ZAGREB
Hrvatska nije ponudila nikakve ustupke u zamjenu za otvaranje pregovora s Europskom unijom, rekao je u utorak navečer premijer Ivo Sanader te istaknuo da zasluge za to pripadaju Hrvatskoj, ali i britanskom predsjedništvu, Austriji i glavnoj haškoj tužiteljici. Gostujući u Dnevniku plus HTV-a u povodu otvaranja pregovora Hrvatske s EU u utorak ujutro u Luxembourgu, Sanader je osim zahvale svim hrvatskim građanima zahvalio i slovenskome kolegi Janezu Janši i ministru vanjskih poslova Dimitriju Rupelu na europskoj podršci Zagrebu unatoč aktualnome sporu oko morske granice. "Nikakvih ustupaka nije bilo. Ne, to definitivno odbacujem", rekao je premijer Sanader odgovarajući na pitanje je li morao ponuditi ustupke pojedinim europskim adresama. "Samo smo tražili da se Hrvatsku ispravno i pravično vrednuje", dodao je. Otvaranje pregovora EU-RH nije rezultat političke trgovine i geopolitičkih interesa s obzirom na spekulacije da je Austrija zeleno svjetlo za početak pregovora s Turskom uvjetovala otvaranjem pregovora s Hrvatskom, izričito je kazao premijer. Sanader je podsjetio da je glavna haška tužiteljica u dva ključna trenutka pozitivno ocijenila hrvatsku suradnju s Haškim sudom i to 2004. kada je Hrvatska dobila status zemlje-kandidata za članstvo te u ponedjeljak uoči početka pregovora. "Jer je uvjerena da Hrvatska iskreno želi vladavinu prava i da iskreno želi poštovati ne samo međunarodne obveze koje imamo, ... nego i domaće obveze", rekao je. Hrvatska s EU treba pregovarati o 35 poglavlja, a najvažnija među temama bit će zaštita hrvatskih bogatstava jer vlada "ne želi rasprodaju RH" i u tom smislu već je pripremila Zakon o turističkom zemljištu.
WASHINGTON
Glasnogovornik američkog State Departmenta izrazio je u utorak potporu otpočinjanju pristupnih pregovora Europske unije s Hrvatskom i upozorio da bi nedostatak pune suradnje Hrvatske s Haškim sudom (ICTY) mogao utjecati na pregovarački proces. "Pozdravljamo odluku Vijeća (ministara EU) koja traži da puna suradnja Hrvatske s ICTY-jem ostane zahtjev za napredak tijekom cijelog pristupnog procesa", rekao je na konferenciji za novinare glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack. McCormack je rekao kako Sjedinjene Države smatraju da "puna suradnja može biti postignuta samo kad Hrvatska uhiti i prebaci Antu Gotovinu u Den Haag". McCormack je kazao da Hrvatska ima neispunjene obveze prema Haškom sudu i da Sjedinjene Države očekuju "da budu izvršene". Dodao je da će SAD "nastaviti podržavati punu integraciju Hrvatske u euroatlantsku zajednicu".
MOSTAR
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović pozdravio je odluku Vijeća ministara Europske unije da se otvore pristupni pregovori s Republikom Hrvatskom za njezin ulazak u EU, rekavši kako je to važan događaj ne samo za građane RH, nego i za regiju jugoistočne Europe. "Republika Hrvatska zaslužila je početak pregovora za skori ulazak u Europsku uniju", rekao je Jović večeras u izjavi Hercegovačkoj televiziji. "Sve nas koji živimo u BiH treba radovati početak pregovora Hrvatske za ulazak u EU. Sa susjednom Hrvatskom Bosna i Hercegovina ima 1100 km granice, a RH se pokazala kao veliki prijatelj BiH", rekao je Jović. On je podsjetio kako je veliki broj Hrvata BiH ujedno i državljani RH naglasivši kako su Hrvati u BiH posebice radosni i ponosni zbog početka pregovora Republike Hrvatske za ulazak u Europsku uniju.
