On je tako opravdao svoju reputaciju "svađalice", što je i značenje njegova imena na arapskom, i neuobičajenu sudbinu koja ga je dovela iz siromašne pokrajine na čelo države a na kraju i u američke tamnice.
Sadam Husein vrlo je mlad 1957. ušao u politiku, u dobi od 20 godina, ušavši u nacionalističku stranku Baas, koja sebe smatra začetnikom "arapskog ustanka".
Sadam je u politici doživio brz uspon, preuzevši prvo upravljanje strankom, a zatim 1979. i zemlje.
Tijekom prvih godina njegove vladavine, zemlja je napredovala, uz pomoć prihoda od prodaje nafte i ambicioznih programa razvoja.
Irak je postao, djelomično zahvaljujući i ratu koji je vodio protiv Irana, arapska zemlja koja se uzimala za primjer.
"Irak se bori jednom a gradi drugom rukom", često je govorio Sadam u svojim dugim govorima, a u zemlji su se masovno gradile autoceste, aerodromi, sveučilišta i bolnice.
Milijarde dolara arapskog novca slijevale su se u Irak koji je tvrdio da vodi rat protiv "perzijskog neprijatelja kako bi zaštitio istočna vrata arapskog naroda od pokušaja Irana da izveze islamsku revoluciju".
Zapadni svijet, zabrinut zbog smjene iranskog šaha i islamskog aktivizma u Iranu, prodavao je oružje i vojnu opremu Iraku.
Ali ono što je Sadam svome narodu predstavljao kao laganu šetnju iračke vojske u Iranu, pretvorilo se u dug i skup sukob koji je iscrpio zemlju. Kada je ajatolah Homeini 1988. prihvatio prekid vatre, koji je opisao kao "gorči od otrova", iračke državne blagajne bile su prazne.
Vojska Sadama Huseina u kolovozu je 1990., navodno zbog sukoba oko nafte, napala Kuvajt i u roku od nekoliko sati zauzela zemlju ali i izazvala veliku svjetsku krizu koja je završila uspostavom velike koalicije pod vodstvom SAD-a, u kojoj je protiv Iraka bilo ujedinjeno 30 zemlja.
Ta je kriza podijelila i Arape. Egipatska i sirijska vojska sudjelovale su u koaliciji, koju su druge arapske zemlje optuživale tvrdeći da je usmjerena protiv "heroja iz Bagdada" koji se usudio Izrael napasti raketama.
Sadamova vojska, koja se smatrala petom po snazi na svijetu, u roku od nekoliko dana pometena je iz Kuvajta a Sadamov režim bio je pred raspadom zbog ustanka šiitskog stanovništva na jugu zemlje.
Sadam Husein u krvi je ugušio tu pobunu, uz prešutni dogovor Amerikanaca, a Irak, sada već izložen oštrim međunarodnim embargom, bio je sve slabiji. Paralelno s time, sve su jači i pritisci protiv režima kojeg se optužuje da u tajnosti razvija oružja za masovna uništenja, koja međutim nikada nisu nađena.
SAD i Velika Britanija iskoristit će taj argument zabranjenog oružja kako bi u ožujku 2003. pokrenuli rat, koji je 9. travnja doveo do pada Sadamova režima. Sam diktator je u prvom trenutku pobjegao.
Američki vojnici uhitili su Sadama Huseina 13. prosinca iste godine u blizini Tikrita, njegova rodnog mjesta. Irački diktator nije pružao otpor pri uhićenju, a ponižavajuće slike njegova uhićenja obišle su svijet.