Screening je prva i vrlo važna faza u procesu pregovoranja, koja omogućuje utvrđivanje sadržaja o čemu će se konkretno pregovorati.
Pregovaračka skupina od šezdesetak stručnjaka zadužena je za dva poglavlja acquis communatairea, europske pravne stečevine, koju će Hrvatska morati usvojiti tijekom pristupnih pregovora s EU-om. Riječ je o poglavljima znanost i istraživanje i obrazovanje i kultura.
Voditelj pregovoračke skupine Pero Lučin rekao je da svaki član dobio precizna zaduženja.
Za svako od ta dva poglavlja održat će se po dva sastanka s predstavnicima Europske komisije.
Početak postupka screeninga za poglavlje znanost i istraživanje predviđen je za 20. listopada u Bruxellesu. Na tom prvom, eksplanatornom sastanku, predstavnici Europske komisije predstavit će devet tema iz tog poglavlja acquisa, a zatim će hrvatski predstavnici moći postavljati pitanja. Drugi sastanak održat će se 15. studenoga na kojem će hrvatski predstavnici prezentirati u čemu se hrvatsko zakonodavstvo na tom području razlikuje od europskog, a predstavnici Europske komisije postavljaju pitanja.
Screening za poglavlje obrazovanje i kultura počet će 26. listopada, a drugi sastanak održat će se 17. studenoga.
Svrha je screeninga da se utvrde razlike između europskog zakonodavstva i zemlje kandidatkinje, o čemu se onda vode konkretni pregovori u kojima se zemlja kandidat obvezuje da će u dogovorenom roku usvojiti i primijeniti acquis.
Znanost i istraživanje te obrazovanje i kultura spadaju u relativno lakša poglavlja o kojima se pregovora tijekom pristupnih pregovora. Hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac i voditelj pregovoračkog tima za ta područja Pero Lučin izjavili su na konferenciji za novinare da očekuju da će pregovori o ta dva poglavlja biti završeni već na proljeće sljedeće godine.
Pomoćnik ministra za znanost, obrazovanje i šport Radovan Fuchs najavio je da će 18. studenoga ministar Primorac i povjerenik Europske komisije za znanost i istraživanje Janez Potočnik potpisati sporazum o pristupanju Hrvatske 6. okvirnom programu EU-a. Hrvatska je dosad sudjelovala u tom programu kao treća zemlja. Prema riječima ministra Primorca, Hrvatska je dosad iz tog programa povukla 1,7 milijuna eura.
Pravna stečevina EU-a na području znanosti i istraživanja, zbog svoje specifičnosti ne mora se prenositi u nacionalni pravni poredak. Sposobnost provedbe ne odnosi se toliko na primjenu zakonskih odredbi, koliko na postojanje potrebnih preduvjeta za uspješno sudjelovanje u okvirnim programima.
Okvirni programi glavni su instrumenti za financiranje istraživanja u EU-u. Okvirni program obuhvaća razdoblje od pet godina, uz preklapanje zadnje godine prethodnog i prve godine novog programa. Sada je na snazi 6. Okvirni program, koji je operativan od 1. siječnja 2003. godine, a na raspolaganju ima proračun od 17,5 milijardi euraza sufinaciranje znanstveno-istraživačkih aktivnosti.