Džakula je, na konferenciji za novinare, podsjetio da je Hrvatska, na siječanjskoj konferenciji u Sarajevu, s vlastima BiH i SiCG dogovorila zajedničke aktivnosti kako bi se pitanje izbjeglica riješilo do kraja 2006.
Plan koji je donijela Vlada, međutim, nije predvidio potrebne izmjene zakona i propisa ni administrativne i proračunske mjere, a planiran je i niz nerealnih rokova, koji dijelom destimuliraju povratak, smatra Džakula.
Nerealnim je ocijenio planirane rokove za puni povratak imovine do kraja 2005., a plan o stambenom zbrinjavanju 1000 bivših nositelja stanarskog prava tijekom iduće godine smatra destimulirajućim, budući da je, podsjeća, do sada zaprimljeno oko 3600 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, a očekuje se i šest do sedam tisuća novih zahtjeva do kraja godine.
Džakula se zauzeo za produljenje rokova za reguliranje statusa osoba koje nemaju hrvatsko državljanstvo za one koji su u Hrvatskoj rođeni ili u njoj žive dulje vrijeme te rokova za konvalidaciju radnog staža.
Drži i da bi trebalo ukinuti rokove za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava izvan područja od posebne državne skrbi, te im omogućiti otkup stanova pod povoljnijim uvjetima i po modelu po kojem su stanove otkupili drugi nositelji stanarskog prava.
Vladu je pozvao da izradi novi plan za rješavanje izbjegličkog pitanja, u suradnji s nevladinim udrugama.
Taj bi plan, smatra Džakula, trebao jasno utvrditi mjere poticanja povratka izbjeglica, s posebnim naglaskom na povratku i zapošljavanju mladih, između ostalim i proporcionalnim zapošljavanjem pripadnika nacionalnih manjina u javnim službama, u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.
Džakula je upozorio i da, po podacima SDF-a, među 120.000 Srba koji su se vratili u Hrvatsku, njih 70.000 i dalje radi u drugim državama, pa se ne može govoriti o stvarnom povratku.
Ocijenio je da bi uklanjanje svih prepreka povratku odgovornost za povratak prebacilo na same izbjeglice, zbog čega bi popustio i međunarodni pritisak na Hrvatsku.