Ovogodišnji indeks globalizacije A.T. Kearneya pokazuje da se Hrvatska u odnosu na lani popela na ljestvici za sedam mjesta mjereno po kriteriju gospodarske integracije, osobnih kontakata, tehnološke povezanosti i političkog angažmana.
Najviše je ove godine globalno integriran Singapur, preuzevši tako prvu poziciju od Irske, koja je u 2004. bila vodeća. Irska je u 2005. na drugom mjestu, a zatim slijede Švicarska, SAD, Nizozemska, Kanada, Danska, Švedska, Austrija i Finska.
Od zemalja središnje i istočne Europe, među prvih 20 ušla je još jedino Češka, na 15. mjestu, te Slovenija, na 20., obje za jednu poziciju niže nego u 2004.
U nastojanju da obuhvati što više dimenzija globalizacije, indeks mjeri 12 varijabli koje su podijeljene u četiri 'košare': gospodarska integracija, osobni kontakti, tehnološka povezanost i politički angažman. One su izmjerene u 62 zemlje koje zajedno ostvaruju 96 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda i imaju 85 posto svjetske populacije. Indeks nudi pogled u to koje su države globalizirane a koje nisu.
U izvješću se, među ostalim, navodi kako je Hrvatska poskočila za sedam mjesta u indeksu uglavnom zbog povećane razine ulaganja, pri čemu su inozemne izravne investicije porasle 50 posto.
Hrvatska se u izvješću spominje i uz Rumunjsku i Ukrajinu, koje su na 35. i 39. mjestu, četiri mjesta bolje nego lani, kao zemlje koje bi mogle biti uključene u idući krug proširenja EU, a koje su zabilježile rast trgovinskih tijekova u razdoblju između 1999. i 2003. između 26 i 36 posto.