvrtkama radi, ali je kazao kako očekuje daljnji rast domaćeg tržišta, kako zbog otvaranja pristupnih pregovora s EU, tako i zbog očekivane veće zastupljenosti burzi u privatizaciji, kao što će to biti slučaj s nastavkom privatizacije Ine.
Daljnji rast domaćeg tržišta kapitala očekuje i Kuštrak, koji je naglasio kako pregovori s EU ne otvaraju samo nove mogućnosti investitorima na tržištu, već i samim kompanijama.
Ocjenjujući pak stanje na hrvatskom tržištu veledrogerija Kuštrak je rekao kako se radi o sređenom tržištu, koje je i zakonski prilagođeno europskim standardima te kako očekuje njegov rast, posebice s obzirom na činjenicu da je, financijski gledano, potrošnja lijekova na recept u Hrvatskoj primjerice dvostruko niža nego u Sloveniji.