WASHINGTON
Hrvatski ministar financija Ivan Šuker posjetio je u ponedjeljak u Washingtonu Interameričku banku za razvoj (IDB) gdje je razgovarao o jačanju suradnje Hrvatske s tom međunarodnom financijskom institucijom.
Šuker je nakon posjeta izrazio zadovoljstvo razgovorom s Tsuyoshijem Takashijem, izvršnim direktorom bankovne skupštine u kojoj je i Hrvatska, u kojem je bilo govora o snažnijem sudjelovanju hrvatskih gospodarstvenika u projektima koje sufinancira IDB.
Hrvatska nije zadovoljna sadašnjim odazivom hrvatskih tvrtki na projekte koje IDB financijski podupire u Južnoj Americi i na Karibima i želi njihov jači angažman. Šuker se sastao i s kolumbijskim veleposlanikom u Washingtonu Luisom Albertom Morenom, koji na čelo IDB-a dolazi 1. listopada. Moreno se u razgovoru obvezao intenzivirati suradnju IDB-a i Hrvatske.
Moreno će u siječnju iduće godine posjetiti Sloveniju povodom sastanka neregionalnih članica IDB-a, među kojima su i Hrvatska i Slovenija. Šuker je pozvao Morena da potom posjeti i Hrvatsku što će biti prigoda da hrvatskim gospodarstvenicima predstavi mogućnosti za suradnju na projektima IDB-a.
WASHINGTON
Stanovnici su se u ponedjeljak počeli vraćati na područja Teksasa i Lousiane poharane uraganom Rita gdje se poplava povlači, a spasilačke ekipe nastoje raščistiti ruševine koje je uragan ostavio za sobom.
Desetine tisuća stanovnika pohrlilo je natrag svojim kućama u Houston, četvrti po veličini američki grad, mada su uvjeti života u njemu još daleko od normalnih. Broj poginulih u uraganu Rita popeo se na sedam nakon što je u jednom stanu u gradu Beaumontu u Teksasu otkriveno pet mrtvih koji su stradali udišući ugljični monoksid iz električnog agregata kojim su se služili nakon što je uragan prekinuo napajanje strujom. U prethodnom razornom uraganu Katrina poginulo je više od 1.000 ljudi.
Još 23 starijih Teksašana poginulo je u petak u izgorjelom autobusu blizini Dallasa tijekom evakuacije.
Mada je uragan Rita nanio mnogo manju štetu nego što se pretpostavljalo, veliki dijelovi obalnog ruralnog područja u Teksasu i Lousiani su pretrpjeli velike štete. Prve procjene govore da je uragan samo Teksasu nanio štetu od 8 milijardi dolara.
Skoro 3 milijuna ljudi evakuirano je prošlog tjedna s obalnog područja Teksasa i Lousiane prije nego se uragan Rita sručio na obalu Meksičkog zaljeva s vjetrovima koji su dosizali brzinu od skoro 200 kilometara na sat.
Uragan je doveo do zatvaranja 16 rafinerija nafte u Teksasu izazvavši probleme s opskrbom naftnim derivatima zbog čega bi cijena benzina u SAD-u mogla ponovno skočiti na 3 dolara za galon (3,8 litara).
Predsjednik George W. Bush je rekao u ponedjeljak kako je američka vlada spremna posegnuti u strateške rezerve nafte kako bi olakšala opskrbu, ali je i pozvao Amerikance da putuju svojim automobilima samo kad je to doista potrebno.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush je izjavio kako američki Kongres trebao razmotriti da li ubuduće treba vojsci dati vodeću ulogu u reagiranju na prirodne katastrofe poput uragana Katrina što kritičari ocjenjuju kao pokušaj daljne centralizacije i militarizacije zemlje.
U razgovoru s vojnom radnom skupinom koja sudjeluje u oporavku od uragana Rita i Katrina, Bush se dotakao i pitanja u kojim slučajevima Pentagon treba biti vodeća agencija za koordinaciju i reakciju na katastrofe.
"Jasno, to bi bilo u slučaju terorističkog napada. Ali, da li postoji prirodna katastrofa određene veličine koja bi omogućila ministarstvu obrane da postane vodeća agencija u koordinaciji i predvođenju reagiranja? To će biti vrlo važna stvar za Kongres da razmisli o njoj", rekao je Bush.
Nakon oštrih kritika zbog spore reakcije saveznih vlasti na razorni uragan Katrina, Bush je već ranije pozvao na pojačanu ulogu i ovlasti Bijele kuće i vojske koja je najsposobnija za velike i brze logističke operacije.
