Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI BILTEN broj 618
od 01. do 08. rujna 2005.
SADRŽAJ:
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta
4. Tjedno izvješće Mirovinskih fondova
5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova
6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta
8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
9. Sa sjednice vlade
10. HNB-ova anketa banaka: konkurencija će se dodatno zaoštriti
11. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
12. Redovita obratna repo aukcija HNB-a održana 07. rujna
13. 15. rujna odobrenje Svjetske banke za pal 1
14. Ovog tjedna 4. konferencija HBOR-a o poticanju izvoza
15. ZABA: odobreno dvostruko više stambenih kredita
16. ESB: do kraja srpnja rast stambenih kredita 89 posto
17. Novi fond PBZ Investa, PBZ Equity fond
18. Neto imovina investicijskih fondova u kolovozu pala 4,3 posto
19. Pliva: u prvom polugodištu neto gubitak 83,1 mln usd
20. Statistika
ooooooooooooooooooo
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja
u kunama Ponuda
u kunama Promet
u kunama Prosječna kamata (%)
02. IX. 212.000.000 262.000.000 162.000.000 0,62
05. IX. 220.000.000 250.000.000 170.000.000 1,49
06. IX. 147.000.000 217.000.000 97.000.000 2,18
07. IX. 82.000.000 282.000.000 82.000.000 0,92
08. IX. 445.503.080 415.503.080 365.503.080 4,47
Prosječno 221.300.616 285.300.616 175.300.616 1,93
U ovotjednom trgovanju na Tržištu novca Zagreb, kada je započelo i novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, u odnosu na protekli bilježimo povećanje potražnje, smanjenje ponude, rast prometa te smanjenje prosječne cijene novca.
Tako je potražnja ovoga tjedna u odnosu na protekli porasla za 1,70 posto, dok se ponuda smanjila za 4,13 posto. Promet je ovoga tjedna porastao za 15,63 posto, dok je prosječna cijena novca manja za 2,51 postotni bod.
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 02. do 08. rujna (cijene u kunama)
Dionica Najniža
Cijena Najviša
Cijena Zadnja
Cijena Ukupan
Promet
Croatia osiguranje-P 5.100 5.200 5.200 77.397
Croatia osiguranje-R 5.350 5.410 5.350 738.082
Istratutist 189 192 191 84.201
Pliva 340 375 365,50 9.002.964
Podravka 270,10 280 273 13.802.368
Adris grupa-P 3.266 3.395 3.300 2.611.386
Apartmani Medena 156 156 156 14.508
Arenaturist 193,34 200 200 225.432
Atlas 77 77,50 77 345.820
Atlantska plovidba 791 865 820 13.106.693
Badel 1862 245,50 260 250 320.722
Belišće 326 365 365 1.091.799
Centar banka 432 435 434 111.108
Dalekovod 361,10 383,20 372 3.200.839
EIG 115 121 115 212.291
Elektropromet 240 250 240 372.324
Ericsson Nikola Tesla 1.800 1.860 1.800 1.633.020
Franck 1.480 1.512 1.500 121.746
Finvest 162 162 162 21.222
Hoteli Makarska 175 175 175 105.000
Hrvatski Duhani 136 156,50 150 395.409
HUP Zagreb 1.222,10 1.440 1.350 2.767.196
Institut građevinarstva Hr. 2.200 2.252 2.250 1.627.529
Jadranska banka 5.123 5.600 5.331 606.943
Jadroplov 294 306 306 83.808
Jamnica 16.010 17.000 17.000 183.995
Jadranski naftovod 1.850 1.950 1.950 179.290
Karlovačka banka-P 60 60 60 960
Karlovačka banka- R 140,60 146 146 47.144
Kreditna banka 145,70 175 175 1.376.423
Končar 236 260 250 1.889.114
Kraš 493 510 510 611.336
Luka Ploče 400 400 400 16.000
Lipa Mill 150 150 150 2.700
Lola Ribar 130,10 145 130,10 12.525
Lura 340 350 350 34.700
Medika 7.710 7.750 7.710 15.460
Maistra 165 165 165 8.250
