ANKARA - Povjerenik Europske unije za proširenje Olli Rehn razgovarao je u četvrtak u Ankari s potpredsjednikom turske vlade i šefom diplomacije Abdulahom Gulom o pripremi pristupnih pregovora i mjerama koje bi se trebale poduzeti da se ta zadaća što uspješnije dokonča. Rehn je u prvom posjetu Turskoj otkako je ta zemlja prije dva dana u Luxembourgu, zajedno s Hrvatskom, dobila "zeleno svjetlo" za proces priključenja EU. Turski ministar pravosuđa Cemil Cicek, koji obnaša i dužnost glasnogovornika vlade, izrazio je čvrstu uvjerenost da će njegova zemlja uspješno završiti pregovarački proces i dostići, kako je kazao, točku kada će postati punopravna članica EU.
ZAGREB - Početak pregovora o pristupanju Europskoj uniji velik je događaj za Hrvatsku, ali i za cijelu regiju, poručio je predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović hrvatskome predsjedniku Stjepanu Mesiću. "Ta odluka ima veliku važnost za Hrvatsku i sve njezine građane, ali raduje i sve nas u regiji kao još jedan korak k ostvarivanju zajedničke vizije ujedinjenja, demokratske i prosperitetne Europe", kaže se u Marovićevoj poruci. U ponedjeljak počinju pregovori SCG-a o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. Približavanje EU-u unaprijedit će i bilateralne odnose dviju zemalja, nada se Marović.
ZAGREB - Hrvatska cijeni ulogu koju je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju odigrala i dalje igra na njezinom području ali i u široj regiji rekao je predsjednik Stjepan Mesić u prostorima Ureda Misije OESS-a prigodom proslave 30. obljetnice summita u Helsinkiju. Predsjednik Mesić izrazio je uvjerenje kako nam je monitoring OESS-a bio itekako potreban i izrazio zahvalnost onima koji su skretali pozornost na pojave ili trendove u Hrvatskoj koji nisu bili u skladu s europskim načelima i standardima. Posjet Misiji predsjednika Mesića prvi je posjet predsjednika jedne europske zemlje nekom Uredu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u povijesti.
SARAJEVO - Tužitelj u postupku u tzv. slučaju Hercegovačka banka, John McNair, izjavio je u četvrtak, nakon izricanja 10-ogodišnje zatvorske kazne optuženom bivšom članu predsjedništva BiH Anti Jelaviću, kako ne zna gdje se Jelavić trenutačno nalazi. Jelavić bi, po današnjoj odluci Sudskog vijeća, trebao odmah stupiti na izdržavanje zatvorske kazne. Jelavić nije bio nazočan u sudnici Državnog suca BiH pri izricanju kazne, a tužitelj McNair je takav Jelavićev postupak nazvao kukavičkim. Jelavić je u svibnju ove godine pušten iz pritvora da se brani sa slobode, uz jamčevinu od 500 tisuća konvertibilnih maraka i predaju putovnice Državnom sudu B
ZAGREB - Nakon poražavajuće spoznaje da je u različitim dijelovima svijeta 2004. godine poginulo 129 novinara, snimatelja, fotoreportera, te pratećeg medijskog osoblja, Svjetska novinarska federacija (IFJ) je u okviru novog "sigurnosnog programa" tiskala dvije publikacije i utemeljila Fond sigurnosti u koji su novinari sa svih kontinenata već donirali oko milijun eura. Prva publikacija je svojevrsno tragično izvješće o svima onima koji su tijekom protekle godine izgubili živote služeći slobodi novinstva i novinarstva. Druga se brošura bavi Fondom sigurnosti IFJ-a. Pozvano je i Hrvatsko novinarsko društvo, čiji su mnogi članovi u Domovinskom ratu izvještavali s ratišta, da se uključi u aktivnosti Instituta.
