U predavanju na temu "Izazovi za Hrvatsku u pretpristupnim pregovorima s Europskom unijom", održanom u Europskom domu u Zagrebu, Degert je kao tri ključna izazova izdvojio sam proces pregovora, zatim usvajanje i potpunu provedbu europskih propisa te informiranje i uključivanje javnosti u cijeli proces.
Proces pregovora, objasnio je, počinje tzv. screeningom, odnosno dubinskom analizom usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskim.
Pregovori će se voditi u 35 poglavlja i Hrvatska će morati u potpunosti preuzeti gotovo 70.000 stranica europskih propisa.
Pregovarat će se zapravo o prijelaznim razdobljima za potpuno usklađivanje s europskim propisima, odnosno o privremenim ili trajnim izuzećima, a najteži posao pregovarače očekuje na području poljoprivrede, na koju otpada gotovo polovica ukupnog acquisa, objasnio je.
Usvajanje acquisa bit veliki izazov za zakonodavna tijela, koja će morati donijeti čitav niz novih propisa, nastavio je, izrazivši zadovoljstvo pripremama učinjenim na tom području.
Što se same provedbe tiče, Europska unija od Hrvatske očekuje daljnji napredak u šest bitnih pitanja, naglasio je.
To se u prvom redu odnosi na reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije, zatim funkcioniranje javne uprave i zaštitu prava manjina te proces povratka izbjeglica i regionalnu suradnju, rekao je Degert.
Hrvatska ima jasnu europsku perspektivu i može poslužiti kao primjer ostalim zemljama u regiji te stoga ima i važnu ulogu u poboljšanju odnosa u regiji, ustvrdio je.
Treći veliki izazov uključivanje je civilnog društva u pristupni proces.
Pristupni proces nije samo posao za birokraciju, već je prije svega riječ o poboljšanju života građana i povećanju njihovih prava i javnost s time mora biti upoznata, poručio je Degert.
Važnu ulogu u cijelom procesu imat će i lokalne i regionalne vlasti koje moraju razraditi programe i strategije kako bi mogle apsorbirati sredstva iz europskih fondova, rekao je.
Nakon završetka pregovora o svim poglavljima, koji se zaključuju kada je acquis u potpunosti preuzet, slijedi potpisivanje pristupnog sporazuma koji mora biti ratificiran u svim zemljama članicama Europske unije, objasnio je.
Glede hrvatskih ambicija da cijeli proces bude dovršen do idućih izbora za Europski parlament u lipnju 2009., Degert je kazao da je dobro biti ambiciozan, no datumi prije svega ovise o ritmu provedbi reformi.
Napomenuo je da su pristupni pregovori s drugim zemljama u prosjeku trajali između tri i pet godina, čemu treba dodati i vrijeme potrebno za ratifikaciju sporazuma o pristupu.
"Ključ uspjeha u hrvatskim je rukama", naglasio je Degert.