BRUXELLES
Članovi Zajedničkog parlamentarnog odbora EU - Hrvatska počeli su u utorak u Bruxellesu dvodnevni sastanak na kojem razmatraju političku i ekonomsku situaciju u Hrvatskoj. U utorak i srijedu Zajednički parlamentarni odbor održat će dva radna sastanka na kojima će razmotriti trenutačno stanje u Hrvatskoj na političkom i gospodarskom planu te reforme koje poduzima hrvatska Vlada na približavanju europskim standardima. Sastancima predsjedaju supredsjedatelji mađarski zastupnik u Europskom parlamentu Pal Schmitt i Gordan Jandroković, predsjednik vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora. Nekoliko sati nakon otvaranja pristupnih pregovora povjerenik Europske komisije za proširenje Olli Rehn najavio je da će proces screeninga za Hrvatsku početi 20. listopada. "EU je spremna za rigorozne i poštene pregovore s Hrvatskom i Turskom. Za obje zemlje 20. listopada počet će screening", rekao je Rehn. Screening je dubinska analiza usklađenosti zakonodavstva zemlje kandidata s europskim pravilima koja prethodi početku pregovora o svakom od 35 poglavlja acquis communautairea, europske pravne stečevine, a tijekom ove godine Hrvatska će početi screening za 7 poglavlja.
LJUBLJANA - Slovenski parlament donio je u utorak navečer zakon o proglašenju slovenskog zaštićenog ekološkog i epikontinentalnog pojasa u Jadranu. Od prisutnih 64 zastupnika za zakon su glasovala 62, jedan je bio suzdržan, a jedan protiv. Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je, obrazlažući zakonski prijedlog Vlade, da će Slovenija svoj ekološki pojas u Jadranu notificirati pri glavnom tajništvu UN-a, a onda će pregovarati s Hrvatskom o južnoj granici tog pojasa. Rupel je rekao da je Slovenija u bivšoj Jugoslaviji imala neposredan kontakt s otvorenim morem u Jadranu i da joj to daje pravo na proglašenje zaštićenog pojasa u moru, te da zakon, unatoč preklapanju slovenskog ekološkog pojasa s hrvatskim, ne može tumačiti kao izražavanje teritorijalnih pretenzija.
LJUBLJANA
Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel potvrdio je u utorak navečer da je od hrvatske ministrice vanjskih poslova Kolinde Grabar Kitarović dobio pismo u kojemu se predlaže početak pregovora o arbitraži o granici na moru, ali je ocijenio da je za Sloveniju neprihvatljivo da u arbitražu bude uključena samo granica na moru. "Slovenija odbija arbitražu koja bi obuhvatila samo granicu na moru. Naše je mišljenje: ako ništa nije dogovoreno, onda su potrebni pregovori o cijeloj granici, odnosno o svim problematičnim točkama", rekao je Rupel u utorak navečer u emisiji "Ispod reflektora" Slovenske televizije. Rupel je rekao da ga je pismo s jedne strane iznenadilo, ali da nije riječ ni o čemu novom jer Hrvatska, predlažući da se arbitrira samo o granici na moru, "želi kapitalizirati neke profite iz prijašnjih pregovora i sporazuma". Rupel je objasnio kako je stajalište slovenske politike da je sporazum Drnovšek-Račan iz 2001. godine bio uravnotežen i temeljio se na tome da je Hrvatska Sloveniji dala neke "koncesije" u vezi s razgraničenjem na moru, dok je Slovenija "popustila" u vezi zaselaka južno od Dragonje. "Hrvatska sada želi staviti u džep ono o čemu smo se tada dogovorili u pogledu kopnene granice i otvoriti pitanje granice na moru. To je, naravno, neprihvatljivo", rekao je šef slovenske diplomacije.
