Podsjeto je na demokratski put koji je Hrvatska prošla od vremena osamostaljenja do danas.
Govoreći o Europi, istaknuo je kako se ona ne može održati bez kršćanstva. "Ne želim da Europa bude kršćanski muzej, već da bude živa u vjerskom pogledu", rekao je, dodavši kako se od kršćana očekuje da Europu izgrade na kršćanskim temeljima.
Podsjetio je i na važnost hrvatskih katoličkih misija, ocijenivši kako nije upitno treba li europsko povezivanje, nego kvaliteta toga povezivanja i života.
"Budućnost hrvatskih katoličkih misija u Europi" tema je godišnjega pastoralnog skupa koji se održava od 11. do 13. listopada u nazočnosti 150 sudionika u njemačkom gradu Freisingu u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda u Frankfurtu.
Prije početka skupa misno slavlje predvodio je naslovni ninski nadbiskup i apostolski nuncij u Bjelorusji msgr. Martin Vidović koji je izrazio čuđenje što na otvorenju skupa nema nikoga iz diplomatsko-konzularnih predstavištava Hrvatske i BiH, a riječ je o tako važnoj temi ne samo za vjerski nego i za društveni i nacionalni život Hrvata u Europi.
Prvog dana bilo je riječi o djelovanju katoličkih misija u Njemačkoj, skandinavskim zemljama, Francuskoj i Švicarskoj.
Izaslanik za hrvatsku pastvu u Sloveniji o. Marko Prpa je rekao kako po popisu pučanstva iz 2002. u Sloveniji žive 35.642 Hrvata.
"Stvaran broj Hrvata u Sloveniji od toga je broja višestruko veći", rekao je, dodavši da naši ljudi u Sloveniji kriju svoju nacionalnu, kulturnu i vjersku pripadnost zbog egzistencijalnog straha, straha za radna mjesta, siromaštva, nametnuta i prihvaćena osjećaja manje vrijednosti te nepriznata statusa nacionalne manjine.
"Hrvati u Sloveniji kao politički subjekt ne postoje ni na jednoj od mogućih razina", upozorio je, dometnuvši kako djeluju misije u Ljubljani, Mariboru, Novom Mestu, a kani se uspostaviti u Kopru.