Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI BILTEN broj 619
od 08. do 15. rujna 2005.
SADRŽAJ:
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta
4. Tjedno izvješće Mirovinskih fondova
5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova
6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta
8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
9. Sa sjednice Vlade
10. Sanader: ocjena Svjetske banke o uvjetima poslovanja nije točna
11. Predsjednik Mesić s predstavnicima ruske banke
12. HNB nije spremna dati suglasnost spajanju ZABA-e i Splitske banke
13. Rohatinski: prihvaćen prvi pregled stand by aranžmana s MMF-om
14. Savjet HNB-a: tečaj stabilan, inflacija nešto viša
15. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
16. Redovita obratna repo aukcija HNB-a održana 14. rujna
17. Revizija Crobex-a
18. Konferencija HBOR-a o poticanju izvoza
19. Volksbank: stambeni krediti s kamatom 3,40 uz chf te 4,99 uz eur
20. Croatia banka: studentski krediti
21. Godišnji rast kredita stanovništvu 20,9 posto
22. Nepodmireni nalozi 10,7 milijardi kuna
23. D&B: kreditni rejting Hrvatske i dalje nepromijenjen
24. Statistika
ooooooooooooooooooo
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja
u kunama Ponuda
u kunama Promet
u kunama Prosječna kamata (%)
09. IX. 147.000.000 197.000.000 147.000.000 1,38
12. IX. 282.000.000 202.000.000 182.000.000 3,34
13. IX. 252.000.000 202.000.000 202.000.000 3,80
14. IX. 343.000.000 223.000.000 193.000.000 2,17
15. IX. 211.000.000 191.000.000 111.000.000 1,56
Prosječno 247.000.000 203.000.000 167.000.000 2,45
U ovotjednom trgovanju na Tržištu novca Zagreb u odnosu na protekli bilježimo povećanje potražnje, pad ponude, pad prometa te povećanje prosječne cijene novca.
Tako je potražnja ovoga tjedna u odnosu na protekli tjedan porasla za 11,61 posto, dok se ponuda smanjila za 28,84 posto. Promet se ovoga tjedna u odnosu na protekli smanjio za 4,73 posto, dok je prosječna cijena novca veća za 0,52 postotnih bodova.
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 09. do 15. rujna (cijene u kunama)
Dionica Najniža
Cijena Najviša
Cijena Zadnja
Cijena Ukupan
Promet
Croatia osiguranje-P 4.800 4.900 4.900 1.123.300
Croatia osiguranje-R 5.250 5.450 5.450 252.150
Istraturist 188 195 195 612.692
Pliva 360 380 379 3.629.956
Podravka 272,50 288 284 2.469.757
Adris grupa-P 3.296 3.460 3.351 12.359.343
Arenaturist 195 203,95 196 241.749
Atlas 75,50 79 79 203.112
Atlantska plovidba 817 890 875 12.907.281
Badel 1862 250 260 255 332.760
Belišće 360 365 365 594.406
Croatia baterije 75 75 75 2.850
Centar banka 430 438 430 58.816
Dalekovod 373 391 390 2.661.261
EIG 115 121 120 477.532
Excelsior 116 116 116 14.617
Elektropromet 240 250 250 2.000.773
Ericsson Nikola Tesla 1.820 1.860 1.860 20.420
Finvest 170 170 170 64.770
Franck 1.500 1.590 1.580 834.351
Hrvatski Duhani 138,55 165 160 1.570.825
HUP Zagreb 1.350 1.400 1.360 411.030
Institut građevinarstva Hr. 2.280 2.450 2.410 2.895.055
Jadranska banka 5.400 6.000 6.000 451.847
Jadroplov 300 310 301 201.387
Jamnica 17.900 18.000 18.000 809.230
Jadranski naftovod 1.900 2.000 1.903 140.660
Karlovačka banka-R 150 155 155 36.534
Kreditna banka 178 190 190 965.441
Konzum 3.600 3.650 3.635 94.295
Končar 254,20 269,95 263 5.591.133
Končar dist. I spec. Tr.-P 450 450 450 20.250
Kraš 500 510 510 477.095
Lura 360 370 370 182.360
Lola Ribar 140 140 140 16.800
Međimurska banka 640 640 640 3.200
Medika 7.701 7.990 7.989 2.293.144
Mlinar 380 380 380 114.000
Plava Laguna 2.603 2.700 2.603 323.240
Požeška banka 214 229,10 229,10 32.742
Privredna banka 630 650 645 574.700
Petrokemija 82 84,50 84,24 1.177.715
Erste&Steiermarkische 345 350 349 297.392
Tvornica duhana Zagreb 2.120 2.120 2.120 8.480
Tehnika 1.451 1.550 1.550 1.153.987
Tisak 284 350 310 565.973
TLM 60 80 80 42.145
Tankerska plovidba 2.926 3.210 3.010 4.670.038
Terra Firma 1.001 1.001 1.001 74.075
Uljanik 85 96,90 96,90 58.826
Uljanik plovidba 2.140 2.250 2.200 2.323.991
Vijadukt 540 540 540 90.720
Zagrebačka banka-P 3.100 3.100 3.100 341.000
Zagrebačka banka-R 3.850 4.000 4.000 751.543
Zagrebačka pivovara 3.400 3.500 3.500 764.499
Rabac 249 249 249 59.262
DOM Holding 146 146 146 177.390
Karlovačka pivovara 1.804,60 1.804,60 1.804,60 366.331
Imperijal 310 310 310 1.046.870
Pounje trikotaža 20 24 23 332.443
Rivijera 276 295 284 677.442
SN Holding 155 155 155 187.240
Slavonska banka 2.000 2.000 2.000 16.000
Sunčani Hvar 115 130 130 843.168
Valamar holding 109 109 109 109.000
Zlatni rat 204 215 215 152.361
RHMF-O-077A*1 101,70 101,70 101,70 437.719
RHMF-O.077Arep/prij*2 101,40 101,40 - 7.524.619
RHMF-O-077Ainst*3 101,35 101,65 - 41.482.815
RHMF-O-08CArep/prij*4 111,70 111,70 - 8.288.954
RHMF-O-08CAinst*5 111,80 111,80 - 8.926.375
RHMF-O-085A*6 102,70 103,75 103,75 919.717
RHMF-O-085Ainst*7 103,10 103,89 - 76.536.550
RHMF-O-085Arep/prij*8 103,30 103,30 - 8.780.500
RHMF-O-103A*9 107,00 108,25 108,25 6.756.057
RHMF-O-103Arep/prij*10 107,45 108,50 - 65.369.750
RHMF-O-103Ainst*11 107,30 108,55 - 48.472.500
RHMF-O-125A*12 118,45 118,95 118,45 431.870
RHMF-O-125Arep/prij*13 118,45 18,45 - 8.804.863
RHMF-O-125Ainst*14 118,40 118,70 - 53.618.163
RHMF-O-142A*15 111,00 111,00 111,00 4.125.537
RHMF-O-142Arep/prij*16 111,00 111,00 - 4.125.537
RHMF-O-142Ainst*17 110,85 111,35 - 61.921.464
RHMF-O-157A*18 101,05 101,30 101,30 6.160.226
RHMF-O-157Ainst*19 100,84 101,25 - 78.785.864
RHMF-O-19BArep/prij*20 111,10 111,30 - 45.489.714
RHMF-O-19BA inst*21 111,05 111,50 - 66.101.778
676.785.419
*1- obveznice Republike Hrvatske EUR 400 milijuna, nematerijalizirane s kamatnom stopom od 3,875 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 07. srpnja 2007. godine. - cijena u % nominale
*2- obveznice Republike Hrvatske EUR 400 milijuna, nematerijalizirane s kamatnom stopom od 3,875 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 07. srpnja 2007. godine. kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. - cijena u % nominale
*3- obveznice Republike Hrvatske EUR 400 milijuna, nematerijalizirane s kamatnom stopom od 3,875 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 07. srpnja 2007. godine. kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. - cijena u % nominale
*4- obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze - cijena u % nominale
*5- obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
*6- obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine.
*7- obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
*8- obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. - cijena u % nominale
*9- obveznice Republike Hrvatske HRK 3 milijarde s fiksnom kamatnom stopom od 6,75 % godišnje i isplatom jednokratno o dospijeću te dospijećem 08. ožujka 2010. godine. - cijena u % nominale
*10- obveznice Republike Hrvatske HRK 3 milijarde s fiksnom kamatnom stopom od 6,75 % godišnje i isplatom jednokratno o dospijeću te dospijećem 08. ožujka 2010. godine. kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze - cijena u % nominale
*11- obveznice Republike Hrvatske HRK 3 milijarde s fiksnom kamatnom stopom od 6,75 % godišnje i isplatom jednokratno o dospijeću te dospijećem 08. ožujka 2010. godine. kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
*12- obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine.
*13- obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. - cijena u % nominale
*14- obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
*15- obveznice Republike Hrvatske EUR, treća tranša, 650 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine. - cijena u % nominale
*16- obveznice Republike Hrvatske, treća tranša, EUR 650 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. - cijena u % nominale
*17obveznice Republike Hrvatske, treća tranša, EUR 650 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
*18- obveznice Republike Hrvatske EUR, 350 milijuna s fiksnom kuponom od 4,25 % godišnje te dospijećem 14. srpnja 2015. godine. kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
*19- obveznice Republike Hrvatske EUR, 350 milijuna s fiksnom kuponom od 4,25 % godišnje te dospijećem 14. srpnja 2015. godine. kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
*20- obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,375 % godišnje i isplatom jednokratno o dospijeću te dospijećem 29. studenog 2019. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze - cijena u % nominale
*21- obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,375 % godišnje i isplatom jednokratno o dospijeću te dospijećem 29. studenog 2019. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 676,7 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše izvanburzovnom institucionalnom trgovanju obveznicama RHMF-O-157A (78,7 milijuna) te RHMF-O-085A (76,5 milijuna kuna), dok se u redovnom trgovanju najviše trgovalo dionicama Atlantske plovidbe (12,9 milijuna) te Adris grupe (12,3 milijuna kuna). Aktivno je bilo 66 dionica od kojih je 45 dobilo a 12 ih je izgubilo na vrijednosti.
