KABUL
Birališta u Afganistanu otvorena su u nedjelju 06:00 sati po lokalnom vremenu, za prve parlamentarne izbore u toj zemlji od 1969. godine, na kojima se očekuje visoki odziv glasača unatoč prijetnjama nasiljem i pozivom na bojkot talibanskih pobunjenika.
"Glasačka mjesta otvorena su jutros u 06:00 sati", potvrdio je glasnogovornik nacionalne izborne komisije Bronwyn Curran.
Više od 12.5 milijuna Afganistanaca starijih od 18 godina pozvano je da izabere između 5.800 kandidata za parlament zemlje - Wolesi Jirgu u kojoj ima 249 zastupničkih mjesta. Istodobno s parlamentarnim održavaju se i pokrajinski izbori na kojima se bira 420 vijećnika za 34 pokrajinske skupštine. Birališta se zatvaraju u 16:30 sati po lokalnom vremenu, a izbore prati oko 8.000 promatrača.
Izbori se održavaju nepune četiri godina nakon što su međunarodne snage pod vodstvom SAD svrgnule s vlasti radikalni talibanski režim, i godinu dana nakon što je Hamid Karzai pobjedio na predsjedničkim izborima, čije održavanje Talibani unatoč prijetnjama nisu uspjeli osujetiti.
NEW YORK
Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad pozvao je u subotu strane tvrtke da sudjeluju u obogaćivanju iranskog urana, kako bi uvjerio međunarodnu zajednicu u civilnu namjenu iranskog nuklearnog programa.
Ahmadinedžad je u govoru koji je održao pred Glavnom skupštinom UN-a istaknuo da je Teheran "spreman uspostaviti ozbiljno partnerstvo s privatnim i javnim sektorom u drugim zemljama u svezi s programom obogaćivanja urana u Iranu".
"To je najambicioznija odluka, nakon obveza iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (TNP), koju Iran donosi kako bi učvrstio povjerenje", dodao je.
Iran je suočen s mogućnošću opomene Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) koja bi se u ponedjeljak trebala sastati u sjedištu u Beču kako bi odlučila hoće li pitanje iranskog nuklearnog programa podastrijeti UN-ovu Vijeću sigurnosti radi mogućeg uvođenja gospodarskih sankcija.
Ahmadinedžad je ponovio da Iran ima neotuđivo pravo na obogaćivanje urana, kao i odlučnost svoje zemlje da nastavi pregovore i tehničku i pravnu suradnju s IAEA-om koji je, kako je rekao, težište njihove nuklearne politike.
Rekao je da je zatražio od vlade da prikupi pravne i tehničke podatke o iranskom nuklearnom programu koji se temelji na stajalištu da su ugovori o dopremi nuklearnog goriva nepouzdani i da nisu predviđeni nijednim obvezujućim međunarodnim instrumentom.
Zbog nepostojanja takva instrumenta, Ahmadinedžad je rekao da će nastojati zakonskim putem dobiti "objektivna jamstva" za obogaćivanje urana.
Iranski predsjednik zatražio je također da se Južnoafrička Republika uključi u pregovore o iranskom nuklearnom programu u kojima su dosad sudjelovale tri europske zemlje (Francuska, Njemačka i Velika Britanija, EU-3).
Ahmadinedžad je Glavnoj skupštini UN-a predložio osnivanje odbora koji bi se borio protiv širenja nuklearnog oružja i, kako je rekao, "nuklearnog apartheida" između onih koji imaju tu tehnologiju i onih kojima je nedostupna.
ATENA
Više stotina antinacističkih aktivista bacalo je u subotu u Ateni Molotovljeve koktele, kamenje i boce na specijalne policijske snage koje su bacale suzavac na prosvjednike.
Većina aktivista iz redova ljevičara okupila se kako bi prosvjedovala protiv planiranog skupa pristaša neonacizma u središtu grada.
Skup desničara koji je organizirala grčka ultradesničarska stranka Chryssi Avgi ili Zlatna zora, uz potporu ultradesničarskih stranaka iz cijele Europe, bio je dio prijepornog trodnevnog festivala nazvanog Val mržnje.
Na skupu koji se organizira kako bi se izrazilo protivljenje ulasku Turske u Europsku uniju, oko 350 sudionika iz Grčke, Njemačke, Italije, Rumunjske i Španjolske okupilo se ispred ureda Chryssi Avgi u Ateni, kako bi u povorci krenuli kroz središte grčke prijestolnice. Prema višim policijskim dužnosnicima, skup je otkazan u zadnji čas.
Više stotina ljevičara koji su se okupili kako bi prosvjedovali protiv skupa, tada su počeli bacati Molotovljeve koktele, kamenje i štapove na policiju. Deseci osoba napali su sjedište glavne oporbene Socijalističke stranke u središtu Atene, dok su drugi uništavali automobile.
VLADIKAVKAZ
Jedanaest ruskih vojnika je ubijeno, a dvanaest ih je ranjeno u posljednja 24 sata u Čečeniji, prema svakodnevno objavljivanim podatcima o gubitcima u ruskoj vojsci koje je AFP-u u subotu javio član proruske uprave u Čečeniji koji nije htio otkriti svoj identitet.
