Najnovije izdanje OECD-ovih godišnjih Statistika o prihodima pokazalo je da Švedska ima ponovno najveći udio poreza u bruto domaćem proizvodu (BDP) među zemljama OECD-a, u visini 50,7 posto, neznatno više nego u 2003. kada je taj udio iznosio 50,6 posto. Sljedeća je Danska, s udjelom od 49,6 posto (u 2003. 48,3 posto), zatim Belgija 45,6 posto (45,4 posto) te Norveška, 44,9 posto (43,4 posto).
Na drugom kraju niza je Meksiko s najnižim poreznim opterećenjem promatrano kao udjel u BDP-u, u visini 18,5 posto, nakon u 2003. zabilježenih 19 posto. Iza njega je Koreja, s poreznim opterećenjem u visini 24,6 posto (25,3 posto u 2003.), te SAD, 25,4 posto (25,6 posto).
Nizozemska je iskazala najveće postotno smanjenje općeg udjela poreza u svom gospodarstvu, koji je u 2004. bio u visini od 39,3 posto, odnosno dva postotna boda niže nego u 1975. Nasuprot tome, u Španjolskoj je porezno opterećenje poraslo za gotovo 17 postotnih bodova, sa 18,2 posto u 1975. na 35,1 posto u 2004.
Prosječna stopa poreza na dobit u zemljama OECD-a smanjena je s 33,6 posto u 2000. na 29,8 posto u 2004. Stopa poreza na dohodak snižena je u istome razdoblju sa 47,1 na 44 posto.
Najnoviji podaci također odražavaju značajne razlike u načinima na koje vlade članica te organizacije prikupljaju novac putem oporezivanja. Dok Danska, Australija i Novi Zeland prikupe gotovo 60 posto svojih prihoda kroz porez na dobit i dohodak, drugi ekstrem su Njemačka, koja tako prikupi oko 30 posto svojih prihoda, te Francuska i Poljska, manje od 25 posto.
Istodobno, Sjeverna Amerika i Meksiko prikupljaju više od polovine svojih poreznih prihoda od oporezivanja prometa robama i uslugama, dok SAD prikuplja manje od petine svojih prihoda iz tog izvora.