Na putu ovoj ideji stoji američki zakon Posse Comitatus iz 1878. koji zabranjuje vojsci da se bavi provedbom civilnog reda i zakona. Pentagon već razmatra mogućnosti za eventualne izmjene tog zakona.
Nastojanje predsjednika Busha da ojača ulogu saveznih vlasti nakon uragana Katrina i Rita, nastavak je sličnih uspješnih napora nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. Tada donešeni Patriotski zakon dao je veće ovlasti saveznoj policiji u borbi protiv terorista, koje kritičari ocjenjuju kao pretjerane.
PRIŠTINA
Statistički podaci o trgovini ljudima na Kosovu pokazuju da je stanje alarmantno, izjavio je u ponedjeljak u Prištini direktor Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Ken Yamashita , na predstavljanju kampanje za podizanje svijesti o borbi protiv trgovine ljudima.
Broj kosovskih žena, žrtava trgovaca ljudima, dostigao je broj onih koje se dovode iz inozemstva što do sada nije bio slučaj, rečeno je na predstavljanju kampanje.
U izvješću Međunarodne organizacije za migracije (IOM) navodi se kako su žrtve trgovine ljudima na Kosovu stare između 14 i 30 godina, da uglavnom imaju nizak stupanj obrazovanja i da dolaze iz obitelji koje žive u teškom socijalnom stanju.
"Politička situacija, ekonomska stagnacija, neravnopravnost spolova i ograničene mogućnosti migracija dovode do toga da skupine razočaranih ljudi traže puteve kako bi pobjegli iz svojih domova", rekao Enrico Ponziani iz IOM-a.
SKOPLJE
Načelnici glavnih stožera oružanih snaga Makedonije, Hrvatske i Albanije, potpisnica Američko-jadranske povelje, na sastanku koji je u ponedjeljak održan u Ohridu, razmotrili su dostignuća u reformama oružanih snaga triju država i potpisali izjavu o nastavku suradnje u kojoj se istodobno zahvaljuju na potpori SAD-a od samog početka inicijative o Jadranskoj povelji.
Dosadašnja dostignuća u okviru Jadranske povelje i ostalim oblicima reformi oružanih snaga, moraju biti razlog više za još intenzivniji rad i suradnju na putu prema integriranju u NATO, složili su se načelnici glavnih stožera oružanih snaga Hrvatske, Makedonije i Albanije, generali Josip Lucić, Miroslav Stojanovski i Beljim Ćazimi.
Lucić je posebno naglasio da Hrvatska snažno podupire suradnju u okviru Jadranske povelje istodobno se zalažući za individualno vrednovanje dostignuća u reformama svake zemlje. On smatra da bi bilo korisno priključenje i ostalih zemalja zapadnog Balkana Jadranskoj skupini kako bi brže provele reforme svojih oružanih snaga.
Na trećem sastanku načelnika glavnih stožera oružanih snaga potpisnica Američko-jadranske povelje sudjelovali su i predstavnici NATO-a i SAD-a te stožera oružanih snaga Bugarske, Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore.
WASHINGTON
Amerikanka Cindy Sheehan, simbol pokreta protiv rata u Sjedinjenim Državama, uhićena je u ponedjeljak sredinom dana dok je prosvjedovala protiv rata u Iraku pred Bijelom kućom, javlja AFP.
Uhićena Cindy Sheehan, majka vojnika koji je poginuo u Iraku pokrenula je prosvjede protiv rata u Iraku.
Druge prosvjednike, oko 150 osoba okupljenih pred ogradom Bijele kuće, policija je također uhitila.
Veliki prosvjedni pokret okupio je u ponedjeljak pred Bijelom kućom oko 500 ljudi, od kojih se oko 150 naguralo pred ogradom predsjedničke rezidencije. Na velikom skupu u subotu se u Washingtonu okupilo oko desetak tisuća osoba.
ZAGREB
Odbor za parlamentarnu suradnju i odnose s javnošću skupštine Zapadnoeuropske unije boravio je u ponedjeljak u radnom posjetu Hrvatskom Saboru gdje su se predstavnici WEU-a sastali s članovima i voditeljem izaslanstva Sabora u Skupštini Zapadnoeuropske unije te predsjednicima saborskih odbora za vanjsku politku, europske integracije, međuparlamentarnu suradnju i unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
"Cilj posjeta je jačanje suradnje skupštine WEU-a i Sabora", rekao je Krešimir Ćosić, voditelj saborskoga izaslanstva u Skupštini WEU-a. "Kolege smo iscrpno informirali o promjenama i procesima u sferi oružanih snaga, sigurnosnog i obrambenog sektora".
