Klubovi su suglasni da bi takvo rješenje rasteretilo suce Vrhovnog suda koji se ne mogu kvalitetno posvetiti svojoj sudačkoj dužnosti, budući da DIP gotovo stalno zasjeda, zbog čestih izvanrednih izbora u jedinicima lokalne samouprave.
Opća je ocjena i da će uvođenjem neposrednog izbora župana, gradonačelnika i načelnika općina izvanredni izbori biti još češći, te da zbog toga DIP treba djelovati kao profesionalno tijelo.
Oporbeni klubovi se, međutim, protive ideji da po jednoga potpredsjednika i člana DIP-a Sabor bira na prijedlog vladajućih i oporbe.
Smatraju da bi predsjednika i sve članove DIP-a trebalo birati na temelju javnog poziva, iz reda pravnih stručnjaka i bez ikakva utjecaja političkih stranaka.
"Budemo li tako birali članove DIP-a, on neće biti neovisno, nego polupolitičko i poludirigirano tijelo", ocijenio je Josip Vresk (HSS).
S tim je suglasan i Željko Pavlic (Klub IDS-a), koji se zalaže i da se DIP obveže da jednom godišnje Saboru podnosi izvješće o svom radu.
Ingrid Antičević-Marinović (SDP) smatra pak, da bi uz one iz Vrhovnog suda, dužnosti sudjelovanja u izbornim povjerenstvima trebalo osloboditi i suce županijskih, te općinskih sudova.
Oporbenjaci su upozorili i na podnormiranost zakona u dijelu koji govori o uvjetima i postupku razrješenja članova DIP-a.
Smatraju da bi u predloženom Zakonu o DIP-u trebalo jasno propisati kad član postaje nedostojan svoje dužnosti i tko ga, u tom slučaju, može razriješiti.
Predloženim zakonom Vlada je predvidjela DIP kao petočlano neovisno tijelo, koje bi, uz dosadašnje dužnosti, vodilo brigu i o ažuriranju biračkih popisa.
Članovi DIP-a svoju dužnost obavljali bi profesionalno, mandat bi im trajao osam godina, a jedan član u DIP-u mogao bi biti najviše dva mandata.