LJUBLJANA
Zakonski prijedlog o slovenskoj zaštitnoj ekološkoj zoni i epikontinentalnom pojasu što ga je u utorak gotovo jednoglasno prihvatio slovenski parlament djelomice je napisao koparski odvjetnik Danijel Starman, poznat inače kao pravni zastupnik Jožka Jorasa, kontroverznog Slovenca iz sela Mlini blizu Buja koji ne priznaje hrvatski suverenitet južno od Dragonje. Kako u sutrašnjem broju ljubljanskog lista "Dnevnik" navodi Franco Juri, komentator i karikaturist, a nekadašnji veleposlanik Slovenije u Španjolskoj, Starman je "siva eminencija" Slovenske pučke stranke i "hrvatske strategije" koju u vladi zastupa ministar okoliša i predsjednik te stranke Janez Podobnik. Starman se u lokalnom listu "Primorski glasnik" i sam pohvalio da je koautor spomenutog zaštitnog ekološkog zakona i pojasnio njegove intencije, navodi Juri. "Ako su Starmanovi navodi u listu odraz koji slijedi i slovenska diplomacija, onda u bliskoj budućnosti možemo očekivati novu napetu i nimalo ugodnu epizodu u dugoj i grotesknoj sagi o slovensko-hrvatskim odnosima", navodi Juri kojega prenosi i STA.
BANJA LUKA
Predsjednik Radne skupine Komisije za Srebrenicu Vlade RS Jovan Spajić obavijestio je u utorak novinare kako je u dodatku Izvješću od 30. ožujka ove godine utvrđeno da se na području Srebrenice, gdje je između 10. i 19. srpnja 1995. godine ubijeno oko 7800 Bošnjaka, nalazilo 25.083 pripadnika vojske, Ministarstva obrane, MUP-a i civilne zaštite Republike Srpske. Spajić je naglasio da su 19.473 osobe označene kao "sudionici, što ne znači da su počinili zločin nego da su se nalazili na području Srebrenice ili su sudjelovali u tadašnjim aktivnostima". On je također kazao kako je Komisija za Srebrenicu "zaštitila svoja saznanja u odgovarajućim institucijama BiH", ali da nije analizirala odgovornost "sudionika" od kojih su i danas neki zaposleni u javnim i državnim institucijama. Član Radne skupine Smail Čekić kazao je novinarima kako su identificirana 17.074 sudionika. On je iznio podatak da je u događajima u Srebrenici sudjelovalo 1988 pripadnika MUP RS među kojima se nalazilo i 15 pripadnika skupine Škorpioni iz sastava postrojbe MUP Srbije. Kompletan Dodatak Izvješću o Srebrenici Vlada RS je stavila na raspolaganje OHR, a očekuje se da će ovaj dokument biti proslijeđen pravosudnim organima Republike Srpske u redoviti postupak.
ZAGREB
Odnosi Republike Hrvatske i Republike Moldove u stalnom su usponu, a postoji prostor za njihovo unaprjeđenje na gospodarskom polju, zaključili su u utorak državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija RH Vera Varga i novoimenovani moldavski veleposlanik u Hrvatskoj Valeriu Bobutac, koji joj je tom prigodom predao kopije vjerodajnica, priopćeno je iz MVPEI. Sugovornici su u srdačnom razgovoru, nastavlja se u priopćenju, istaknuli vrlo dobre odnose Hrvatske i Moldove, osobito naglasivši iznimno prijateljstvo dvojice predsjednika, Stjepana Mesića i Vladimira Voronina. Veleposlanik Bobutac je čestitao Republici Hrvatskoj na otvaranju pristupnih pregovora s Europskom unijom i izrazio nadu kako će hrvatska iskustva biti Moldovi od velikog značenja, kaže se u priopćenju
LONDON
Predstavnici Rusije i Europske unije (EU) dogovorili su u utorak mjere koje bi trebale "olakšati povratak ilegalnih imigranata" u Rusiju, u zamjenu za blaži vizni režim za ruske turiste, priopćeno je nakon završetka londonskog summita Rusije i EU. Ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Europske komisije Manuel Barroso razgovarali su o sporazumu o readmisiji, kazao je glasnogovornik ureda premijera Tonya Blaira. Govoreći nakon razgovora, Putin je pohvalio napredak u pogledu viznog režima za Ruse koji žele putovati u EU. "Poduzeti su važni koraci" koji bi mogli uroditi "slobodnim, bezviznim putovanjima diljem Europe", kazao je Putin. Ruski je predsjednik također obećao da će Rusija ostati "pouzdan partner" Europi glede dugoročne opskrbe naftom i plinom. Prema njegovim riječima, trećina europske nafte dolazi iz Rusije, dok neke europske zemlje iz Rusije uvoze čak 90 posto svog plina. Blair je ukazao na važnost jačanja odnosa između Rusije i EU, istaknuvši da gospodarske veze mogu samo "dodatno jačati i širiti se". On, kako je kazao, želi odnose Rusije i EU dići na "novu i jaču razinu". Blair je potom istaknuo da Rusija i Eu dijele "snažan zajednički interes" u borbi protiv globalnog terorizma i organiziranog kriminala.
