Prvi svezak zahvaća razdoblje od VIII. do XVII. stoljeća, izbor iz djela na trima jezicima i trima pismima - hrvatskom, latinskom i staroslavenskom, odnosno latinici, glagoljici i ćirilici.
Po riječima recenzenta Milana Mihaljevića ta vrsna monografija nacionalne kulture povijest je pisane hrvatske riječi, namijenjena čitavoj kulturnoj javnosti.
"Pisana razumljivo i jezgrovito, svojom vrsnoćom udovoljava najvišim znanstvenim kriterijima", napomenuo je Mihaljević, dodavši kako monografija pruža obilje važnih podataka o pojedinom pisanom djelu i hrvatskoj pisanoj kulturi u cjelini.
Na predstavljanju monografije govorili su i recenzenti Marko Samardžija i Krešimir Nemec, koji je monografiju ocijenio ambicioznim izdavačkim i autorskim projektom.
U tom izvanrednu pothvatu autori su prikazali svu šarolikost i golem vremenski raspon hrvatske pisane kulture od najstarijih spomenika do 17. stoljeća, rekao je Nemec, dodavši kako monografija svjedoči o nacionalnom indentitetu i rastu duha. Napomenuo je kako u monografiji, čijem se izboru nema što oduzeti jer je sve pomno odvagnuto, nije dan samo izbor iz književnosti i jezikoslovlja nego i čitave hrvatske kulture - teologije, prava, ekonomije, prirodoslovlja i t.d.
Josip Bratulić je rekao kako je monografija svojevrsna osobna iskaznica hrvatske kulture.
"Onaj tko nosi domovinu u cijelosti u očima najbolje je nosi", rekao je Bratulić, dometnuvši kako znakovi hrvatskoga identiteta pripadaju narodu i pojedincima. Po njegovim riječima hrvatski je identitet u znaku "trojstava" - triju jezika, triju pisama, triju narječja i triju povijesnih pokrajina.
Na 360 stranica u četverobojnu tisku autori su u monografiji koju je objavila križevačka "Veda" obradili 201 djelo hrvatske pisane kulture, popraćeno s 384 likovna priloga, u trima stilskim epohama - srednjem vijeku, humanizmu i renesansi te baroku - na kamenim spomenicima, u rukopisima i tiskanim knjigama.
Rad na knjizi trajao je dvije i pol godine, u knjizi su objavljeni mnogi originalni likovni prilozi koji do sada nisu objavljivani, a svako od njih je poruka za sebe, napomenuo je glavni urednik knjige Ante Bičanić. Najavio je da se drugi svezak, u kojem će biti obrađena pisana baština od 18. do 20. stoljeća, može očekivati u početku iduće godine.
Na kraju monografije sažetci su na engleskom i njemačkom jeziku, a ovitak naslovnice ilustriran je slikom iz Brevijara sv. Justine.