"Zahtjev za izručenjem upućen je u utorak austrijskom Saveznom Ministarstvu pravosuđa", potvrdila je u četvrtak glasnogovornica Ministarstva pravosuđa Vesna Dovranić, dodavši da se sada čeka odgovor austrijskom ministarstva.
Kako Ašner uz hrvatsko ima i austrijsko državljanstvo, prema tamošnjem zakonu ne može biti izručen drugim zemljama, pa je upitna sudbina zahtjev hrvatskog Ministarstva pravosuđa. Jedna od mogućnost je da mu se sudi u Austriji, čije je tužiteljstvo, kako su prije dva mjeseca izvijestili neki hrvatski mediji, pokrenulo istragu protiv tog 92-godišnjaka.
U tisku se u četvrtak pojavila i tvrdnja da Austriju na izručenje obvezuju Načela o međunarodnoj suradnji u otkrivanju, uhićenju, izručenju i kažnjavanju osoba krivih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti iz Rezolucije UN-ove Opće skupštine br. 3074, usvojene u prosincu 1973.
Ašnera se sumnjiči se da je kao predstojnik ustaškog redarstva u Požegi 1941. i 1942. počinio ratni zločin nad civilnim stanovništvom, uglavnom Židovima i Srbima. Nakon Drugog svjetskog rata, odnosno sloma Nezavisne države Hrvatske (NDH) 1945. prebjegao je u Austriju. Tamo je godinama mirno živio, a u Hrvatsku, odnosno u Daruvar, vratio se 1991.
Njegovu navodnu zločinačku prošlost otkrio je Požežanin Alen Budaj dok je istraživao povijest Židova u Požegi. Dokaze koje je on prikupio i do kojih je u međunarodnoj akciji hvatanja ratnih zločinaca, pod nazivom "Posljednja šansa", došao Centar Simon Wiesenthal iz Jeruzalema predani su sredinom prošle godine hrvatskom tužiteljstvu. Ono protiv Ašnera pokreće istragu na Županijskom sudu u Požegi, no, gotovo istodobno Ašner bježi u Austriju, gdje navodno i sada živi u stanu svoga sina u Klagenfurtu.
Za njim je po nalogu požeškog suda u srpnju ove godine raspisana i međunarodna tjeralica.