Tri su vojnika ubijena i četiri ranjena u pucnjavi na položaje ruskih snaga (kontrolne točke i logore) koji su u posljednja 24 sata napadnuti ukupno 14 puta.
Usto, vojni džip saveznih snaga naletio je u petak navečer na eksplozivnu napravu u Groznom, pri čemu su smrtno stradale dvije, a ranjene su četiri osobe.
U pokrajini Vedeno (na jugu zemlje), u okršajima između pobunjenika i vojnika iz postrojbe Vostok (čečenske snage pod zapovijedanjem saveznog minstarstva obrane) ubijena su dva i ranjena dva vojnika proruskih čečenskih snaga.
Nadalje, u subotu je ubijen vojnik ministarstva unutarnjih poslova, a dvojica su ranjena u okršaju u Novogroznom, na području Gudermesa (istočno od čečenske prijestolnice).
Nakon prvog rata od 1994. do 1996., ruske su snage ponovno ušle u Čečeniju u listopadu 1999., gdje se s osam tisuća vojnika i dalje sukobljavaju s naoružanim pobunjenicima i gotovo svakodnevno trpe gubitke.
BAGDAD
Prema posljednjim podacima u eksploziji automobila-bombe u subotu navečer u bagdadskom predgrađu u kojemu većinu čine šijiti ubijeno je trideset, a ranjeno 38 Iračana.
Taj je napad dio ofenzive Al Qaide na tu zajednicu u Iraku.
Atentat se dogodio u 19 sati po mjesnom vremenu na tržnici u Nahrawanu, kako navodi izvor u ministarstvu unutarnjih poslova.
Irak je od srijede poprište najkrvavijih napada otkako su u svibnju 2003. službeno završile veće američke vojne operacije, u kojima je život izgubilo dvjesto ljudi, većinom šijiti koji su ubijeni u samoubilačkim napadima.
Taj krvavi pohod najavio je vođa Al Qaide u Iraku Abu Mussab al-Zarqawi koji je šijitima objavio "totalni rat".
NEW YORK
Američka državna tajnica Condoleezza Rice izjavila je u subotu da će se o iranskom nuklearnom programu raspravljati u UN-ovu Vijeću sigurnosti "kada se iscrpe sve diplomatske mogućnosti".
"Iran se mora vratiti za pregovarački stol s europskom trojicom i zauvijek odustati od svojih planova za nabavu nuklearnog oružja", dodala je šefica američke diplomacije za govornicom na Općoj skupštini UN-a.
Čini se da je državna tajnica tako htjela dati više slobode pregovaračima nekoliko sati uoči govora iranskog predsjednika koji se s nestrpljenjem očekuje, dok Washington ima teškoća da osigura dovoljnu potporu kako bi doveo Iran pred UN-ovo Vijeće sigurnosti radi uvođenja sankcija.
Nastupivši dan nakon summita na kojemu se okupilo 150 poglavara država i vlada o prijedlogu reforme koji je ocijenila lošim, Riceova je također rekla da je "došlo vrijeme za reformu Ujedinjenih naroda".
Riceova je pozvala države da ratificiraju Opću konvenciju o terorizmu koja će obuhvatiti sve dosad postojeće konvencije UN-a o pojedinim oblicima terorizma.
VATIKAN
Posljednje riječi koje je papa Ivan Pavao II. promrmljao na poljskom bile su: "Pustite me da idem kući moga Oca", prema izvješću koje je objavio Vatikan o Papinim posljednjim danima.
Vatikanska nakladnička kuća izdala je knjigu od 220 stranica koja kronološkim redoslijedom govori o Papinu odlasku, počevši od 31. siječnja, kada je ured za tisak Svete Stolice objavio da Papa više neće održavati audijencije zbog simptoma gripe. Ivan Pavao II. umro je 2. travnja.
Nakladnička kuća izjavila je u subotu da će knjiga, koja se može nabaviti u Vatikanu, doći u knjižare ovih dana.
Mnoge potankosti iz knjige Vatikan je već objavio, ali knjiga ih otkriva još više. Njezino objavljivanje možda je potaknula želja Vatikana da ukloni sumnje onih koji su se pitali je li Sveta Stolica objavila sve o Papinoj smrti.
Šest sati prije smrti i otprilike tri sata prije nego je pao u komu, Ivan Pavao II. rekao je na poljskom "slabašnim glasom i mrmljajući: Pustite me da idem kući moga Oca", kaže se u knjizi iz Vatikana.
WELLINGTON
Laburistička stranka sadašnje premijerke Novog Zelanda Helen Clark ostvarila je u subotu malu prednost na parlamentarnim izborima pred konzervativnom oporbom, pokazali su nepotpuni službeni rezultati objavljeni na temelju 99,9 posto prebrojanih glasova.
Prema tim rezultatima laburistička stranka je dobila 40,6 posto glasova prema 39,7 posto nacionalne stranke Dona Brasha.
Dvije stranke će dobiti 50 odnosno 49 mjesta od 120 zastupničkih mjesta u novozelandskom parlamentu.