Među dobitnicama se najviše ističe pet dionica. Tako je dionica Instituta građevinarstva Hrvatske skuplja čak 92,80 posto odnosno 1.160 kuna, dionica Imperiala 28 posto odnosno 68 kuna, dionica Mlinara 26,6 posto odnosno 80 kuna, dionica Sunčanog Hvara 12,55 posto odnosno 14,50 kuna te dionica Jadranske banke 12,54 posto odnosno 669 kuna.
Redovna dionica Croatia osiguranja skuplja je 100, Istraturista četiri, Plive 13,5, Podravke i Zlatnog rata po 11, Adris grupe 51, Atlasa dvije, Atlantske plovidbe 55, Badela 1862 i Elke po pet, Dalekovoda 18, Elektroprometa, Hrvatskih duhana, HUP-a, Međimurske banke, Tiska i redovne dionice Tankerske plovidbe po deset, Ericsson Nikola Tesla 60, Excelsior jednu, Finvesta osam, Francka 80, Jamnice 1.000, redovne dionice Karlovačke banke devet, Kreditne i Privredne banke po 15, povlaštene dionice Končar D&ST 40, Končara 13, Lola Ribara 9,90, Lure 20, Medike 279, Plave Lagune tri, Požeške banke 19,10, Petrokemije 2,24, Tehnike 90, Uljanika 7,90, redovne dionice Uljanik plovidbe 50, Viadukta 40, Rapca devet, Pounje trikotaže 1,10 te Riviere 10,90 kuna.
Među dobitnicama su se ovoga tjedna našle i obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine te obveznice Republike Hrvatske HRK 3 milijarde s fiksnom kamatnom stopom od 6,75 % godišnje i isplatom jednokratno o dospijeću te dospijećem 08. ožujka 2010. godine koje su na vrijednosti dobile 1,20 postotnih bodova od nominalne cijene, obveznice Republike Hrvatske EUR 400 milijuna, nematerijalizirane s kamatnom stopom od 3,875 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 07. srpnja 2007. godine, koje su na vrijednosti dobile 0,40 postonih bodova od nominalne cijene te obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine koje su na vrijednosti dobile 0,30 postotnih bodova od nominalne cijene.
Među gubitnicama, povlaštena dionica Croatia osiguranja jeftinija je za 300, Arenaturista, Centar banke i DOM Holdinga po četiri, Jadroplova pet, Jadranskog naftovoda 47, Konzuma 65, Tvornice duhana Zagreb 30, TLM-a jednu, Terra Firme 19, povlaštene dionice Zagrebačke banke 267 te Valamar holdinga šest kuna.
Među gubitnicama su se našle i obveznice Republike Hrvatske EUR, 350 milijuna s fiksnom kuponom od 4,25 % godišnje te dospijećem 14. srpnja 2015. godine. kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi, koje su na vrijednosti izgubile 0,10 postotnih bodova od nominalne cijene.
CROBEX indeks ovoga je tjedna porastao za 50 bodova- na 1.943 boda, dok se CROBIS indeks nije mijenjao pa tako i dalje iznosi 104 boda.
3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze
Varaždinska burza: Aktivne dionice od 09. do 15. rujna (cijene u kunama)
Dionica Najniža
Cijena Najviša
Cijena Zadnja
Cijena Prosječna
Cijena Ukupan
Promet
Varteks 50 50 50 50 65.850
ACI 3.150 3.152 3.152 3.152 72.476
Bilokalnik 83 83 83 83 6.725
Belje 56 66 65 65,78 873.130
Chromos 1.375 1.452 1.410 1.410 770.493
Čateks 95 95 95 95 12.160
Čakovečki mlinovi 2.200 2.200 2.200 2.200 220.000
Gosp.- kred. banka-P 105 105 105 105 210.000
Gosp- kred. banka-R 82 101 101 86,15 1.456.116
Đuro Đaković mont. 70 70 70 70 2.870
Imperial 310 340 320 320 739.177
Hoteli Omišalj 30 47 36 33 6.898.468
Herbos 170 190 190 190 81.105
HTP Korčula 285 285,30 285,30 285,20 1.119.135
Hoteli Zadar 180 290 225 225 58.330
Imunološki zavod 200 200 200 200 16.399
IPK Osijek 42,10 47,20 42,10 43,80 38.708
IPK Tvornica ulja 65,55 65,55 65,55 65,55 3.277
IPK Kandit 280,20 280,20 280,20 280,20 8.400
Jadranka d.d. Mali Lošinj 880 900 880 880 93.420
Jadroagent 390 390 390 390 11.700
Jadran tv. met. nam. 69 80 75 75 52.640
Kamensko 84 99,60 99,60 99,30 79.305
Koestlin 275 275 275 275 12.377
Koka 320,30 350,30 350,30 350,20 177.497
Dom Holding 145 148 145 145 2.654.092
Lucidus 34,57 35 35 35 370.264
Lošinjska plovidba 165 180 180 179,70 193.948
Marina Dalmacija 570 570 570 570 6.840
MIV 1.951 1.951 1.951 1.951 1.951
Podravska banka-P 740 740 740 740 27.380
Podravska banka-R 1.451 1.464 1.463,10 1.463,10 21.860
PIK Rijeka 367,12 367,12 367,12 367,12 51.029
Proficio 83,50 84 84 84 284.537
Rabac 240,10 245 240,10 241,40 16.072
Rovinjturist 435 435 435 435 15.225
Saponia 240 300 264 276,50 567.986
Slavonija MK 20 40 25 25,10 217.414
ZIF Slavonski 54,50 55,30 54,55 54,55 221.969
ZIF Velebit 15 15 15 15 1.499
Slatinska banka-P 471 520 520 520 1.891.255
Slatinska banka-R 900 1.020 1.020 1.000,24 397.412
SN holding 151 156 152 153 451.342
Tankerkomerc 1.500 2.000 2.000 2.000 441.700
Tekstilpromet 1.215 1.215 1.215 1.215 9.720
Transadria 1.548,40 1.548,40 1.548,40 1.548,40 7.742
Turisthotel 400 400 400 400 4.000
Validus 80 82,50 80 80,80 274.131
Valamar holding 107,50 111 110 109,30 668.333
Zlatni otok 180 180 180 180 18.000
Zvijezda 3.150 3.400 3.400 3.400 321.648
Adris grupa 3.310 3.440 3.440 3.440 10.150.020
Bagat 60 60 60 60 10.561
Brodospas 150 175,20 175,20 175,20 137.116
Chromos boje i lakovi 252 252 252 252 14.365
Đakovština 100 131 130 130 1.140.244
Ericsson Nikola Tesla 1.508,50 1.905 1.862 1.861,85 7.499.343
Hoteli Makarska 171 179 179 178,10 381.415
Hoteli Tučepi 150 150 150 150 3.000
Industrogradnja 616 650 650 635,20 68.625
Luka Rijeka 105 107,80 106,60 106,60 222.738
Kamen 150 150 150 150 6.900
Liburnia 2.800 2.850 2.850 2.850 2.338.179
Maistra 165 168 165 165 351.343
Banka splitsko- dalmatin. 140 140 140 140 14.698
Solaris 600 600 600 600 30.600
Siemens 721 721 721 721 2.884
Splitska plovidba 73 83 83 83 81.896
Banka Sonic-P 678 950 899,85 908 304.510
Banka Sonic-R 1.000 1.700 1.700 1.656 452.361
TEP 80 82 82 82 18.713
Viadukt 517 550 550 550 916.178
46.362.961
Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 46,3 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovanju dionicama Adris grupe (10,1 milijun kuna). Aktivne su bile 72 dionice od kojih je 40 dobilo a 23 su izgubile na vrijednosti.
Među dobitnicama se posebno ističe 19 dionica. Tako je povlaštena dionica Gospodarsko kreditne banke skuplja čak 75 posto odnosno 45 kuna, redovna dionica Banke Sonic 67,58 posto odnosno 667,85 kuna, povlaštena dionica Banke Sonic 44,37 posto odnosno 279,10 kuna, dionica Đakovštine 41,13 posto odnosno 37,89 kuna, dionica Đuro Đaković montaže 40 posto odnosno 20 kuna, TEP-a 36,66 posto odnosno 22 kune, dionica Marine Dalmacija 34,11 posto odnosno 145 kuna, dionica Tankerkomerca 33,33 posto odnosno 500 kuna, dionica Brodospasa 28,82 posto odnosno 39,20 kuna, dionica Hotela Zadar 25 posto odnosno 45 kuna, dionica Siemensa 20,16 posto odnosno 121 kunu, dionica Belja 15,64 posto odnosno 8,90 kuna, dionica Saponie 15,20 posto odnosno 36,50 kuna, dionica Jadran tv. met. nam. 14,50 posto odnosno 9,50 kuna, dionica Splitske plovidbe 13,69 posto odnosno deset kuna, redovna dionica Slatinske banke 11,63 posto odnosno 104,24 kune, povlaštena dionica Slatinske banke 11,22 posto odnosno 52,46 kuna, dionica Turisthotela 10,80 posto odnosno 39 kuna te povlaštena dionica Podravske banke 70,62 posto odnosno 71 kunu.
Dionica ACI-a skuplja je 6,30, Chromos Agro 34,50, Čateksa pet, Imperiala 18,70, Koke 25,20, Koestlin 3,50, Lošinjske plovidbe 14,70, MIV Varaždin 97,50, redovne dionice Podravske banke 46,40, Rovinjturista 35, Transadrie 48,65, Zvijezde 200, povlaštene dionice Adris grupe 100, Chromos boje& lakovi dvije, Ericsson Nikola Tesla 56,25, Hotela Makarska 9,10, Luke Rijeka jednu te Vijadukta 37,30 kuna. Dionica HTP Korčula skuplja je za 20, Lucidusa 50 te Proficia deset lipa.
