Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije i Crne Gore te Kosova potpisivanjem tog dokumenta obvezali su se da će unaprjeđivati pravni okvir i institucionalne kapacitete na području kaznene analize i kazneno-obavještajnog rada te promicati uvođenje koncepta integrirane financijske i kaznene istrage s ciljem oduzimanja dobiti stečene kriminalnom djelatnošću.
Ujedno tim se dokumentom spomenute zemlje obvezuju na nastavak napora prema izgradnji sveobuhvatnog sustava zaštite svjedoka, ugroženih žrtava i suradnika pravosuđa tzv. pokajnika prije, tijekom i nakon kaznenog postupka.
Govoreći o značenju deklaracije, hrvatski ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin ustvrdio je kako je ona važna ne samo za zemlje potpisnice, već i za sve zemlje Europske unije.
"Moramo učiniti sve kako zemlje potpisnice ovog dokumenta ne bi bile označene potencijalnom crnom zonom u Europi, odnosno destinacijom kriminalnog miljea", rekao je Kirin. Dodao je kako uz potporu Ministarstva pravosuđa i Državnog odvjetništva njegovo ministarstvo radi na izmjeni zakonodavstva u cilju donošenja kvalitetnijih zakona u borbi protiv organiziranog kriminala po uzoru na zapadnu Europu.
Po njegovim riječima, policije svih ovih zemalja moraju surađivati, kao i obavještajne agencije, jer je pravilo kriminalaca da se sele u drugu državu kada im se prijeti u jednoj zemlji, a što se potvrdilo i tijekom proteklog rata kada su se kriminalci međusobno družili dok su njihove zemlje ratovale.
Odgovarajući na pitanje novinara, ministar Kirin je istaknuo kako su upravo obavještajne agencije odigrale najveći dio posla u vezi s posljednjim uhićenjima hrvatskih državljana.
"Zahvaljujući tim informacijama mi smo bili pravodobno obavješteni te je policija odradila posao do kraja", zaključio je ministar Ivica Kirin.