Budu li rezultati tijesni, sa šest stranaka će se pregovarati o osnivanju koalicije među kojima su Zeleni, Ujedinjena budućnost i New Zeland First.
"Sve su kombinacije dopuštene", rekao je na državnom radiju ministar financija Michael Cullen.
Tijekom predizborne kampanje premijerka Helene Clark u prvi plan je istaknula dosadašnje uspjehe svoje vlade: dobru gospodarsku bilancu i stabilan godišnji rast veći do 4 posto.
Don Brash je obećao smanjenje poreza i ukidanje povlastica koje, drži on, uživa maorska manjina.
BERLIN
Oštrim napadima na političkog protivnika glavni su rivali u borbi za dužnost njemačkog kancelara u subotu su, samo dan prije održavanja općih izbora, pokušavali pridobiti glasače na svoju stranu.
Kandidatkinja desnog centra, čelnica CDU-a Angela Merkel protivničku je socijaldemokratsku stranku (SPD) ponovno optužila da unosi nesigurnost među birače svojim zastrašujućim parolama i klevetama. Njemački kancelar Gerhard Schroeder (SPD) zatražio je od pobornika svoje stranke mobilizaciju svih snaga.
"Nemojte zaboraviti sutra na izbore povesti baku i djeda, ali samo da glasaju za socijaldemokrate", doviknuo je okupljenom mnoštvu od oko 10 tisuća ljudi na predizbornom skupu u Recklinghausenu. Prije toga je opetovano napao porezne planove demokršćanskog stručnjaka za financije Paula Kirchhofa.
Merkel je pred oko 5 tisuća okupljenih rekla da na izbore izlazi kako bi očuvala tržišno gospodarstvo. Ponovo je decidirano odbila mogućnost sklapanja tzv. velike koalicije sa socijaldemokratima. Prije nastupa se čelnica demokršćana sastala na kratko s glavnim kandidatom njemačkih liberala (FDP) Guidom Westerwelleom.
Zbog očekivanog izjednačenog uspjeha na izborima stranke svoju predizbornu kampanju nisu kako je uobičajeno završile u petak navečer nego su i subotu posvetili zadnjim predizbornim skupovima i borbi do zadnjeg glasa.
Posljednje ankete provedene uoči sutrašnjih izbora nisu pokazale sigurnu većinu za koaliciju demokršćana i liberala. Nesigurnom ishodu izbora, po mišljenju analitičara, pridonosi i oko 10 od ukupno 62 milijuna birača koji ni dan prije izbora nisu sigurni koga bi i da li bi uopće birali.
Oko 62 milijuna njemačkih glasača i glasačica u nedjelju su pozvani na prijevremene izbore. Glasačka mjesta zatvaraju se u 18.00 sati i neposredno iza toga na televizijama se očekuju procjene izbornih rezultata na osnovi izlaznih anketa.
Konačni preliminarni rezultati očekuju se kasno u nedjelju ili rano u ponedjeljak, međutim, ako su rezultati izjednačeni proglašenje izbornog pobjednika moglo bi se otegnuti do 2. listopada, kada i glasači u Dresdenu izađu na izbore. Izbori u Dresdenu su odgođeni zbog smrti jednog kandidata.
BEČ
Razgovore o decentralizaciji Kosova i općenito političkoj budućnosti te pokrajine, što su ih u petak u Beču vodili visoki dužnosnici Kosova i Srbije pod pokroviteljstvom UN-a, trebao je, kako u subotu tvrdi bečki dnevnik Die Presse, voditi diplomat i stručnjak za Balkan Wolfgang Petritsch, ali se tome usprotivilo austrijsko ministarstvo vanjskih poslova.
List to tumači političkim opredjeljenjem Wolfganga Petritscha, on naime pripada socijaldemokratskom taboru, dok je u Austriji na vlasti koalicija desnog centra.
Kai Eide, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za Kosovo, predložio je prvotno Petritscha za voditelja kosovskih pregovora, tvrdi list pozivajući se na diplomatske izvore. A nakon što su Austrijanci to odbili, Eide je osobno preuzeo vođenje pregovorima.
Petritsch, trenutno austrijski veleposlanik pri UN-u u Ženevi, ima dugo iskustvo u balkanskoj policiji. 1999. je primjerice bio glavni pregovorač EU na kosovskim mirovnim pregovorima u Rambouilletu, a od 1999. do 20002. visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Na razgovorima u Beču glavna je tema bila sporna decentralizacija Kosova. Prvi put se održao sastanak kosovskog i srbijanskog izaslanstva na ministarskoj razini. Obje su se strane, prema Eideu, obvezale da će se nastaviti diskusija o decentralizaciji. Norveški diplomat je nakon sastanka posebno hvalio pozitivnu atmosferu koja je dominirala razgovorima.
Eide trenutno provjerava dopušta li stanje na Kosovu da se započne pregovarati o njegovu konačnom statusu. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan njegovo će izvješće o tome dobiti još ovoga mjeseca. Priština ne odustaje od svojeg zahtjeva za neovisnošću Kosova, Beograd se tome oštro protivi i dalje.