Među gubitnicama se najviše ističu tri dionice. Tako je dionica Slavonije MK jeftinija za 37,25 posto odnosno 14,90 kuna, dionica Hotela Omišalj za 31,10 posto odnosno 14,90 kuna te dionica Bilokalnika za 16,49 posto odnosno 16,40 kuna.
Redovna dionica Gospodarsko kreditne banke jeftinija je za 3,85, Herbosa 9,25, Rapca 3,55, IPK Kandita 19,80, IPK Osijek 3,40, Jadroagenta 30, Jadranke 17, DOM Holdinga i SN Holdinga po dvije, PIK-a Rijeka 3,90, Industrogradnje 11,20, Liburnie 32,90, Maistre jednu te Solarisa 32,34 kune. Dionica IPK Tvornice Ulja Čepin jeftinija je za 75, Kamenskog 35, ZIF-a Velebit 45, Validusa 70 te Valamar Holdinga i Hotela Tučepi po 20 lipa.
4. Tjedno izvješće Mirovinskih fondova
Obvezni mirovinski fondovi
Mirovinski fond vrijednost na dan
07.09. vrijednost na dan
14.09. promjena %
Mirex 130,50 130,54 0,03
AZ OMF* 127,75 127,77 0,01
Erste Plavi OMF 132,89 132,72 -0,12
PBZ Croatia osig.OMF 131,21 131,37 0,12
Raiffeisen OMF 132,97 133,05 0,06
AZ benefit DMF** 112,01 111,77 -0,21
AZ profit DMF 115,66 115,50 -0,13
Croatia osiguranje DMF 110,37 110,36 -
Erste Plavi Expet DMF 105,52 105,51 -
Erste Plavi Protect DMF 103,82 103,51 -0,29
Raiffeisen DMF 127,80 127,69 -0,08
AZ Dalekovod ZDMF*** 109,48 109,25 -0,21
AZ Hr.kontrola zračne plov. 106,28 106,05 -0,21
AZ VIP ZDMF 111,92 111,71 -0,18
ZDMF Ericsson N. Tesla 110,31 110,30 -
ZDMF Hr. liječničkog sind. 111,51 111,29 -0,19
ZDMF Sind. Pomoraca Hr. 102,38 102,45 0,06
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fond; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i ovoga je tjedna blago porasla. Naime, vrijednost mu se povećala za 0,04 boda odnosno 0,03 posto- na 130,54 boda.
Posljedica je to rasta vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranje porasla 0,12, fonda Raiffeisen 0,06 te fonda AZ 0,01 posto. Vrijednost fonda Erste Plavog pala je za 0,12 posto.
Većina dobrovoljnih mirovinskih fondova, pak, bilježi pad. Tako je vrijednost fonda Erste Plavi Protect pala za 0,29, fonda AZ benefit za 0,21, fonda AZ profit za 0,13 te fonda Raiffeisen za 0,08 posto. Vrijednost fondova Croatia osiguranje i Erste Plavi Expert nije se mijenjala.
I većina zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova bilježila je gubitke. Tako je vrijednost fondova AZ Dalekovod i AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe pala za 0,21, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,19 te fonda AZ VIP 0,18 posto. Vrijednost fonda Sindikata pomoraca Hrvatske porasla je za 0,06 posto, dok se vrijednost fonda Ericsson Nikola Tesla nije mijenjala.
5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova
OTVORENI FOND Kupnja Prodaja
Orbis Fond 1,50 -
VictoriaFond 4,56 -
PBZ Euro novčani 102,14 -
PBZ Global 110,93 -
PBZ Kunski novčani 103,35 -
PBZ International Bond 104,94 -
PBZ Novčani 103,53 -
RBA Activ 121,08 -
RBA Balance 176,42 -
RBA Bonds 134,32 -
RBA Cash 112,21 -
*+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima
6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
Indeksi na međunarodnim burzama
Burza / Indeks 08. rujna 15. rujna Promjena u %
New York/DJIA 10.595,93 10.558,75 -0,35
Tokyo/Nikkei 12.533,89 12.986,78 3,61
London/FTSE-100 5.340,80 5.383,50 0,80
Frankfurt/DAX 30 4.992,75 4.905,98 -1,74
Zabrinutosti ulagača oko korporativnih zarada zbog negativnog utjecaja uragana Katrine, visokih cijena i slabije osobne potrošnje potaknuli su ovoga tjedna korekcije cijena dionica na američkim burzama. Istodobno, na londonskoj burzi Ftse indeks dosegnuo je najvišu razinu u zadnje četiri godine, dok je frankfurtski DAX potonuo pod pritiskom neizvjesnosti oko rezultata nedjeljnih izbora.
Njujorški Dow Jones indeks oslabio je 0,4 posto, na 10.559 bodova. Samo u utorak potonuo je 0,8 posto, što je njegov najveći dnevni postotni gubitak u gotovo mjesec dana.
Među najvećim gubitnicama bila je dionica diva potrošne robe Procter&Gamblea, koja je oslabila 1,8 posto na 55,54 dolara nakon što su analitičari Bear Stearnsa smanjili svoje procjene tromjesečne zarade te kompanije. Kao razlog naveli su utjecaj Katrine na smanjenje prodaje potrošne robe u Meksičkom zaljevu. Potonula je, za 11 posto, na 44,79 dolara, i dionica on-line trgovca Best Buy, jer je izvijestio o tromjesečnoj zaradi i procjenama poslovanja ispod očekivanja Wall Streeta.
Cijena benzina na američkom tržištu od utorka je ponovno porasla zbog značajnog pada američkih zaliha u prethodnome tjednu. Barel nafte poskupio je u srijedu na 65,09 dolara, nakon što je američka vlada izvijestila o većem od očekivanja padu zaliha nafte. "Toliko je mnogo neizvjesnosti u pogledu cijena energenata pa se na tržištima dionica posluje u uskom rasponu. U idućih nekoliko mjeseci vidjet ćemo koliko će uragan Katrina naštetiti ili doprinijeti rastu cijena dionica. Zasad ulagači čekaju", ocijenio je raspoloženje na tržištu Brad Pleimann, čelnik trgovanja pri Piper Jaffrayu.
Najviše su bile pogođene dionice industrijskih kompanija, velikih potrošača energenata, poput Caterpillara kojem je dionica oslabila 1,9 posto, te United Technologiesa, za 1,1 posto. Tehnološke dionice također su nastavile redati minuse, i to zbog nepovoljnog izvješća kineskog pretraživača interneta Baidu.com, što je pogodilo cijeli sektor. Dionica Baidua spustila se za više od 28 posto pošto su investicijske tvrtke ocijenile da je precijenjena.
Od ostalih gubitnica ističe se dionica zrakoplovne kompanije Northwest Airlines, koja je potonula 52,6 posto zbog medijskih izvješća da će zatražiti zaštitu od stečaja. Zbog istog razloga dionica Delta Air Linesa spustila se 8,2 posto.
No, nije sve bilo ni tako crno. Početkom tjedna najava novih vrijednih akvizicija u informatičko-tehnološkom sektoru potaknula je ulagače na kupovine tih dionica. Softverska kompanija Oracle najavila je akviziciju svog rivala Siebel Systemsa za 5,85 milijardi dolara, što je podiglo cijene dionica Siebela za 12,7 posto, a Oraclea za 1,6 posto. Nadalje, internetska on-line kompanija EBay pristala je platiti za Internet telefonsku kompaniju Skype 4,1 milijardu dolara, što joj je podiglo cijenu dionica za 0,8 posto. Dionice internetskih pretraživača Googlea i Yahooa također su poskupjele i to za 3,6 odnosno 1,3 posto. "Vijesti o akvizicijama poprilično su pozitivne jer ukazuju na mentalitet koji gleda unaprijed i voljan je trošiti. Sada je vrijeme kada korporacije žele trošiti novac zbog svojih dobrih zarada i snažnih viškova gotovine", izjavila je Barbara Marcin, menadžerica pri Gabelli Asset Managementu.
Na europskim burzama cijene dionica dosegnule su početkom tjedna najviše razine u zadnjih 40 mjeseci, kako je cijena nafte oslabila. Tako je Ftse indeks poskočio 0,8 posto, na 5.384 boda. Ipak, zabrinutosti oko rezultata njemačkih izbora u nedjelju, što bi moglo utjecati na kašnjenje korporativnih i gospodarskih reformi u toj zemlji ograničio je dobitke, istodobno pritisnuvši raspoloženje na Frankfurtskoj burzi, čiji je DAX indeks imao najlošiju izvedbu među europskim indeksima, potonuo je 1,7 posto, na 4.906 boda.
"Ispitivanja javnog mnijenja očito pokazuju nešto tijesan rezultat, cijene nafte su blago porasle a euro jača, što nikad nije dobro za DAX. Priča se i da se nekih pozicija rješavaju hedge fondovi", kazao je jedan trgovac.
Olakšanje ulagačima pružile su cijene nafte koje su se, čini se, stabilizirale na oko 65 dolara budući su zabrinutosti o kasnom ponovnom početku rada na američkim naftnim poljima i rafinerijama nakon uragana Katrina nadjačane naznakama usporavanja rasta globalne potražnje. No, u naftnom su sektoru na gubitku bile dionice uslijed pada cijena nafte. Pritom su dionice naftnih divova British Petroleuma i Totala pojeftinile po 1,5 posto i ponajviše pritisnule dionice europskih kompanija.
Pod pritiskom se našao i sektor maloprodaje, najveći gubitnik, predvođen britanskim Kingfisherom, čije su dionice pojeftinile 4,5 posto nakon što je izvijestio o 23-postotnom padu dobiti u prvom polugodištu. Oslabile su i dionice GUS-a za 1,5 posto i DSG skupine, koja upravlja lancem trgovina elektroničkom robom Dixons, za 2,3 posto.
