Zakon koji je predložila vlada premijera Janeza Janše u proceduri je po hitnom postupku i o njemu će zastupnici odlučivati zadnjeg dana jesenskog zasjedanja, a najavljeno je da će se održati i sjednica vanjskopolitičkog odbora parlamenta na kojoj bi se govorilo o međunarodnim aspektima tog poteza.
Premijer Janez Janša nedavno je izjavio da zakonski prijedlog uživa gotovo konsenzualnu potporu i da će njima Slovenija učiniti ono što su učinile i druge države s izlazom na Jadransko more.
Slovenski predsjednik Janez Drnovšek podržao je donošenje zakona riječima da očekuje da će to potaknuti dogovor s Hrvatskom o granici na moru jer će se slovenska zona preklapati s hrvatskom.
Zakonski prijedlog naime navodi "privremenu" granicu južnog dijela buduće zone, uz odredbu da će se definitivna granica odrediti međunarodnim sporazumima.
Zakonski prijedlog u Sloveniji ima i popriličan unutarnji naboj jer je premijer Janez Janša rekao da je bivša vlada inzistirala na pomorskom zakoniku koji je Sloveniju definirao kao "zemljopisno prikraćenu" državu bez epikontinentalnog pojasa i izlaza na otvoreno more, te da je njegova vlada napravila prvi aktivniji potez u nastojanju da zauzme bolje pozicije s Hrvatskom koje će biti potrebne prilikom pregovora o granici na moru ili eventualnoj arbitraži.
Slovenski politički promatrači zakonski prijedlog analiziraju kao "oštru" poruku Hrvatskoj, s kojom još nije provedeno razgraničenje na moru, da se složi sa teritorijalnim izlazom Slovenije u međunarodne i pripadnošću većine Piranskog zaljeva Sloveniji.
Neki slovenski stručnjaci za međunarodno pravo navode kako je Slovenija "naslijedila" izlaz na otvoreno more od bivše Jugoslavije, a drugi da "ima pravo" na takav izlaz u skladu s nepisanim pravilima međunarodnog prava jer ga je dugo koristila i da je bio priznat sporazumom bivših premijera Račana i Drnovšeka, koji nije potvrđen u Hrvatskom saboru.