Markovitch je istaknuo da je Sveta Stolica svjesna zabrinutosti i osjetljivosti službene Ankare kada je u pitanju taj znameniti sakralni objekt.
Opća je ocjena da bi Papina molitva u Aja Sofiji dovela do vala žestokih prosvjeda. To bi, vjeruje se, takodjer bacilo ozbiljnu sjenu na njegovu tursku misiju.
Drevna bazilika s kupolom građena je od 532. do 537. po nalogu bizantskog cara Justiniana I. Turskim zauzimanjem Konstantinopolja, kasnije Istanbula, bazilika je u XV. stoljeću pretvorena u džamiju, a dograđeni minareti su bitno izmijenili njezin vanjski izgled.
Aja Sofija, česti predmet tursko-grčkih sporova, u vrijeme Ataturka 1934. je restaurirana i proglašena muzejom. No manji dio tog sakralnog objekta i dalje koriste islamski vjernici.
Grčka pravoslavna crkva uporno traži da Aja Sofija služi prvotnoj namjeni, odnosno da bude najveći i najznamenitiji hram.