Na strani dobitnika, pak, isticao se francuski proizvođač vojne elektronike Thales, čije su dionice ojačale više od tri posto nakon što su novi izvršni direktori EADS-a izjavili da pozorno prate tu francusku kompaniju. "U kontaktu smo s ljudima u Thalesu, vodimo rasprave", kazao je jedan od čelnika EADS-a Noel Forgeard za Financial Times, potaknuvši špekulacije o preuzimanju.
Snažnije su poskupjele i dionice automobilske industrije, koje su u prosjeku bile na dobitku od 0,57 posto, stigao je iz jednog udruženja automobilskih proizvođača. Ono je, naime, objavilo da je broj novih registracija vozila u kolovozu dosegnuo najviše razine dosad zabilježene u tom mjesecu uslijed novih modela, poticaja i snažnije potražnje. Po dobitcima se ponajviše isticao Fiat, čije su dionice poskupjele gotovo dva posto, te Volkswagen, na dobitku od gotovo jedan posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei ojačao je u tome razdoblju 3,6 posto, na 12.986 bodova.
7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta
08. rujna 15. rujna Promjena u %
Euro/USD 1,2397 1,2222 -1,41
USD/JPY 110,49 110,64 0,14
GPB/USD 1,8355 1,8058 -1,62
USD/CHF 1,2445 1,2675 1,85
Neizvjesnost pred njemačke izbore u nedjelju na svjetskim deviznim tržištima ovoga je tjedna pritisnula tečaj eura prema dolaru, budući bi promjene u najvećem europskom gospodarstvu mogle imati posljedice diljem kontinenta. Neizvjesnost postoji u pogledu nastavka kampanje zaoštravanja američkih kamatnih stopa, tako da su tečajevi valuta tek blago oscilirali.
Tečaj eura u tome je razdoblju oslabio 1,4 posto, na 1,2222 dolara. Eurom se trguje u uskom rasponu od 1,2590 dolara - najviše razine u tri mjeseca postignute početkom rujna i 1,2121 dolara - najniže razine od sredine kolovoza..
U Njemačkoj, u kojoj će se izbori održati u nedjelju, opozicijska čelnica Angela Merkel bilježi pad vodstva u istraživanjima javnog mnijenja, što je povećalo sumnje da će biti u mogućnosti sastaviti koaliciju desnoga centra s pro-poduzetnički orijentiranim Slobodnim Demokratima. To sve potiče špekulacije da bi mogla sa strankom kancelara Gerharda Schroedera sastaviti veliku koaliciju, a to bi moglo usporiti tijek reformi. "Tržište smatra da bi promjena vlade u Njemačkoj bila pozitivna za euro. No, postoje neizvjesnosti", dodao je Javeus.
Na tržište valuta utječu i špekulacije u vezi američkih kamatnih stopa. Neki ulagači sumnjaju da će američka središnja banka Fed nastaviti s kampanjom zaoštravanja monetarne politike, dok drugi očekuju da će na svom sastanku idućega tjedna ponovno podići kamatne stope, vjerojatno za 0,25 postotnih bodova. Dok čekaju na sastanak Feda, ulagači s velikom pozornošću prate nove pokazatelje.
Izvješće američke vlade od utorka pokazalo je da je američki deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni u ovogodišnjem srpnju neočekivano pao, što je dalo podršku zelenoj valuti. "Fokus tržišta uglavnom je na pokazateljima kako bi se vidjeli učinci Katrine. No, postoji momentum kod dolara ponajviše povezan s činjenicom da je tržište sve više uvjereno kako će Fed podići kamatne stope", izjavio je Johan Javeus, valutni strateg pri SEB Merchan Bankingu.
Neki analitičari smatraju i da je ciklus podizanja kamatnih stopa blizu završetka. "Približavamo se točki u kojoj je priča o kamatnim stopama već gotovo uračunata u cijenu dolara. Kad se to dogodi, što slijedi? Ono što slijedi su strukturalni problemi, što ukazuje da je jedini mogući smjer američke valute slabljenje", dodao je. Zabrinutosti oko velikih strukturalnih manjkova američkog gospodarstva izbrisali su otprilike 30 posto vrijednosti dolara u tri godine do kraja 2004. no očekivanja rasta američkih kamatnih stopa pomogla su zelenoj valuti da nadoknadi 10 posto izgubljene vrijednosti od početka godine.
Dolar je u takvim uvjetima ojačao 1,6 posto prema britanskoj funti, kojom se trguje po 1,8058 dolara. Dobio je i 1,9 posto na vrijednosti prema švicarskom franku, tako da stoji 1,2675 franaka. Istodobno, japanski jen oslabio je 0,14 posto, pa se dolarom trguje po 110,6 jena.
Snažna pobjeda stranke japanskog premijera Junichiroa Koizumija na nedjeljnim izborima početkom tjedna potaknula je jačanje jena. Tako se eurom u ponedjeljak trgovalo i po 135 jena.
Koizumijeva Liberalna demokratska stranka osvojila je 296 mjesta od ukupno 480 u donjem domu parlamenta, osvojivši po prvi puta većinu u proteklih 15 godina. Tako snažna pobjeda potaknula je trgovce da kupuju jene jer smatraju da će Koizumi sada moći nastaviti s pro-tržišnim reformama, uključujući privatizaciju poštanskog sustava koji drži milijarde dolara vrijedne ušteđevine Japanaca.
c) iznos LIBOR-a na dan:
Datum Tip 1 tjedan[%] 1 mjesec[%] 3 mjeseca[%] 6 mjeseci[%]
08.09.05 USLIB 3,57 3,70 3,80 3,92
08.09.05 EULIB 2,10 2,11 2,13 2,15
15.09.05 USLIB 3,72 3,77 3,87 4,00
15.09.05 EULIB 2,10 2,11 2,14 2,17
8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od. 09. do 16. rujna
Valuta Tečaj Tečaj Promjena
I jedinica 09. rujna 16. rujna u %
Euro 1 7,4408 7,4149 -0,34
USD 1 5,9934 6,0658 1,20
GBP 1 11,0104 10,9736 -0,33
JPY 100 5,4257 5,4970 1,31
CHF 1 4,8236 4,7980 -0,53
SIT 100 3,1084 3,0966 -0,37
Prema tečajnici HNB-a, tečaj kune ovoga je tjedna ojačao u odnosu na većinu promatranih valuta. Tako je tečaj kune u odnosu na euro ojačao 0,34 posto.
U odnosu na kunu oslabili su i švicarski franak 0,53, slovenski tolar 0,37 te britanska funta 0,33 posto.
Kuna je, pak, oslabila u odnosu na japanski jen 1,31 te američki dolar 1,20 posto
9. Sa sjednice Vlade
Hrvatska vlada zadovoljna reakcijom svjetske banke- Premijer Ivo Sanader i ministar financija Ivan Šuker zadovoljni su što je iz vrha Svjetske banke stigla reakcija kojom se relativizira ocjena o uvjetima poslovanja u Hrvatskoj, po kojoj Hrvatska zauzima 118. mjesto od 155 zemalja. Zadovoljan sam što je Svjetska banka, odnosno njen potpredsjednik za Europu i srednju Aziju Shigeo Katsu reagirao i priznao da u ocjenu uvjeta poslovanja u Hrvatskoj nije uključeno sve što je Vlada učinila u protekle dvije godine, izjavio je premijer Sanader na sjednici Vlade u Čakovcu. Premijer je na ocjenu Banke reagirao u srijedu upozoravajući da u izvješću nije uneseno sve što je napravljeno, kao npr. osnivanje One stop shop, reforme u pravosuđu itd. Time nisam htio pokazivati mišiće, izuzetno cijenimo Svjetsku banku, ali štitit ćemo dostojanstvo Hrvatske i ono što nije primjereno i točno treba demantirati, kazao je premijer naglasivši da Vlada ima iznimno dobre odnose i suradnju s Uredom Svjetske banke u Zagrebu i s vodstvom Banke. Ministar Šuker naglašava kako se očekuje da se u vezi s ocjenama, početkom sljedećeg tjedna, kod predstavljanja PAL zajma očituje i Ured Banke u Zagrebu. Ured je, kaže, u lipnju uputio nekoliko dopisa u kojima je isticao da ono što se navodi u izvješću nije točno. Šuker također napominje kako bi se nakon tog izvješća "koje je loše sročeno", o tome što su govorili, trebali zamisliti ljudi koje je intervjuirao tim iz Svjetske banke. Istaknuo je da su se u srijedu u Washingtonu dogodile dvije velike stvari za Vladu - Odbor Svjetske banke prihvatio je PAL zajam (u iznosu 150 milijuna dolara), a Odbor izvršnih direktora MMF-a prvi pregled stand by aranžmana i pohvalno se izrazio o reformama koje provodi Hrvatska. PAL zajam, pojasnio je, nosi niz strukturnih reformi koje su na tragu onoga što je Vlada govorila od prvog dana, a posljedica Vladinih strukturnih reformi su dobri makroekonomski pokazatelji. Potvrde odbora Svjetske banke te MMF-a najbolja su potvrda kako Vlada radi i provodi strukturne reforme, ističe Šuker.
