"Europski ustav umro je na francuskom i nizozemskom referendumu, a sada se polako pokazuju i posljedice. Među ostalim i to da će u Uniju biti teže ući nego do sada. Doduše, otpočinju pregovori sa Turskom i Hrvatskom, ali to još ne znači da će one tako lako ući. Ako ništa drugo, to bi mogli spriječiti referendumi u Austriji, Sloveniji, Francuskoj i još ponegdje", piše Lorenci, dodajući da je ozračje koje vlada u Europskoj uniji slabo i malodušno, te da bi zbog krize povjerenja neke nove članice imale pravo i na razmišljanje o izlasku iz Unije, kad ne bi bile svjesne "da im je upravo perspektiva članstva bitno pomagala u transformaciji".
"Opće je mišljenje da je Unija nakon zadnjeg velikog širenja preglomazna, bez vizije i puna nacionalnih egoizama. Nekoliko ključnih država boluje od ekonomskih teškoća, a članice u Uniji sve češće vide žrtvenog jarca za pogreške i nemoć na vlastitom terenu", navodi Lorenci i dodaje: "I odluka o početku pregovora s Turskom i Hrvatskom na neki je način znak te izgubljenosti. Umjesto da uzme vrijeme za konsolidaciju, Unija žuri sa širenjem, te pokušava prikriti da nema odgovora na mnoge dileme. Igru sada vodi inercija", piše Lorenci.
"Pred Europskom je unijom po svoj prilici razdoblje koje će obilježiti nepokretnost. Prijelomni događaj bio je neprihvaćanje ustava i tu je već nekoliko trajnih posljedica. Bez obzira na početak pregovora s Turskom i Hrvatskom, te već fiksirane nadnevke za ulazak Bugarske i Rumunjske, širenje će biti sporije, a pridruživanje novih država zahtjevnije. To će Uniji oduzeti nešto od njene privlačnosti i utjecaja koji je imala na susjedne države u okruženju koje žele članstvo. Žrtve te promjene mogle bi biti balkanske države. Produbljivanje, odnosno unutarnje povezivanje Unije proces je koji se zaustavio i ovoga trenutka ne postoji nijedna važnija država koja bi taj proces poticala. Autoritet Bruxellesa će se sada smanjiti, a nacionalni egoizmi koji najviše štete novim članicama (manja solidarnost bogatih, zatvorenije unutarnje granice) jačat će", razmišlja slovenski analitičar. On dodaje da bi produbljivanje institucionalne krize i krize povjerenja mogli onemogućiti samo tzv. obrambeni mehanizmi, u prvom redu sjećanje na rascjepkanu Europu u prošlosti i na velike ratove što su ih izazvali europski nacionalizmi.
Krizi Europske unije, tvrdi Lorenci, doprinosi i odijeljenost naroda od političkih elita, te sadašnji sustav političkog odlučivanja bez konzultiranja domaće javnosti. "No, imaju pravo oni koji kažu da je Unija oniliko transparentna i demokratična koliko su i nacionalne države. Istina je i to da bez politike soliranja, konzultacija, referenduma i različitih oblika izjašnjavanja naroda Unija niti približno ne bi bila ono što je danas, a u njoj ne bi bilo ni Slovenije", upozorava Lorenci i dodaje da će unutarnji politički život u EU ubuduće vjerojatno biti više okrenut odlučivanjuu u nacionalnim državama, a manje u središtu.
"Ne dođe li do ekonomskog oporavka koji će ublažiti unutarnje napetosti, veze u EU-u će postupno olabaviti. Život u članicama bit će manje ovisan od centra i slobodniji iako će to na određeni način biti i napornije. To će važiti i za Sloveniju koja je do sada obično samo kimala glavom i slagala se s voljom većine. A dobar primjer za samostalnije i korisnije ponašanje ima u neposrednoj blizini - u Austriji", zaključuje Lorenci svoju analizu.