Uvođenje administrativne pristojbe i ukidanje plaćanja putnih troškova za odlazak liječniku do 100 kilometara, to jest ograničavanje na 50 kilometara udaljenosti, mnogima su otežale dostupnost, a nekima onemogućile zdravstvenu zaštitu, rekao je Vlahušić.
"Socijalna dimenzija zdravstvenog sustava vidi se po tome kako se odnosite prema najbolesnijima, siromašnima i ljudima koji su udaljeni od zdravstvenih središta, a upravo su oni najviše pogođeni tim mjerama", rekao je Vlahušić na konferenciji za novinare u HNS-u.
Ističe kako je dodatno administriranje otežalo rad liječnicima i medicinskim sestrama, ali će pravu cijenu platiti obitelji koje žive daleko od većih središta jer će, osim pristojbe, morati plaćati i putne troškove.
One najbolesnije mjesečno će to stajati i po tisuću kuna i realno im je onemogućeno ostvarivanje zdravstvene zaštite, samtra Vlahušić.
Odlukom o povratu novca od administrativne pristojbe korisnicima socijalne skrbi te se ljude dodatno ponižava jer moraju odlaziti u centre za socijalnu skrbi po 30 kuna, pa se postavlja pitanje zašto bolesnim i siromašnim građanima prvo uzimamo, a zatim vraćamo novac, upitao je Vlahušić.
Potpredsjednik HNS-a Davorin Đanić rekao je da zdravstvene ustanove rade u sve lošijim uvjetima pa bi gubici krajem godine mogli desegnuti 1,8 milijardu kuna. Manjak novca u prvih šest mjeseci posebno je vidljiv u kliničkim bolnicama koje su prošle godine sanirane (114 milijuna kuna), a nešto je manji u općim, odnosno županijskim bolnicama koje nisu prošle sanaciju (104 milijuna kuna).
HNS se stoga zalaže za promjenu načina financiranja zravstvenih ustanova te za izdvajanja novca za zdravstvo iz državnog proračuna.