Vlada: milijun kuna jednokratne pomoći za stradale od poplava u međimurju- S milijun kuna jednokratne pomoći Vlada je u četvrtak na sjednici u Čakovcu odlučila pomoći stradalima u nedavnoj poplavi u Međimurskoj županiji. Kako bi se čim prije počeo graditi nasip za obranu od poplave u mjestu Križovec, Vlada se suglasila da Hrvatske vode izravnom pogodbom, dakle bez javnog natječaja, ugovore izgradnju nasipa uz rijeku Muru u vrijednosti od 1,2 milijuna kuna. Ukupni troškovi izgradnje nasipa koji je nešto duži od jednog kilometra procjenjuju se, pak, na desetak milijuna kuna. Na svojoj stotoj sjednici, a dvanaestoj izvan Zagreba, Sanaderova je Vlada poduprla niz projekata važnih za Čakovec i Međimursku županiju. Punu je potporu dala inicijativi da se na jedinom zračnom pristaništu u Međimurju, sada većinom orijentiranom samo na športsko letenje, stvore uvjeti za prihvat svih vrsta zrakoplova. Vlada je županiji preporučila da odredi tvrtku koja će nositi razvoj pristaništa, obećavši toj tvrtki, nakon što predstavi program, potrebnu stručnu i financijsku pomoć. Županiju je obvezala da donese prostorni plan za gradnju poduzetničke zone na izlazu autoceste Čakovec, svjesna da bi i to moglo pomoći daljnjem rastu broja od 23 tisuće zaposlenih. Stopa nezaposlenosti u Međimurskoj je županiji manja nego u državi i iznosi 16,1 posto. Za 15-ak dana službeno bi se u promet trebala pustiti čakovečka zaobilaznica, izgradnja mosta preko Mure u visokoj je fazi, neki su od infrastrukturnih projekata na kojima se radi. Vlada je izrazila spremnost sufinancirati nabavu opreme za županijsku bolnicu Čakovec, pa će u tri godine osigurati devet od potrebnih 18 milijuna kuna. Veliko zanimanje pokazala je za projekte u školstvu, što je potvrđeno i otvaranjem Gospodarske škole. Međimurska županija svoj razvoj želi temeljiti na znanju, istaknuo je župan Josip Posavec upozorivši da u pogledu visokoobrazovanih ta županija zaostaje za državnim prosjekom.
Vlada: od 1. listopada po deset kuna pristojbe za preglede, recepte i uputnice- Za svaki liječnički pregled, izdani recept, uputnicu, ortopedska i druga pomagala, građani će od 1. listopada plaćati po deset kuna administrativne pristojbe, pet kuna izdvojit će za sanitetski prijevoz, odlučila je u četvrtak Vlada na sjednici u Čakovcu. Mjesečno će se najviše plaćati 30 kuna pristojbe, a nakon toga pregledi, recepti i uputnice u tom će se mjesecu dobivati bez plaćanja pristojbe. Procjenjuje se da će uvođenje pristojbe zdravstvenom sustavu godišnje donijeti 376 milijuna kuna. Vlada je prihvatila Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji poručivši da se nasilje u obitelji neće tolerirati. Tako će primjerice, u slučaju dojave o nasilju, policija morati odmah otići na mjesto događaja, s najmanje dva policajca, po mogućnosti oba spola. Ako prekršitelj ima oružje policija mu ga mora odmah oduzeti, te ga privesti u policiju i prekršajnom sucu. Kaznena djela nasilja u obitelji sudovi će morati rješavati po žurnom postupku. Zatraži li žrtva nasilja smještaj u skloništu policija će je morati prevesti do skloništa i pritom sačuvati podatke o tome. Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor upozorila je na porast nasilja u obitelji - 2001. zabilježena su 442, a 2004. čak 1.463 kaznena djela nasilnog ponašanja u obitelji. Više se neće moći dogoditi da netko odmahne rukom, kazala je Kosor. Vlada je Saboru uputila paket zakona vezanih za sudstvo. Predložila je da se Općinski sud u Zagrebu, najveći sud u državi s 56 sudaca i 726 službenika i namještenika, podijeli u dva - Općinski građanski i Općinski kazneni. Građanski sud nastavio bi raditi na sadašnjoj adresi, a kazneni će započeti s radom po završetku zgrade suda u Selskoj. Novi zakonski tekst o sudovima predviđa niz novina koje bi, tvrdi ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, trebale doprinijeti efikasnijem sudstvu. Razrađuje se tako i načelo "suđenja u razumnom roku", odnosno u zakon unosi odredba o dodjeljivanju predmeta sucima u drugim sudovima radi donošenja odluke u razumnom roku. Novine zakona su i uvođenje glasnogovornika sudova, pravosudne inspekcije, te podataka o imovinskom stanju sudaca koji bi stupanjem na dužnost bili dužni podnijeti imovinsku karticu s podatcima o imovini i prihodima, te imovini bračnog druga i maloljetne djece. Zakon će omogućiti i spajanje prekršajnih i općinskih sudova, a ti će pilot projekti poslužiti i kao provjera za donošenje odluke o racionalizaciji mreže sudova. Bit će to i dio reforme pravosuđa čiji će se prijedlog uskoro naći pred Vladom. Izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV) uvodi se Stegovno vijeće koje će provoditi stegovne postupke, a imalo bi tri člana. Odluku o stegovnoj odgovornosti sudaca donosio bi DSV, pri čemu ne bi bilo vezano prijedlogom stegovnog vijeća. Suci protiv kojih se vodi stegovni postupak za to bi vrijeme dobivali polovicu plaće. Za projekt socijalnog i gospodarskog oporavka, ukupno vrijednog oko 60 milijuna eura, Svjetska banka će Hrvatskoj dati zajam od 35 milijuna dolara, dok će ostatak trebati osigurati iz proračuna u iduće tri godine, suglasila se Vlada. Za nedjelju, 23. listopada Vlada je raspisala lokalne izbore u Visu, Starim Mikanovcima, Staroj Gradiški, Dvoru, Petlovcu, i Zagvozdu, te dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina i predstavnike hrvatskog naroda u nekim općinama.
Vlada razriješila Lovru Pejkovića
Lovru Pejkovića, pomoćnika ministra mora, turizma, prometa i razvitka Vlada je u četvrtak razriješila s dužnosti, a na njegovo je mjesto imenovala Damira Špančića.Razloge razrješenja dugogodišnjeg predstojnika Ureda za prognanike Vlada nije objasnila. Pejković je razriješen na zatvorenom dijelu sjednice u Čakovcu.
10. Sanader: ocjena Svjetske banke o uvjetima poslovanja nije točna
Ocjena Svjetske banke o uvjetima poslovanja u Hrvatskoj nije točna i Hrvatska će uložiti prosvjed, izjavio je u srijedu premijer Ivo Sanader koji ovih dana očekuje da tu ocjenu demantira i vodstvo Svjetske banke.
Ocjena Svjetske banke o uvjetima poslovanja u Hrvatskoj naprosto nije točna i ja je kao hrvatski premijer ne prihvaćam, kazao je Sanader na Gospodarskom forumu, tradicionalnom susretu premijera i članova Vlade sa gospodarstvenicima na Jesenskom međunarodnom Zagrebačkom velesajmu. Svjetska banka u svom izvješću o uvjetima poslovanja Hrvatsku je svrstala tek na 118. mjesto, čime je Hrvatska najlošije rangirana među istočnoeuropskim zemljama.
Najavljujući prosvjed Svjetskoj banci, premijer ih je pozvao da pokažu jednu tranzicijsku zemlju koja ima one stop shop, koja obavlja reformu zemljišnih knjiga, katastra i slično.
Prema informacijama koje ima premijer, u četvrtak bi trebalo reagirati i vodstvo Svjetske banke.
Mi znamo koliko vrijedimo, kazao je Sanader potkrepljujući to i činjenicom da su svjetske rejting agencije krajem prošle godine prvi put nakon sedam godina poboljšale kreditni rejting Hrvatske.
Nakon toga, u siječnju ove godine, u Hrvatskoj je bio tim Svjetske banke koji se nije javio nikome iz Vlade, ministarstava i taj je tim procjenjivao što je učinjeno u 2004., rekao je premijer.
Neke bitne stvari koje su se dogodile u Hrvatskoj nisu unesene, kazao je, pitajući nisu li te ocjene (rejting agencija i Svjetske banke) u apsolutnoj kontradikciji.
Napominjući kako je posrijedi možda i politika, premijer je najavio da će se istražiti što je posrijedi kada se radi o ocjeni Svjetske banke.
Premijer i članovi Vlade na ovogodišnjem Gospodarskom forumu s gospodarstvenicima razgovaraju o konkurentnosti Hrvatske na putu prema EU.
Cilj je Hrvatske da ulaskom u EU osigura i snažan gospodarski rast, kazao je premijer.
Govoreći o Vladinim mjerama najavio je daljnja ulaganja u infrastrukturu, napominjući da će investicije idućih godina biti na razini 7 posto BDP-a godišnje ili oko 15 milijardi kuna. Vlada će, istaknuo je, raditi na razvoju klastera restrukturiranju poljoprivredno-prehrambenog sektora, restrukturiranju neefikasnih javnih poduzeća, itd.
Nastavit će se i privatizacija, a Vlada će poticati i javno privatno partnerstvo, a u pripremi je i Zakon o javno privatnom partnerstvu.
Premijer je istaknuo da će Vlada u suradnji sa Hrvatskom narodnom bankom nastojati ustrajati na niskoj inflaciji i stabilnom tečaju te na usporavanju javnog duga.
11. Predsjednik Mesić s predstavnicima ruske banke
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je Vladimira Dmitriyeva, predsjednika Uprave Vnesheconombanke iz Ruske Federacije, priopćeno je iz Ureda Predsjednika.
Na Međunarodnoj konferenciji o poticanju hrvatskog izvoza, koja se održava u Dubrovniku, u petak su potpisani sporazumi o suradnji između Hrvatske banke za obnovu i razvoj, Vnesheconombank i Russian EXIM bank. Cilj je tih sporazuma poticanje razvoja i jačanje bilateralne trgovinske razmjene između Ruske Federacije i Republike Hrvatske, podrška projektima pri zajedničkom nastupanju hrvatskih i ruskih poduzeća, kao i razmjena znanja i iskustava na području financiranja izvoza.
Vnesheconombank je specijalizirana financijska institucija u stopostotnom vlasništvu države, osnovana 1924. godine.
12. HNB nije spremna dati suglasnost spajanju ZABA-e i Splitske banke
Hrvatska narodna banka (HNB) nije spremna dati suglasnost bankarskoj grupaciji Unicredito za preuzimanje HVB Splitske banke odnosno njezino povezivanje sa Zagrebačkom bankom na hrvatskom tržištu, izjavio je u četvrtak guverner HNB-a Željko Rohatinski.