Mlinar 300 300 300 142.800
Privredna banka 600 630 630 203.296
Plava laguna 2.450 2.600 2.600 1.009.081
Požeška banka 210 210 210 7.559
Petrokemija 79,50 83 82 2.071.754
Erste&Steiermarkische b. 325 350 349 577.819
Tehnika 1.460 1.460 1.460 74.460
Tisak 222 357 300 257.034
TLM Tv.lakih metala 81 86 81 47.830
Tvornica duhana Zagreb 2.150 2.150 2.150 30.100
Tankerska plovidba 2.920 3.000 3.000 1.386.872
Terra Firma 1.020 1.026 1.020 39.917
Uljanik 89 100 89 101.164
Uljanik plovidba 2.020 2.175,16 2.150 1.853.858
Zagrebačka banka- P 3.367 3.400 3.367 118.177
Zagrebačka banka-R 3.790 3.999 3.999 631.549
Zagrebačka pivovara 3.500 3.500 3.500 196.000
Karlovačka pivovara 1.804,60 1.804,60 1.804,60 9.022
Mladina 210 220 220 72.035
Pounje trikotaža 21,90 21,90 21,90 32.803
Riviera 271,50 281 273,10 341.142
Sunčani Hvar 115 116 115,50 332.156
Zlatni rat 186 205 204 112.776
AGKR-O-074Ainst 107,50 107,70 - 53.215.155
GDKC-O-116Ainst 100,50 100,55 - 911.455
GDZD-O-119Ainst 107,70 107,70 - 6.791.749
PLVA-O-115Ainst 104,10 104,52 - 11.634.833
RHMF-O-077Arep/prij 101,35 101,65 - 67.991.977
RHMF-O-077Ainst 101,30 101,70 - 120.859.056
RHMF-O-085A 102,55 103,00 102,55 8.221.938
RHMF-O-085Ainst 102,65 103,10 - 43.485.800
RHMF-O-08CAinst 112,35 112,35 - 8.351.652
RHMF-O-08CArep/prij 112,30 112,30 - 8.353.596
RHMF-O-103Arep/pri 106,70 106,80 - 21.350.000
RHMF-O-103A 107,05 107,10 107,05 3.212.000
RHMF-O-103Ainst 106,40 107,20 - 242.838.550
RHMF-O-125Ainst 118,85 119,10 - 13.268.673
RHMF-O-125Arep/pri 119,30 119,30 - 8.850.900
RHMF-O-142Arep/pri 111,20 111,40 - 16.514.756
RHMF-O-142Ainst 111,00 111,55 - 99.231.948
RHMF-O-157A 101,40 101,40 101,40 3.768.836
RHMF-O-157Arep/pri 100,95 101,55 - 18.805.006
RHMF-O-157Ainst 100,95 101,60 - 151.484.126
RHMF-O-19BArep/pri 111,10 111,70 - 16.557.856
RHMF-O-19BAinst 111,30 111,60 - 58.838.261
1.051.581.049
AGKR-O-074Ainst-obveznice Agrokora EUR 130 milijuna, s jamstvom Agrokora d.d. i ovisnih društava, s fiksnom kamatnom stopom 11 % s rokom dospijeća 2007. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
GDKC-O-116A inst - obveznice grada Koprivnice, treća tranša, HRK 60 milijuna s kamatnom stopom 6,5 posto godišnje i isplatom u polugodišnjim anuitetima, dospijećem 29. lipnja 2011. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
GDZD-O-119A inst - obveznice grada Zadra EUR 18,5 milijuna s fiksnom godišnjom stopom 5,5 posto i isplatom u polugodišnjim anuitetima, dospijećem 01. srpnja 2011. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
PLVA-O-115A inst - obveznice Plive EUR 75 milijuna, s fiksnom kamatnom stopom i polugodišnjom isplatom kamate, denominirane u eurima, uz iznos kupona 5,75% te s rokom dospijeća 2001. godine, , kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
RHMF-O-077Arep/prij- obveznice Republike Hrvatske EUR 400 milijuna, nematerijalizirane s kamatnom stopom od 3,875 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 07. srpnja 2007. godine. kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. - cijena u % nominale
RHMF-O-077Ainst- obveznice Republike Hrvatske EUR 400 milijuna, nematerijalizirane s kamatnom stopom od 3,875 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 07. srpnja 2007. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
RHMF-O-085A- obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine.
