PULA - Prigodnom svečanošću u Puli je danas obilježen Dan Hrvatske ratne mornarice (HRM) i 14. obljetnica HRM-a te 62. obljetnica sjedinjenja Istre i otoka s domovinom Hrvatskom. Premda najavljivan, hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH, Stjepan Mesić, nije mogao biti nazočan svečanosti zbog loših vremenskih prilika, odnosno jakih udara vjetra koji su onemogućili slijetanje zrakoplova u pulskoj Zračnoj luci s kojim je predsjednik Mesić iz Zagreba poletio prema Puli. Ministar obrane Berislav Rončević podsjetio je na važne akcije Hrvatske ratne mornarice tijekom Domovinskog rata, te istaknuo kako Ministarstvo obrane ulaže velika napore za ubrzanu izgradnju kapaciteta i dostizanje potrebnih sposobnosti, kojima bi hrvatske Oružane snage, pa tako i HRM, mogli odgovoriti novim sigurnosnim izazovima.
PULA - Ministar obrane RH Berislav Rončević, komentirajući danas u Puli mogućnost da Hrvatska bude metom napada terorista nakon što je otkriven identitet hrvatskog zaštićenog svjedoka u procesu Al-Qa'idi, naglasio je kako ne vjeruje da bi zbog tog podatka, koji je još uvijek neprovjeren, Hrvatska mogla biti nekom posebnom metom. Naglasio je da niti jedna država ne može zasigurno reći kako ne može biti metom terorističkog napada, što su potvrdili i događaji u posljednje tri-četiri godine. No, kako je dodao, "svaka zemlja mora uspostaviti sustav i voditi brigu da bi otklonila uopće mogućnost terorističkog djelovanja". Govoreći o stanju flote HRM-a ministar Rončević kazao je kako će jedan dio njezinih kapaciteta biti stavljen u funkciju Obalne straže, a u tijeku su razgovori o dugogodišnjem ugovoru o remontu plovila HRM-a u hrvatskim brodogradilištima jer, kako je istaknuo, nema razloga da bi se to radilo u inozemstvu.
VINKOVCI - U svečanom mimohodu sudionika 40. Vinkovačkih jeseni, državne smotre izvornog hrvatskog folklora, danas je ulicama Vinkovaca prošlo 3500 članova iz 72 kulturno umjetnička društva iz svih dijelova Hrvatske, te 23 svečano ukrašene konjske zapreke. Prolazeći gradskim ulicama članovi kulturno umjetničkih društava uz pjesmu i plesove, odjeveni u narodne nošnje, prikazali su izvornu folklornu i kulturnu baštinu krajeva iz kojih dolaze. Sa svečane pozornice na Trgu bana Josipa Šokčevića mimohod sudionika 40. Vinkovačkih jeseni pratili su brojni državni i lokalni dužnosnici Vukovarsko-srijemske županije i grada Vinkovaca, među kojima i potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Prema procjenama Policijske uprave vukovarsko-srijemske, svečani mimohod sudionika 40. Vinkovačkih jeseni gledalo je oko 6000 posjetitelja. Svečanost zatvaranja Vinkovačkih jeseni održat će se večeras u 21 sat na Trgu Vinkovačkih jeseni.
ZAGREB - Ovogodišnji 81. Jesenski međunarodni zagrebački velesajam (JMZV) opravdao je očekivanja te se potvrdio kao središnji gospodarski događaj u zemlji i na jugoistoku Europe, ocijenio je danas na konferenciji za novinare pomoćnik generalnog direktora Zagrebačkog velesajma, Juraj Centner. O uspješnosti i poslovnosti ovogodišnje sajamske priredbe, koja se zatvara večeras u 19 sati, svjedoče podatci o 1750 izlagača, od čega je njih 789 iz inozemstva, odnosno 40 zemalja svijeta, kazao je Centner. S jučerašnjim danom Jesenski međunarodni Zagrebački velesajam posjetilo je 85.658 posjetitelja, a očekuje se da će do večeras njihov broj biti oko 100.000.
ĐAKOVO - Đakovački i srijemski biskup, mons. Dr. Marin Srakić, služio je danas misu u đakovačkoj katedrali, u povodu 60 godina od protjerivanja pripadnika njemačke narodnosne zajednice s područja đakovačke i srijemske biskupije nakon 2. Svjetskog rata. Biskup Srakić kazao je da je nakon 2. Svjetskog rata s područja Đakovačke i srijemske biskupije, od Slavonskog Broda do Zemuna, protjerano, izgnano ili pobijeno oko 100.000 Njemaca-katolika. Bile su to genocidne i zločinačke odluke o kojima se u prošlome sustavu godinama šutjelo. Učinit ćemo sve da se to zlo više nikada ne ponovi", naglasio je. Misi je bilo nazočno i 100-tinjak Podunavskih Švaba, koje su po završetku 2. Svjetskog rata iz Đakovštine protjerale jugoslavenske vlasti, a oni su nakon toga utočište našli u Njemačkoj, Austriji te prekooceanskim zemljama.