Dodao je da će takav stav čelništvo središnje banke uputiti Savjetu HNB-a koji će se o prijedlogu Unicredita očitovati na sjednici u listopadu.
Do konačnog rješenja Savjeta, HNB je u četvrtak donio privremeno rješenje kojim se zabranjuje Unicreditu i povezanim osobama sklapanje ugovora sa HVB Splitskom bankom i poduzimanje radnji koje bi utjecale na promjenu imovine, kapitala, poslova.
U HNB-u naglašavaju da odluči li se Unicredito na prodaju HVB Splitske banke neće preferirati moguća spajanja između sada najvećih banaka u Hrvatskoj.
Najbolje bi bilo, znači, da Unicredito proda Splitsku banku nekoj banci ili grupaciji izvan sadašnjih šest najvećih hrvatskih banaka.
Na upit je li za ulazak na tržište još uvijek zainteresiran belgijski KBC, odgovoreno je da jest, ali i da im je već od ranije poznat stav HNB-a da ne mogu dobiti licencu dok se ne riješi problem devizne štednje Ljubljanske banke, čiji su većinski vlasnik.
Nakon što su se sredinom lipnja Unicredito i HypoVereinsbank (HVB), prva po veličini talijanska i druga njemačka banka, dogovorile o spajanju, za koje se očekuje da će stvoriti devetu po veličini banku u Europi po tržišnoj kapitalizaciji, Unicredito je 2. rujna HNB-u uputio zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u HVB Splitskoj banci i Wuestenrot stambenoj štedionici. Istodobno je HNB izviješten o namjeravanoj koncentraciji banaka u Hrvatskoj (ZABA-e i HVB Splitske).
No, podaci govore da bi spajanjem na tržištu univerzalnih bankarskih usluga imali udjel u cjelokupnoj bankarskoj aktivi 35 posto, a sličan je postotak i u depozitima i u kreditima. To je, ističe guverner Rohatinski, već dva puta veći tržišni udio od druge po veličini banke u nas (Privredne banke Zagreb) i tri puta veći od skupine banka koje se nalaze od trećeg do šestog mjesta.
Zakonom je propisano pak da je vladajuća pozicija definirana kad tri poduzetnika-banke imaju udjel veći od 60 posto, a pet udio od 80 posto na tržištu.
Nakon spajanja, ukupni udjel tri najveće banke povećao bi se sa 55 na 65 posto, a udio 5 najvećih sa 74 na 82 posto, što je iznad praga zaštite natjecanja. Usporedbe radi, udio najvećih 5 banaka u Poljskoj iznosi 52 posto tržišta, a u Sloveniji 67 posto ukupnog bankarskog tržišta.
Gleda se i stupanj koncentracije po pojedinim proizvodima pa bi zajednička banka imala 47 posto udjela u sferi kredita državi, 55 posto udjela u kreditima poduzećima te 45 posto u stambenim kreditima. Tu su i povezana društva i usluge po kojima bi spajanjem u depozitima stambene štednje imali udjel od čak 54 posto, u otvorenim investicijskim fondovima 45 posto, otvorenim mirovinskim 40 posto itd.
13. Rohatinski: prihvaćen prvi pregled stand by aranžmana s MMF-om
Izvršni odbor direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) prihvatio je prvi pregled provedbe stand-by aranžmana s Hrvatskom, kazao je u četvrtak guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski koji je na susretu s novinarima ujedno najavio kako nema namjeru kandidirati se za još jedan mandat guvernera.
Nisam spreman prihvatiti taj mandat ako bi mi ga Hrvatski sabor i ponudio, kratko je kazao Rohatinski.
Govoreći o stand-by aranžmanu, Rohatinski je podsjetio da je Hrvatska ispunila pet od šest prethodnih aktivnosti na koje se obvezala - utvrđenje deficita proračuna na oko 4,2 posto BDP-a, izmjene sustava poticanja stambene štednje, zakona o dužnosnicima i namještenicima, promjene poticaja u zapošljavanju, ustrojavanje registra kreditnih garancija države. Nije još obavljen izbor konzultanta za privatizaciju INA-e, kazao je Rohatinski.
U aranžmanu, pored izvršnih kriterija pregleda, je i šest kontrolnih točaka koje se moraju obaviti u ovoj godini - jedinstveni račun Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta u državnoj riznici, prihvaćanje zakona o državnoj potpori, reforma doprinosa zdravstvenog osiguranja, ustrojavanje jedinstvenog nadzora nad nebankarskim institucijama te utvrđivanje i izvođenje planova privatizacije Croatia osiguranja i treće faze privatizacije HT-a.
MMF je, kako je objavljeno, ocijenio da gospodarski program hrvatske Vlade potpomognut stand-by aranžmanom s MMF-om počinje davati rezultate te da će i dalje pružati stručnu pomoć i podržavati hrvatske napore na makroekonomskoj stabilnosti i poboljšanju perspektiva rasta.
Guverner je iznio i najnovije makroekonomske i gospodarske pokazatelje, ističući da oni pokazuju dinamičniji rast posljednjih mjeseci. Stoga se procjenjuje da će rast BDP-a u 2005. biti 3,6 posto.
Tečaj je i dalje stabilan, inflacija je u prvih osam mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje iznosi 3,2 posto. Pod utjecajem poskupljenja struje i očekivanog poskupljenja poljoprivrednih proizvoda godišnja se inflacija u 2005. procjenjuje na 3,3 posto.
Vanjski je dug u prvih osam mjeseci povećan za 1,3 milijarde eura, na ukupno 24 milijarde eura krajem kolovoza. Pritom je najveće povećanje na strani zaduživanja poduzeća, za čak 900 milijuna eura. Do kraja godine taj dug, u što je uključeno i vjerojatno premoštenje države zbog kašnjenja privatizacijskih prihoda od privatizacije INE, ne bi trebao prijeći 24,7 milijardi eura, odnosno 83 posto BDP-a. A to je jedan postotni poen više nego lani, kazao je guverner.
Imajući u vidu povećanje cijena nafte ocjenjuje se da se dug kreće u stand-by utvrđenim okvirima. No, ako bi dug rastao brže HNB može koristiti mjere daljnjeg zaoštravanja uvjeta zaduživanja banaka (devizne rezerve) te zaoštravanje regulative u sferi valutnog rizika, kao i druge oštrije mjere.
Deficit tekućeg računa platne bilance u ovoj će godini biti oko 6 posto BDP-a, što je više nego u prošloj godini kada je, noveliran uslijed promjene metodologije priljeva od turizma, iznosio 5,2 posto.
U sedam mjeseci zabilježen je rast u turizmu, broj noćenja je povećan 7,5, a dolazaka 6,8 posto u odnosu na isto vrijeme lani. Istodobno je ukupan robni izvoz, bez brodogradnje, porastao realno 14 posto, a uvoz, brez nafte, 6,4 posto, kazao je guverner.
No, ističe da je bez obzira na bitno poboljšanje odnosa u robnoj razmjeni, rast cijena nafte od 44 posto nemoguće kompenzirati.
14. Savjet HNB-a: tečaj stabilan, inflacija nešto viša
Savjet Hrvatske narodne banke na redovitoj sjednici, održanoj u četvrtak pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio je najnovija gospodarska i novčana kretanja, izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama u prvom ovogodišnjem polugodištu i informaciju o stanju u bankovnom sustavu u drugom tromjesečju ove godine, priopćeno je iz HNB-a.
Pokazatelji gospodarske aktivnosti ukazuju na dinamičniji rast posljednjih mjeseci: industrijska proizvodnja se povećava, napose u prerađivačkim granama, realni promet u trgovini na malo također raste, broj turista i njihovih noćenja za prvih sedam mjeseci zamjetno je veći nego lani, a pomalo se oporavlja i građevinska djelatnost.
Maloprodajne cijene porasle su tijekom prvih sedam mjeseci za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto više od očekivanja.
Tečaj kune i dalje je stabilan, bez intervencija središnje banke na deviznom tržištu tijekom tri ljetna mjeseca. Povećana sezonska potražnja za kunama pokrivana je isključivo putem operacija na otvorenom tržištu.
Na sjednici Savjeta donijeta je i nova Odluka o plaćanju i naplati stranim sredstvima plaćanja u zemlji, koja je u većoj mjeri od dosadašnje usuglašena s propisima i praksom Europske unije, te preciznije regulira neke odredbe da bi se izbjegla mogućnost različitih pravnih tumačenja u njihovoj primjeni.
Savjet HNB-a suglasio se s prijedlozima nadzornih odbora dviju banaka za nova imenovanja u njihove uprave: Ružica Adamović bit će članica uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj, Zagreb, a Zoran Košćak član uprave Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb.
15. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana
Ostvareni iznos emisije 3.400.000 80.000.000 238.200.000
Ukupan iznos pristiglih ponuda 4.400.000 80.000.000 990.500.000
Najviša ponuđena cijena
uz kamatnu stopu 99,037
3,90 % 97,925
4,25 % 95,386
4,85 %
Najniža ponuđena cijena
uz kamatnu stopu 99,013
4,00 % 97,901
4,30 % 95,025
5,25 %
Vagana prosječna ponuđena cijena
uz kamatnu stopu 99,032
3,92 % 97,910
4,28 % 95,236
5,02 %
Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 99,037
3,90 % 97,901
4,30 % 95,251
5,00 %
Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 100,00 - 35,47
Dospijeće 15. prosinca 05. 16. ožujka 06. 14. rujna 06.
Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 200 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnije uvećan na 321,6 milijuna kuna.
S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 4,4 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 3,4 milijuna kuna.
Najviša je ponuđena cijena pritom bila 99,037 kuna za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 3,90 posto. Najniža je pak ponuđena cijena iznosila 99,013 kuna a kamatna je stopa bila 4,00 posto. Sukladno tome jedinstvena je prodajna cijena iznosila 99,037 kuna a kamatna stopa 3,90 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 100,00 posto.