RHMF-O-085A institucionalna - obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
RHMF-O-08CAinst- obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
RHMF-O-08CArep/prij- obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze - cijena u % nominale
RHMF-O-103A- obveznice Republike Hrvatske HRK 3 milijarde s fiksnom kamatnom stopom od 6,75 % godišnje i isplatom jednokratno o dospijeću te dospijećem 08. ožujka 2010. godine. - cijena u % nominale
RHMF-O-103A reported/prijavljene - obveznice Republike Hrvatske HRK 3 milijarde s fiksnom kamatnom stopom od 6,75 % godišnje i isplatom jednokratno o dospijeću te dospijećem 08. ožujka 2010. godine. kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze - cijena u % nominale
RHMF-O-103A institucionalna - obveznice Republike Hrvatske HRK 3 milijarde s fiksnom kamatnom stopom od 6,75 % godišnje i isplatom jednokratno o dospijeću te dospijećem 08. ožujka 2010. godine. kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
RHMF-O-125Ainst- obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine.
RHMF-O-125Areported/prijavljene - obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. - cijena u % nominale
RHMF-O-142A reported/prijavljene - obveznice Republike Hrvatske, treća tranša, EUR 650 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. - cijena u % nominale
RHMF-O-142A institucionalna - obveznice Republike Hrvatske, treća tranša, EUR 650 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
RHMF-O-157A- obveznice Republike Hrvatske EUR, 350 milijuna s fiksnom kuponom od 4,25 % godišnje te dospijećem 14. srpnja 2015. godine
RHMF-O-157A reported/prijavljene - obveznice Republike Hrvatske EUR, 350 milijuna s fiksnom kuponom od 4,25 % godišnje te dospijećem 14. srpnja 2015. godine. kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze - cijena u % nominale
RHMF-O-157A institucionalna - obveznice Republike Hrvatske EUR, 350 milijuna s fiksnom kuponom od 4,25 % godišnje te dospijećem 14. srpnja 2015. godine. kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
RHMF-O-19BA reported/prijavljene - obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,375 % godišnje i isplatom jednokratno o dospijeću te dospijećem 29. studenog 2019. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze - cijena u % nominale
RHMF-O-19BA institucionalna - obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,375 % godišnje i isplatom jednokratno o dospijeću te dospijećem 29. studenog 2019. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od jedne milijarde kuna, zahvaljujući ponajviše izvanburzovom institucionalnom trgovanju obveznicama RHMF-O-103A (242,8 milijuna kuna), dok se u redovnom trgovanju najviše trgovalo dionicama Podravke (13,8 milijuna) te Atlantske plovidbe (13,1 milijun kuna). Aktivna je bila 61 dionica od kojih je 29 izgubilo a 22 su dobile na vrijednosti.
Među gubitnicama se posebno ističu dvije dionice. Tako je dionica Instituta građevinarstva Hrvatske pojeftinila 44,93 posto odnosno 1.020 kuna dok je dionica Tiska jeftinija 34,78 posto odnosno 160 kuna.
Redovna dionica Croatia osiguranja jeftinija je 150, Istraturista i redovne dionice Karlovačke banke po četiri, Plive 9,60, Podravke i Plave Lagune po dvije, povlaštene dionice Adris grupe 35, Atlantske plovidbe 40, Badela 1862, Elektroprometa i Kraša po deset, Centar banke jednu, Dalekovoda 13, Elke 1,15, Ericsson Nikola Tesla 101, Finvesta osam, Francka i Uljanika po šest, HUP-a 100, Končara 14, Lole Ribara 9,90, Maistre pet, TLM-a devet, redovne dionice Tankerske plovidbe 15, Uljanik plovidbe 25 te Riviere 7,90 kuna. Dionica Sunčanog Hvara jeftinija je za 50 lipa.
Među dobitnicama, najviše se ističu tri dionice. Tako je dionica Kreditne banke skuplja 20,68 posto odnosno 30 kuna, dionica Apartmana Medena 11,42 posto odnosno 16 kuna te dionica Mlinara 10,70 posto odnosno 29 kuna.
