Dva nova spomendana Saboru je predložila Vlada, anticipirajući raniji IDS-ov prijedlog da se ustanovi Dan sjedinjenja Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom Hrvatskom.
Troje zastupnika iz Međimurja - Dragutin Lesar (HNS), Dragica Zgrebec (SDP) i Željko Pavlic (MDS), amandmanom je zatražilo da se spomendanom proglasi i 9. siječnja, u sjećanje na taj datum 1919., kada je na Franjevačkom trgu u Čakovcu donesena rezolucija kojom je Međimurje proglašeno hrvatskim teritorijem.
S druge strane, Klub HSP-a drži da je nepotrebno spomendane posebno pobrajati zakonom, iako se ne protivi obilježavanju važnih datuma.
Miroslav Rožić upozorio je da su Zakonom utvrđena 23 blagdana, spomendana i neradna dana.
"Za usporedbu, SAD ima svega sedam, a Francuska i Velika Britanija po deset blagdana", kazao je Rožić, upozoravajući da se građani ne snalaze oko toga što je radni, a što neradni dan.
"Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima podsjeća na onu izreku - Klapa Hvar s Brača izvodi 'Vela Luku'", kazao je Rožić, zalažući se da se zakonom propišu isključivo državni praznici i neradni dani, a da se drugi značajni datumi reguliraju podzakonskim aktom.
Damir Kajin (IDS) ocijenio je da će se Danom donošenja odluke o sjedinjenju odati počast 17.000 Istrana stradalih u NOB-u.
Podsjetio je da su slične odluke donesene i u Sloveniji i pozvao Zagreb i Ljubljanu da inspiraciju za rješavanje slovensko-hrvatskih prijepora potraže u tim povijesnim događajima.
Ocijenio je i da će novi spomendan izazvati kontroverze u Italiji, "kao što su njihov Dan egzodusa i smiješni film 'Srce u bunaru' izazvali kontroverze u Hrvatskoj".
Zauzeo se za rješavanje imovinskih pitanja 5329 Talijana koji su nakon rata napustili bivšu Jugoslaviju, ali i ocijenio da je egzodus Talijana 1945. bio "posljednji čin imperijalističke velikotalijanske politike, baš kao što je napuštanje tzv. SAO Krajine bio čin velikosrpske politike".