Ako ne dođe do nepredviđenih promjena, trodnevnom će skupu u Zagrebu nazočiti predsjednici Albanije Alfred Moisiu, Austrije Heinz Fischer, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Ivo Miro Jović, Bugarske Georgi Parvanov, Češke Vaclav Klaus, Italije Carlo Azeglio Ciampi, Mađarske Laszlo Solyom, Makedonije Branko Crvenkovski, Moldove Vladimir Voronin, Njemačke Horst Koehler, Poljske Aleksander Kwasnievski, Slovačke Ivan Gašparovič, Slovenije Janez Drnovšek, Srbije i Crne Gore Svetozar Marović, Rumunjske Traian Basescu i Ukrajine Viktor Juščenko, a domaćin skupa bit će hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
Osim predsjednika država članica EU, država kandidata, potencijalnih kandidata i europskog susjedstva, u zagrebačkom hotelu Westinu očekuju se mnogobrojna državna i izaslanstva međunarodnih organizacija te gospodarstvenici.
Sudionici bi u Zagreb trebali stići tijekom poslijepodneva u četvrtak te bi navečer trebali nazočiti predstavi "Jalta, Jalta", koju će u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu odigrati glumci riječkog HNK Ivana pl. Zajca.
Predviđeno je da se summit održi u dvije plenarne sjednice. Prvu, pod nazivom "Kako završiti proces europske integracije", u petak ujutro će otvoriti hrvatski predsjednik Mesić, a u njoj će predsjednici govoriti po načelu senioriteta, odnosno prema duljini vremena provedenog na predsjedničkoj dužnosti. Druga - "Kakav socijalno-gospodarski model je primjeren ujedinjenoj Europi" - omogućit će u subotu predsjednicima da o toj temi rasprave s predstavnicima gospodarskih subjekata.
Summit će, tijekom sva tri dana, biti i prilika za mnogobrojne bilateralne susrete, a sudionicima je za petak poslijepodne predviđen izlet u dvorac Trakošćan, gdje će, uz stalni postav izložbe, moći uživati i u 20-minutnom koncertu Hrvatskog baroknog ansambla.
Uz Zagrebački summit iz 2000. godine, ovogodišnji Summit srednjoeuropskih predsjednika bit će najveće okupljanje predsjednika država u Hrvatskoj do sada, a to je i prilika za isticanje hrvatskih europskih i regionalnih interesa.
Ideja o nekoj vrsti neformalnog sastanka stvorena je prigodom otvaranja Salzburškog festivala u srpnju 1993. kojem su nazočili tadašnji austrijski, njemački, mađarski i češki predsjednici i s kojeg je ostala upamćena izjava Vaclava Havela - "Predsjednici su u drukčijoj poziciji nego vlade. Vlade se svakodnevno moraju baviti bezbrojnim specifičnim političkim, ekonomskim i ostalim pitanjima. Ustavni položaj predsjednika je drugačiji i omogućava im da određene zadaće sagledavaju dugoročnije i iz drukčije perspektive. Čini mi se da je jedna od tih predsjedničkih zadaća, iako ne i jedina, stvoriti povoljnu međunarodnu klimu u kojoj vlade mogu bolje djelovati".
Njegova je zemlja, Češka, bila domaćinom prvog srednjoeuropskog summita godinu dana poslije, na kojem su bila sedmorica predsjednika (Češke, Mađarske, Austrije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Slovačke), a u međuvremenu taj je skup ugostilo devet zemalja, među kojima Mađarska i Slovenija po dva puta. Hrvatska je deseta zemlja u nizu, a Zagreb prvi glavni grad koji organizira summit, jer je dosad bio običaj da se on održava u manjim, ali turistički zanimljivim, mjestima poput slovenskog Bleda, austrijskog Salzburga ili rumunjske Mamaije.
Predsjednik Italije na summitu se prvi put pojavio 1995., Ukrajine 1996., a predsjednici Rumunjske i Bugarske 1998. Hrvatska se kao 12. zemlja uključila na susrete srednjoeuropskih predsjednika 2000. godine u Mađarskoj. Predstavljao ju je predsjednik Stjepan Mesić, tada samo dva mjeseca na dužnosti.
Iako je još uključenjem Italije i potom Rumunjske i Bugarske skup prestao odgovarati zemljopisnim granicama srednje Europe i sad obuhvaća trećinu kontinenta, summit je zadržao službeni naziv pod kojim je i krenuo, a i karakter mu je znatno formalniji nego što je bio u prvim godinama.