ZAGREB - Zaštita novinarskih autorskih prava uvjet je njihove gospodarsko-socijalne neovisnosti te kvalitetnog profesionalnog i etički odgovornog novinarstva i novinstva - to je jedan od zaključaka skupina stručnjaka Europske novinarske federacije (EFJ) za autorska prava (AREG), usvojen na međunarodnom novinarskom skupu "Autorska prava u demokraciji", održanom u Lisabonu krajem rujna. Zaključci su objavljni početkom listopada. Globalna medijska industrija već je u velikoj mjeri postala vlasnikom tvarnih i moralnih autorskih prava novinara i inih medijskih autora i izvođača, rekao je predsjednik EFJ Arne Koenig, uz napomenu da i europski medijski vlasnici, osobito u tzv. "novim demokracijama", žele uspostaviti američki sustav "najamnog novinarskog rada".
MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov susreo se u četvrtak s generalnom direktorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohamedom ElBaradeijem koji je u posjetu Moskvi, kako bi razgovarali o nuklearnim programima Irana i Sjeverne Koreje. ElBaradei je rekao da su razgovarali o načinima smanjenja opasnosti "loše uporabe" civilnog nuklearnog programa, prenose agencije Interfax i Itar-Tass. Šef IAEA-e nije htio reći kakva će biti moguća uloga posrednika između Teherana i triju zemalja EU-a koje trebaju kontrolirati kako islamske zemlje primjenjuju nuklearne programe, koju bi imala Rusija koja je izgradila iransku nuklearnu centralu Bushehr.
BELFAST - Britanska vlada zaplijenila je u četvrtak u Manchesteru imovinu oko 250 osoba u sklopu financijske istrage o kriminalnim aktivnostima navodnog šefa IRA-e, doznaje se od britanske vlade. Operacija je izvedena istog dana za koji su najavljeni odvojeni sastanci Gerrya Adamsa, šefa Sinn Feina, političkog krila IRA-e (Irske republikanske armije) i Iana Paisleya, šefa glavne unionističke protestantske stranke Sjeverne Irske, s britanskim premijerom Tonyjem Blairom u Downing Streetu. Pretražene su kuće i trgovine dvojice poslovnih ljudi Manchestera, naveo je Assets Recovery Agency (ARA), britanska vladina agencija specijalizirana za borbu protiv organiziranog kriminala.
BAGDAD - Najmanje 12 Iračana poginulo je, a 15 je ozlijeđeno u četvrtak u dva samoubilačka napada automobilima bombama u Bagdadu, dok su južno od Kirkuka ubijena petorica zaštitara iračkog ministarstva za naftu, objavila je iračka policija. Jedan automobil bomba u Bagdadu je eksplodirao u blizini zgrade ministarstva za naftu u istočnom dijelu grada. Meta je bila policijska ophodnja, a poginulo je devetero Iračana, uključujući četvoricu policajaca. Ozlijeđena su još četvorica policajaca i petero civila. Nešto ranije automobil bomba eksplodirao je i u blizini konvoja privatnih zaštitara, usmrtivši troje Iračana i ozlijedivši još šestero. U međuvremenu, naoružani napadači ubili su petoricu zaštitara iračkog ministarstva za naftu koji su putovali u Kirkuk.
LJUBLJANA - Slovenska vlada spremna je razmotriti zahtjev za obeštećenje oduzete židovske imovine tijekom II. svjetskog rata i nakon njega, ali tek nakon što se prouče povijesne činjenice i uz jamstvo da neće biti novih zahtjeva. "Ova vlada ima političku volju da se nepravde koje su Židovima bile počinjene isprave na temelju realno zasnovanih činjenica i u duhu obostranog razumijevanja", izjavio je u razgovoru za tjednik "Demokracija" ministar pravosuđa Lovro Šturm. Židovska zajednica Slovenije koju vodi Andrej Kožar Beck, postavila je vladi zahtjev da joj se, umjesto restitucije židovske imovine pripadnika te zajednice bez nasljednika, isplati 15 milijuna dolara odštete. Riječ je o imovini Židova ubijenih tijekom II. svjetskog rata u njemačkim logorima i imovini onih koji su nakon rata iselili u Izrael.