WASHINGTON
Američki predsjednik George Bush istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare da se u Iraku ostvaruje napredak te da je sve više Iračana uvježbano za borbu protiv neprijatelja i preuzimanje odgovornosti za sigurnost zemlje. "Sve više Iračana sposobno je za borbu protiv neprijatelja", rekao je Bush na konferenciji za novinare u Bijeloj kući dodajući kako se s koalicijskim snagama pod vodstvom Sjedinjenih Država bori više od 80 bojni iračke vojske, dok ih je 30 sposobno preuzeti vodstvo u borbi.
Osposobljavanje iračkih snaga za preuzimanje brige o sigurnosti zemlje glavni je uvjet za početak povlačenja američkih snaga iz Iraka. "To je važno za naš cilj, a cilj je stabilan, demokratski Irak koji će biti saveznik u borbi protiv terorizma", rekao je Bush. Bush je rekao kako je u obuci iračkih snaga ostvaren napredak, premda je američki zapovjednik u Iraku general John Casey prošloga tjedna u Kongresu izjavio da je samo jedna iračka bojna sposobna za borbu bez pomoći američkih snaga.
ŽENEVA
Zemlje u razvoju mogu se oduprijeti "globalnoj epidemiji" kroničnih bolesti poduzimanjem jeftinih mjera koje su u nekim bogatim državama pomogle smanjenju broja smrtnih slučajeva od bolesti srca za čak 70 posto, navodi se u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) objavljenom u srijedu. U izvješću pod nazivom "Sprječavanje kroničnih bolesti - vitalno ulaganje" tvrdi se da se može spriječiti oko polovica smrtnih slučajeva uzrokovanih srčanim bolestima, rakom, infekcijama dišnih puteva, moždanim udarima, od čega će ove godine umrijeti oko 35 milijuna ljudi. Navodi se kako zemlje u razvoju, u kojima ima najviše takvih slučajeva, moraju slijediti zapadni svijet tako što će ljude odvraćati od uživanja duhanskih proizvoda i poticati ih da smanje unos soli, šećera i zasićenih masti u hrani.Cilj WHO-a je spriječiti smrt 36 milijuna ljudi do 2015. godine, smanjujući smrtnost svake godine za dva posto. Osamdeset posto svih srčanih bolesti, moždanih udara i slučajeva dijabetesa tipa 2 i više od 40 posto slučajeva raka može se spriječiti, kaže se u izvješću.
PARIZ
Afganistanski predsjednik Hamid Karzai pozvao je u utorak međunarodnu zajednicu da ne zaboravi na njegovu zemlju koja još "mora proći dalek put" kako bi učvrstila vlastitu sigurnost, obnovila gospodarstvo i uspostavila stabilne institucije. "Međunarodna zajednica morat će biti uz nas i pomagati nam još mnogo godina", izjavio je Karzai u govoru na francuskom Institutu za međunarodne odnose u Parizu.
Iako Afganistanu predstoji "dug put", on je na "cesti koja vodi prema uspjehu", ocijenio je Karzai, dodavši kako "treba pomoći onima koji su dokazali kako si i sami znaju pomoći". Afganistanski predsjednik, koji je od nedjelje do srijede u prvom službenom posjetu Francuskoj, u razgovoru s članovima Povjerenstva za vanjske poslove francuskog parlamenta izrazio je zadovoljstvo "vrlo dobrim odnosima" koje njegova zemlja ima s Iranom i želju da pregovori između EU i Irana o njegovom nuklearnom programu završe na način koji neće ugroziti "ravnotežu u svijetu".