Na aukciji su s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 80 milijuna kuna dok je ostvareni iznos emisije također iznosio 80 milijuna kuna.
Najviša je ponuđena cijena pritom bila 97,925 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,25 posto. Najniža pak cijena iznosila je 97,901 kuna a kamata 4,30 posto. Ostvarena jedinstvena prodajna cijena iznosila je 97,901 kuna, dok je kamatna stopa bila 4,30 posto. Pritom udjela nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije nije bilo.
S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od čak 990,5 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 238,2 milijuna kuna.
Najviša je ponuđena cijena bila 95,386 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,85 posto. Najniža pak cijena iznosila je 95,025 kuna a kamata 5,25 posto. Ostvarena jedinstvena prodajna cijena iznosila je 95,251 kuna, dok je kamatna stopa bila 5,00 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 35,47 posto.
Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 12,096 milijardi kuna. Od toga je 250,4 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 2,913 milijardi, dok je na rok od 364 dana upisano 8,933 milijardi kuna.
Sljedeća aukcija biti će održana 20. rujna 2005. godine, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 400 milijuna kuna trezorskih zapisa.
16. Redovita obratna repo aukcija HNB-a održana 14. rujna
Obratna repo aukcija R-24-2005.
Datum reotkupa 21.09.2005.
Ukupan iznos pristiglih ponuda mil. Kn 3.808,10
Najviša ponuđena repo stopa % 3,55
Najniža ponuđena repo stopa % 3,50
Ukupan iznos prihvaćenih ponuda mil. Kn 3.808,10
Ukupan iznos odbijenih ponuda mil. Kn -
Vagana repo stopa 3,50
Granična repo stopa 3,50
% prihvaćenih po graničnoj repo stopi 100,00
Na obratnoj repo aukciji HNB-a održanoj u srijedu, ukupan iznos pristiglih ponuda iznosio 3,808 milijarde kuna.
Ukupan iznos prihvaćenih ponuda iznosio je također 3,808 milijarde kuna, dok je vagana repo stopa bila 3,50 a granična također 3,50 posto. Pritom je najviša ponuđena repo stopa iznosila 3,55 a najniža 3,50 posto.
Istodobno je udio prihvaćenih ponuda po graničnoj repo stopi iznosio 100,00 posto.
17. Revizija Crobex-a
Komisija za indeks Zagrebačke burze izvršila je reviziju indeksa burze Crobex, te je na osnovi podataka o trgovanju u razdoblju početka ožujka do kraja kolovoza ove godine u Crobex uključila dionice Jadroplova, Francka, Tankerske plovidbe i Uljanik plovidbe, izviješćeno je s Burze.
Te su dionice zadovoljile uvjete za uključenje u Crobex, rang među prvih 25 posto dionica prema broju trgovinskih dana te tržišna kapitalizacija veća od medijana.
Istodobno se dionicama Croatia osiguranja, Ericssona Nikole Tesle i Dom holdinga težina smanjuje 50 posto.
Promjena sastava Crobex-a dogodit će se nakon završetka trgovine 16. rujna.
U Crobex će od 19. rujna biti dionice 21 tvrtke: Adris Grupe, Arenaturista, Atlantske plovidbe, Belišća, Croatia osiguranja, Dalekovoda, Ericsson Nikole Tesle, Francka, Instituta građevinarstva Hrvatske, Istraturista Umag, Jadroplova, Končar Elektroindustije, Dom Holdinga, Kraša, Privredne banke Zagreb, Plave lagune, Podravke, Plive, Riviera Holdinga, Tankerske plovidbe i Uljanik plovidbe.
18. Konferencija HBOR-a o poticanju izvoza
U organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak u Dubrovniku je u petak održana 4. međunarodna konferencija o poticanju izvoza koja je okupila 120 sudionika, domaćih i inozemnih bankara i hrvatskih izvoznika.
Konferenciju je otvorio potpredsjednik hrvatske Vlade Damir Polančec koji je, uz ostalo, naglasio kako Hrvatska ostvaruje sve kvalitetnije gospodarsko okruženje te kako hrvatski izvoz stalno raste.
Naglasio je kako Hrvatska u drugom tromjesečju ove godine bilježi porast industrijske proizvodnje od 5 posto, broj turističkih dolazaka povećan je za 5,3 posto, a inflacija iznosi 2,9 posto, što sve ukazuje kako se nalazimo na dobrom putu stvaranja stabilnog i kvalitetnog gospodarskog okruženja.
HBOR kao državna izvozna banka, kazao je Polančec, zauzima značajno mjesto u provedbi vladine gospodarske strategije. Osim što pruža podršku financiranjem i osiguranjem izvoza, HBOR svojom suradnjom s izvoznim bankama i agencijama otvara vrata novih tržišta našim gospodarstvenicima.
Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev kazao je kako je 2004. godina za HBOR bila vrlo značajna godina za poticanje izvoza. Za kreditiranje pripreme izvoza i izvoz roba odobreno je 4,5 puta više sredstava nego 2003.
U 2004. godini odobreno je ukupno 3,2 milijarde kuna kredita, a osiguran je izvozni promet u vrijednosti od oko 600 milijuna kuna.
Izvoznici su u raspravi istaknuli dosadašnja pozitivna iskustva u suradnji s HBOR-om, ali i ukazali na potrebu jačanja povezivanja svih ustanova uključenih u podršku hrvatskom izvozu. Također su naglasili kako uspjeh projekata uvelike ovisi i o podršci poslovnih banaka.
Tijekom konferencije HBOR je potpisao sporazum o suradnji s ruskim bankama Vnesheconombank i EXIM bank te osnovni sporazum s Vnesheconombank u iznosu od 25 milijuna eura.
Ovim sporazumom, kazao je Kovačev, HBOR je otvorio novu kreditnu liniju kako bi omogućio što bolje uvjete hrvatskim izvoznicima čije zanimanje za rusko tržište pojačano raste.
19. Volksbank: stambeni krediti s kamatom 3,40 uz chf te 4,99 uz eur
Volksbank d.d. od 14. rujna do kraja ove godine nudi stambene kredite s počekom otplate do 2 godine, mogućnošću olakšane otplate prve četiri godine te uz kamatnu stopu ispod 5 posto, od 4,99 posto na kredit vezan uz euro, odnosno 3,40 posto godišnje za kredite u švicarskim francima (CHF).
Uz to, svaki klijent dobiva i voucher "Volksbank poklon kupnja" u vrijednosti prvog mjesečnog anuiteta kojeg kod Volksbank partnera može koristiti za opremanje stana, kao i umanjenje prve godišnje premije novougovorene police osiguranja života i opasnosti od požara kod Volksbank partnera u iznosu od 10 posto.
Efektivna kamatna stopa (EKS) na kredit vezan uz valutnu klauzulu uz CHF iznosi od 3,64 posto godišnje, dok je EKS na kredit vezan uz EUR 5,20 posto.
Stambeni se krediti mogu realizirati uz različite kombinacije instrumenata osiguranja - sa i bez depozita, sa i bez jamaca, te uz rok otplate do 30 godina.
Tako primjerice za stambeni kredit u iznosu od cca 50.000 EUR na 25 godina mjesečni anuitet iznosi 292 eura i u visini tog anuiteta dar za useljenje, istaknula je direktorica Upravljanja poslovnom mrežom Volksbank d.d. Katarina Čopec. Dodala je da se time iznos mjesečnog anuiteta približio mjesečnoj najamnini, što je posebno važno mladim ljudima.
20. Croatia banka: studentski krediti
Zagrebačka Croatia banka uvela je novi kreditni proizvod - kredite za financiranje školovanja s valutnom klauzulom u eurima za prekvalifikacije, kvalifikacije, redovni, izvanredni, magistarski i doktorski studij u zemlji i inozemstvu.
Raspon kredita za školovanje je od 1.000 do 10.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, a rok otplate do pet godina za iznos kredita do 5.000 te maksimalno do sedam godina za iznos kredita veći od pet do 10.000 eura.
Kamatna stopa novih kredita je od 7,50 do 8,00 posto godišnje, zavisno od toga ima li student otvoren tekući račun u Croatia banci.
21. Godišnji rast kredita stanovništvu 20,9 posto
Nastavlja se rast kredita banaka pojednim sektorima u Hrvatskoj, posebice stanovništvu, koje se u srpnju zadužilo za novih 1,3 milijarde kuna.
Ukupni krediti banaka svim sektorima na kraju srpnja ove godine iznosili su 142,5 milijardi kuna, što je za 22,5 milijardi kuna ili za 18,7 posto nominalno više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.
Pritom krediti stanovništvu bilježe godišnju stopu rasta od 20,9 posto, a poduzećima za oko 12 posto.
Ovi podaci potvrđuju orijentaciju banaka na i dalje veće kreditiranje stanovništva motivirano izdašnijim prinosima i prihvatljivim rizikom, a da bankari i dalje računaju na dinamično kreditiranje građana govore i najnovi potezi pojednih banaka sa daljnjim snižavanjem kamatnih stopa i poboljšanjem uvjeta za odobravanje pojednih vrsta kredita, posebice stambenih.
22. Nepodmireni nalozi 10,7 milijardi kuna
Nepodmirene naloge za plaćanje, u ukupnom iznosu od 10,71 milijardi kuna, u srpnju je u Hrvatskoj imalo 20.047 pravnih osoba sa ukupno 32.683 zaposlenih.
Nakon tri mjeseca smanjivanja, u lipnju je zabilježeno jednokratno povećanje iznosa nepodmirenih naloga blokiranih pravnih osoba, na 10,8 milijardi kuna, da bi u srpnju ponovno taj iznos bio smanjen na 10,7 milijardi kuna.
Iako se iznos nepodmirenih naloga ove godine smanjuje sporijom dinamikom od prošlogodišnje, razina nepodmirenih naloga, od svibnja, ne prelazi 11 milijardi kuna, napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima" pozivajući se na podatke Financijske agencije.
