HINA - Financijski servis
Hrvatska je poboljšala svoju poziciju na ljestvici konkurentnosti - prema indeksu konkurentnosti rasta ove godine je na 62. mjestu od 117 zemalja, a prema indeksu poslovne konkurentnosti popela se sa prošlogodišnjeg 72. na 63. mjesto, istaknuo je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Darko Marinac na današnjem predstavljanju Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2005.-2006..
Trend se mijenja i treba sve učiniti da se tako i nastavi, istaknuo je Marinac.
Indeks poslovne konkurentnosti izrađuje Svjetski gospodarski forum, a njime je ove godine obuhvaćeno 117 zemalja, dok su prošle godine bile obuhvaćene 104 zemlje.
Izvješće se objavljuje već 26 godina, a Hrvatska je uključena četvrti put.
Prema ovogodišnjem izvješću, Hrvatska se po indeksu konkurentnosti rasta nalazi na 62. mjestu, a iako je to nominalni pad za jedno mjesto (2004. bila je na 61. mjestu od 104 zemlje), kada se isključi utjecaj zemalja koje su ove godine uvrštene u izvješće Hrvatska je na ljestvici realno napredovala za dva mjesta, dok je prema indeksu poslovne konkurentnosti realno napredovala za 12 mjesta.
Prema indeksu globalne konkurentnosti (kod kojega je doduše metodologija promijenjena u odnosu na prošlu godinu) Hrvatska je realno napredovala za čak 19 mjesta - sa 79. mjesta od 104. zemlje prošle godine, na 62. mjesto od 117. zemalja ove godine, kazao je Marinac.
Hrvatska se i dalje drži u grupi s Bugarskom i Rumunjskom (koje su prema indeksu konkurentnosti rasta na 58., odnosno 67. mjestu). Druge usporedive tranzicijske zemlje, npr. Slovenija (32.), Estonija (20.), Slovačka (41.), Mađarska (39.) i Češka (38.) su ispred Hrvatske, dok su i dalje iz Hrvatske Makedonija (85.), Srbija i Crna Gora (80.), te BiH (95.), napominje Marinac.
Kao najznačajnije pozitivne promjene u Hrvatskoj ističe poslovnu okolinu i kvalitetu javnih institucija, poput veće nezavisnosti sudstva, neutralnosti Vladinih odluka, kvalitete fizičke i administrativne infrastrukture, izvoza u regiju, profesionalnosti menadžmenta i sl.
Negativne promjene vezane su primjerice nedovoljna ulaganja u istraživanje i razvoj, proračunski deficit, strana ulaganja kao izvor novih tehnologija, a i dalje su najproblematičniji neefikasna birokracija, korupcija, neodgovarajuća obrazovana radna snaga, i sl.
Članovi Nacionalnog vijeća za konkurentnost ocjenjuju da je trenutna pozicija Hrvatske pozitivan signal za početak pregovara s EU i da je poboljšanje pozicije odraz započetih reformi.
Nužno je nastaviti intenzivnu provedbu strukturnih reformi kako bi se povećala konkurentnost Hrvatske i uhvatio "priključak" s novim članicama EU, istaknuo je Marinac, podsjećajući i na 55 preporuka Vijeća za povećanje konkurentnosti.
Na upit kako to da se Hrvatska u izvješću Svjetske banke o uvjetima poslovanja našla na tako lošem mjestu (118. od 155. zemalja), Marinac je odgovorio da je riječ o različitim metodologijama, različitim bazama i razdobljima.
Za rangiranje u izvješću o konkurentnosti korsti se kombinacija raspoloživih statitstičkih podataka za 2003. i 2004. i podataka dobivenih anketom "Istraživanje mišljenja rukovoditelja", a u kojoj su u Hrvatskoj u veljači i ožujku ove godine sudjelovala 103 poduzeća.
Iz Nacionalnog vijeća najavljuju da će opsežniju analizu vezano za pojedine indikatore, poput primjerice makroekonomske stabilnosti gdje je Hrvatska zabilježila značajan pad (sa 60. na 90. mjesto) objaviti u proljeće iduće godine.
Najkonkurentija gospodarstva na svijetu, kao i lani, su finsko, potom SAD i Švedska.