"Zaželjeli su nam nastavak te dobre suradnje i brzo i skoro pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u", rekao je Ćosić.
Vođa izaslanstva Milos Budin rekao je da je Hrvatska korak pred pristupom EU-u i izrazio uvjerenje da će 2. listopada Hrvatska dobiti pozitivan odgovor Odbora za praćenje suradnje RH s Haaškim sudom i da će pristupni pregovori moći početi.
Rekao je da se svojim statusom pridružene članice Zapadnoeuropske unije Hrvatska još više približila europskim integracijama te je čestitao na svemu što je dosad učinila na postizanju političke stabilnosti koja je važna za čitavu regiju, kaže se u saborskome priopćenju. Prema saborskome priopćenju, Jozo Radoš i Velimir Pleša, članovi izaslanstva Hrvatskog sabora u Skupštini Zapadnoeuropske unije, istaknuli su da Hrvatska želi dati svoj doprinos europskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici i europskom sigurnosnom identitetu.
ZAGREB
Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović sastala se u ponedjeljak s predsjednikom Vrhovne rade Ukrajine Volodymyrom Lytvynom, koji na poziv predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa boravi u službenom posjetu Republici Hrvatskoj, priopćio je MVPEI.
Tijekom sastanka izraženo je zadovoljstvo visokom razinom bilateralnih odnosa koji su bez otvorenih pitanja te je izražena nada da će se oni i dalje uspješno razvijati, navodi se u priopćenju.
Ministrica Grabar-Kitarović predložila je Lytvynu da skupina stručnjaka za europske integracije iz Ukrajine posjeti Republiku Hrvatsku kako bi s hrvatskim kolegama razmijenili iskustva o procesu približavanja Europskoj uniji.
S hrvatske je strane također izražena zainteresiranost za unapređenje gospodarskih odnosa dviju zemalja.
Ministrica Grabar-Kitarović je istaknula da je jedna od glavnih zadaća Republike Hrvatske razvoj dobrih odnosa sa susjednim zemljama jer je hrvatski interes postizanje pune stabilnosti u jugoistočnoj Europi, navodi se u priopćenju.
Na kraju sastanka dvije strane su najavile međusobne konzultacije u pitanju liberalizacije viznog režima između Republike Hrvatske i Ukrajine.
PARIZ
Razgovori o konačnome statusu Kosova vjerojatno će početi krajem ove godine, rekao je u ponedjeljak predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana.
Iako je pravno dio Srbije, u toj pokrajini s većinskim albanskim stanovništvom vladaju Ujedinjeni narodi još otkako je NATO 1999. bombardirao Srbiju kako bi je natjerao da prestane s nasilnim gušenjem albanskoga ustanka.
UN sad mora odlučiti je li Kosovo dovoljno napredovalo u primjeni demokratskih standarda, manjinskih prava i sigurnosti kako bi počeli pregovori o "konačnome statusu" od kojih Albanci očekuju ostvarenje nezavisnosti.
Solana nije rekao što piše u izvještaju koji sastavlja posebni UN-ov izaslanik za Kosovo Kai Eide. Taj bi izvještaj mogao dati zeleno svjetlo za početak pregovora. Solana je izrazio optimizam.
"Možemo očekivati, na temelju izvještaja Kaija Eidea o standardima, da će pregovori početi krajem ove godine", rekao je Solana na konferenciji u Parizu.Eide će glavnome tajniku UN-a Kofiju Annanu idući mjesec preporučiti da počne s pregovorima ili da cijeli proces odgodi.
LONDON
Britanski premijer Tony Blair izjavio je u ponedjeljak da je potpuno razoružanje Irske republikanske armije (IRA) "važan korak u mirovnom procesu" u Sjevernoj Irskoj.
"To je važan korak u mirovnom procesu koji smo dugo čekali", kazao je Blair u priopćenju koje je objavio Downing Street.
Blair je izrazio zadovoljstvo što je "general Chastelain potvrdio da je razoružanje IRA-e završeno i da količina oružja i streljiva koje je predala IRA odgovara lanjskim procjenama sigurnosnih služba obiju vlada (u Londonu i u Dublinu)".
Irski premijer Bertie Ahern rekao je u ponedjeljak da je vijest o potpunom razoružanju IRA-e "povijesni" događaj.
"To je povijesni događaj koji doista ima povijesnu važnost, IRA više nema oružje", izjavio je oduševljeno.
Kanadski general John de Chastelain, predsjednik Povjerenstva za razoružanje, objavio je u 14.00 sati po lokalnom vremenu da je IRA uništila svoje oružje. Paravojna skupina dala je sličnu izjavu nepun sat kasnije.