"Sastanak Radne skupine održat će se bilo kada u razdoblju između petka, 30. rujna i ponedjeljka 3. listopada", rekao je glasnogovornik britanskog predstavništva pri EU-u Jonathan Allen.
Prema austrijskim izvorima, o sastanku Radne skupine više će se znati u četvrtak nakon sastanka COREPER-a, tijela koji čine veleposlanici zemalja članica i koje priprema sjednice Vijeća ministara.
Britansko predsjedništvo EU-a će na sastanku COREPER-a u četvrtak pokušati dobiti suglasnost zemalja članica oko pregovoračkog okvira za Tursku, koji mora biti usvojen jednoglasno kako bi pregovori s Ankarom mogli započeti kako je i predviđeno u ponedjeljak, 3. listopada.
Britancima, koji snažno zagovaraju Tursku, najveću zapreku predstavljaju Austrijanci, koji žele da se u pregovorački okvir za Tursku uvrsti tzv. privilegirano partnerstvo kao alternativa punopravnom članstvu, za što turska vlada ne želi ni čuti.
Britanski i austrijski predstavnici održali su u ponedjeljak navečer bilateralni sastanak u Bruxellesu kako bi pokušali pronaći rješenje, ali prema diplomatskim izvorima nije postignut napredak.
Stoga se u utorak pojavila ideja da se ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a okupe dan ranije, već u nedjelju navečer, kako bi riješili pitanje pregovaračkog okvira i time otvorili put za svečanost otvaranja pregovora s Turskom.
U tom slučaju, čini se najvjerojatnijim da se sastanak Radne skupine EU-a za Hrvatsku održi u nedjelju navečer.
Prema diplomatskim izvorima, moguće su sve opcije u pogledu odluke o pregovorima s Hrvatskom, što znači da bi se pregovori mogli otvoriti 3. ili 4. listopada ili se odgoditi za kasnije.
Međutim, prema diplomatskim izvorima, odluka o Hrvatskoj mogla bi čekati zbog načina odlučivanja u Švedskoj, čiji predstavnik prije svake važnije odluke u EU-u mora dobiti odobrenje nadležnog odbora u švedskom parlamentu.
Riječ je o uobičajenoj proceduri prema kojoj bilo koji švedski ministar pred nadležnim parlamentarnim odborom iznese moguće ishode ministarskih sastanaka EU-a, za koje mu onda članovi toga odbora daju ili odbiju odobrenje za moguću odluku.
Budući da je Vijeće EU-a već usvojilo pregovorački okvir za Hrvatsku, a u službenim zaključcima je zapisano da pregovori mogu početi "čim Vijeće ustvrdi da postoji puna suradnja" s Haškim sudom, od švedskih se parlamentaraca samo može tražiti suglasnost s ocjenom da Hrvatska ispunjava postavljeni uvjet suradnje s Haškim sudom.