Kao i kod iznosa nepodmirenih naloga tako je i kod broja insolventnih pravnih osoba u lipnju prekinut višemjesečni opadajući trend. No, u srpnju je iznova zabilježeno smanjenje broja insolventnih pravnih osoba, za njih 40, ali je istodobno povećan broj zaposlenih, za 441, u blokiranim pravnim osobama.
Na godišnjoj razini pak, u odnosu na srpanj 2004. iznos nepodmirenih naloga za plaćanje pravnih osoba u Hrvatskoj u ovogodišnjem je srpnju manji za nešto više od milijardu kuna.
Istodobno je broj pravnih osoba sa blokiranim žiro računima manji za njih 199, no zaposlenih u insolventnim pravnim osobama u ovogodišnjem srpnju bilo za 3,1 tisuću više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.
Prema podacima HNB-a, ukupni su krediti stanovništvu krajem srpnja dosegnuli iznos od 71,1 milijardu kuna, a u odnosu na kraj prošle godine povećani su za 5,8 milijardi kuna.
Na godišnjoj su razini, u odnosu na isti mjesec 2004., krediti stanovništvu u srpnju ove godine bili veći za 12,3 milijarde kuna ili za 20,9 posto.
U ukupnim kreditima stanovništvu sa 33,6 posto zastupljeni su stambeni krediti, koji su na kraju srpnja iznosili 23,9 milijardi kuna, što je za 5 milijardi kuna ili za 26,5 posto više nego prije godinu dana.
Krediti poduzećima na kraju sedmog ovogodišnjeg mjeseca iznosili su 56,3 milijardi kuna, što je za oko 3 milijarde kuna više nego na kraju 2004., a za 6 milijardi kuna više nego u srpnju lani, što predstavlja nominalni porast za 12 posto.
Iz podataka HNB-a o distribuciji kredita banaka po institucionalnim sektorima može se izračunati da je udio kredita građanima u ukupnim kreditima banaka na kraju srpnja iznosio 49,9 posto prema 49 posto prije godinu dana.
Istodobno je udio kredita poduzećima smanjen sa 41,9 posto u prošlogodišnjem srpnju na 39,5 posto na kraju istog mjeseca ove godine.
Udio preostalih manje od 11 posto odnosi se na kredite banaka središnjoj državi, lokalnim jedinicama, te kredite ostalim bankarskim institucijama i nebankarskim financijskim institucijama.
23. D&B: kreditni rejting Hrvatske i dalje nepromijenjen
Kreditni rejting Hrvatske za rujan, po ocjeni svjetske bonitetne kuće Dun&Bradstreet (D&B), ostaje nepromijenjen, odnosno DB4d - umjerenog rizika za ulaganja, a ovog je mjeseca profil rizičnosti obilježen rebalansom proračuna, a posebice predviđanjima manjeg priljeva prihoda od privatizacije.
U izvješću D&B-a, kojeg u petak prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, podsjeća se da je rebalansom hrvatskog državnog proračuna u srpnju ove godine postavljena ciljana razina fiskalnog deficita od 4,2 posto BDP-a, usprkos prvotnim najavama da će deficit, u skladu s odredbama stand-by aranžamana s MMF-om, u ovoj godini biti smanjen na 3,7 posto BDP-a.
Nova ciljana razina fiskalnog deficita, kažu u D&B-u, puno je bliža njihovim očekivanjima od 4,3 posto BDP-a, iako nekoliko pokazatelja u posljednje vrijeme ukazuje da su ta očekivanja "možda optimistična".
Naime, da bi dostigla ciljani deficit, navodi se u izvješću, Vlada je morala preraspodijeliti oko milijardu kuna proračunskih sredstava, uglavnom sredstava namijenjenih za mirovine i plaće. To ujedno, drže analitičari D&B-a, ukazuje i na očekivanje Vlade da će ovogodišnji prihodi od privatizacije biti manji od planiranih 4,5 milijardi kuna.
Na smanjena očekivanja, dodaju, utjecala je usporena dinamika privatizacija, koja je među ostalim posljednica i suzdržanosti investitora zbog odgađanja početka pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.
Ipak, naglašava se, rebalans proračuna podržao je i MMF, što ukazuje da su njime predložene reforme u skladu s ciljem postupnog smanjenja fiskalnog deficita.
Stoga analitičari D&B-a očekuju da će se hrvatski fiskalni deficit u idućoj godini ipak sniziti, i to na 3,8 posto BDP-a, iako izražavaju uvjerenje da će nužno smanjenje državnih potpora te svođenje troška mirovinskog i zdravstvenog sustava na održiviju razinu biti teško.
Među 25 ocijenjenih zemalja regije, Hrvatska se nalazi na 11. mjestu, jedina s ocjenom DB4d umjerenog rizika za ulaganja, dok su ispred nje s ocjenom DB4c Bugarska i Rumunjska.
Na čelu liste je Slovenija, sa ocjenom DB2c malog rizika za ulaganja, dok je na začelju te liste pet država s ocjenom DB6d - vrlo visokog rizika - Bjelorusija, BiH, Tadžikistan, Turkemnistan i Uzbekistan.
24. Statistika
Cijene industrijskih proizvoda u kolovozu veće 0,1 posto- U prvih osam mjeseci ove godine su pak cijene industrijskih proizvoda bile za 3,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U kolovozu ove godine u odnosu na prethodni mjesec cijene energije rasle su za 0,7 posto, cijene kapitalnih proizvoda te trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,4 posto, dok su cijene netrajnih proizvoda ostale na razini srpanjskih. Istodobno su cijene intermedijarnih proizvoda, osim energije smanjene za 0,3 posto. Promatrano prema djelatnostima, najveći se rast proizvođačkih cijena u kolovozu u odnosu na srpanj bilježi u proizvodnji koksa i naftnih derivata, i to za 3,1 posto, dok su cijene u proizvodnji proizvoda od gume i plastike porasle za 0,8 posto. Značajniji pad, i to za 1,1 posto, bilježi se samo kod proizvodnje metala, u kojoj su cijene proizvoda i u odnosu na kolovoz prošle godine smanjene za najvećih 8,4 posto. Na međugodišnjoj razini, odnosno prema kolovozu lani, cijene energije su povećane za 4,6 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,4 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,2 posto. Cijene intermedijarnih proizvoda, osim energije istodobno su smanjene za 0,8 posto, a kapitalnih proizvoda za 0,1 posto. Proizvodnja kokosa i naftnih derivata i na godišnjoj razini bilježi najznačajnije povećanje cijena, i to za 17 posto, dok su cijene u štavljenju i obradi kože porasle za 10,3 posto.
Rast broja zaposlenih u industriji- Nastavlja se višemjesečni trend porasta broja zaposlenih u hrvatskoj industriji na godišnjoj razini. Tako je ukupan broj zaposlenika u industriji u Hrvatskoj u srpnju ove godine bio je veći za 1,2 posto u usporedbi sa prošlogodišnjim srpnjem, dok je u usporedbi s lipnjem 2005. ostao isti. U usporedbi pak s prosječnim mjesečnim brojem zaposlenika u 2004. broj zaposlenih u industriji u srpnju ove godine veći je za 1,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Istodobno je proizvodnost rada u industriji u razdoblju od siječnja do srpnja 2005. veća za 3,3 posto u usporedbi s istim razdobljem 2004. Pritom je proizvodnost rada u prerađivačkoj industriji bila veća za 4,6 posto. U rudarstvu i vađenju manja je za 5,5 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom manja je za 1,1 posto. Prema područjima djelatnosti NKD-a, u srpnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine najviše je, za 1,3 posto, povećan broj zaposlenih u prerađivačkoj industrije. Broj zaposlenika u rudarstvu i vađenju veći je za 1,1 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom manji je za 0,1 posto. Ako se usporedi broj zaposlenika u srpnju s lipnjem 2005. prema područjima djelatnosti NKD-a broj zaposlenika u rudarstvu i vađenju manji je za 0,2 posto, u prerađivačkoj industriji ostao je isti, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom veći je za 0,2 posto.
Stopa inflacije u kolovozu 3,1 posto- Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u Hrvatskoj su u kolovozu u odnosu na srpanj u prosjeku bile više 0,1 posto, dok su u odnosu na kolovoz 2004. više za 3,1 posto, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku. Tako se godišnja stopa inflacije u kolovozu zadržala na istoj razini, od 3,1 posto, kao i u srpnju, dok je u svibnju i lipnju ove godine bila ispod te razine. Naime, godišnja stopa inflacije u svibnju, u odnosu na isti mjesec prošle godine, iznosila je 2,8 posto, a u lipnju 2,9 posto, dok je u travnju bila 3,5 posto, a u ožujku ove godine 3,9 posto, što je bilo i najviše u posljednje više od tri godine. Promatrano po glavnim skupinama proizvoda prema namjeni potrošnje, u kolovozu su u odnosu na srpanj najviše porasle cijene prometa - za 1,4 posto više cijene goriva, rekreacije i kulture za 0,4 posto te stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 0,3 posto. Cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja u kolovozu u odnosu na srpanj više su za 0,2 posto, a cijene alkoholnih pića i duhana te ugostiteljskih usluga za samo 0,1 posto. Porast cijena u kolovozu ublažilo je sezonsko sniženje cijena odjeće i obuće, koje su u prosjeku niže za 2,1 posto, te prehrane i bezalkoholnih pića, za 0,1 posto (niže cijene voća). Istodobno su cijene zdravstva, obrazovanja, komunikacija te ostalih dobara i usluga u kolovozu u prosjeku ostale na razini cijena iz srpnja. Na godišnjoj razini pak, u kolovozu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, najveće poraste bilježe cijene prehrane i bezalkoholnih pića za 5,4 posto, obrazovanja 6,2 posto, goriva i energije za 2,9 posto, stanovanja za 2,4 posto.
Copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16
Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821
<TONAME:PHONEBOOK!FBL>
<TONAME:PHONEBOOK!FBL>