Povlaštena dionica Croatia osiguranja skuplja je 100, Arenaturista pet, Belišća 20,55, Hotela Makarska 15, Jadranske banke 131, Jadroplova šest, Jamnice 1.000, Jadranskog naftovoda 125, Lipa Mill-a 50, Lure i Tehnike po deset, Medike jednu, Privredne banke 39, Erste& Steiermarkische banke 19, povlaštene dionice Zagrebačke banke šest, redovne dionice Zagrebačke banke 248, Mladine 20, Pounje Trikotaže 1,90 te Zlatnog Rata četiri kune.
Među dobitnicama su se ovoga tjedna našle i tri obveznice. Obveznica obveznice Republike Hrvatske HRK 3 milijarde s fiksnom kamatnom stopom od 6,75 % godišnje i isplatom jednokratno o dospijeću te dospijećem 08. ožujka 2010. godine, na vrijednosti je dobila 1,50 postotnih bodova od nominalne cijene, obveznice Republike Hrvatske EUR, 350 milijuna s fiksnom kuponom od 4,25 % godišnje te dospijećem 14. srpnja 2015. godine 0,35 postotnih bodova od nominalne cijene a obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine 0,15 postotnih bodova od nominalne cijene.
CROBEX indeks pao ovoga tjedna u odnosu na prošli za 11 bodova- na 1.893 boda, dok je CROBIS indeks ostao nepromijenjen pa tako i dalje iznosi 104 boda.
3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze
Varaždinska burza: Aktivne dionice od 02. do 08. rujna (cijene u kunama)
Dionica Najniža
Cijena Najviša
Cijena Zadnja
Cijena Prosječna
Cijena Ukupan
Promet
Varteks 41,73 54 50 50 244.172
ACI 3.120 3.200 3.140 3.145,70 131.400
Bilokalnik 99 101 101 99,40 12.425
Belje 52,70 60 59,55 56,88 1.026.175
Chromos Agro 1.340 1.436 1.380 1.375,47 2.349.623
Čakovečki mlinovi 2.200 2.200 2.200 2.200 143.000
Đuro Đaković holding 80 85 87,79 84,50 103.762
Rabac 244,90 246 245 244,95 190.664
Hoteli Cavtat 140 140 140 140 5.600
Dubrovnik Babin Kuk 200 200 200 200 40.000
Hoteli Zadar 180 250 180 180 24.300
Hoteli Omišalj 31 53 40 47,87 1.105.406
HTP Korčula 274 285 285 285 210.714
Imperial 300 305 300,12 301,32 918.622
IPK Kandit 280 300 300 300 30.800
IPK Osijek 47,20 50 47,20 47,20 24.851
IPK Tvornica ulja 65 66,39 66,30 66,30 33.703
Imunološki zavod 140 200,10 200 200 106.332
Jadran Crikvenica 250 260 250 251 24.854
Jadran 900 915 915 912,40 109.485
Jadran tv. met. nam. 58,50 80 66 65,50 85.860
Kamensko 82 99,65 99,65 99,65 75.811
Koka 310 325 325 325 157.155
Koestlin 271 299 271,52 271,52 69.444
Dom Holding 145 148 148 147 762.729
Lucidus 34,50 35,75 34,50 34,50 209.407
Lošinjska plovidba 161 175 165 165 123.420
Podravska banka-P 665 700 700 668,95 249.464
Podravska banka-R 1.400 1.500 1.440 1.416,70 37.055
Proficio 82,80 84 83,90 83,90 1.218.804
Saponia 215 240 240 240 381.474
Slavonija MK 40 50 40 40 115.452
ZIF Slavonski 54,50 55,50 54,50 54,50 328.549
Slatinska banka-P 461 470 470 467,54 145.001
Slatinska banka-R 850 900 900 896 239.907
SN holding 154 157,22 155 155 1.111.485
Transadria 1.400 1.500 1.500 1.499,74 386.121
Tekstilpromet 1.215 1.215 1.215 1.215 6.075
Tankerkomerc 1.400 1.500 1.500 1.500 105.500
Turisthotel 361 400 361 361 153.624
ZIF Velebit 15,45 13,49 15,43 15,44 10.654
Validus 80 82 81,50 81,50 204.710
Valamar holding 109 112,70 110 109,49 232.557
Zlatni otok 175 180 180 180 181.119
Zvečevo 130 140 140 140 32.720
Zvijezda 3.200 3.204 3.200 3.200 333.050
AD Plastik 70 100 100 100 21.590
Adris grupa 3.340 3.340 3.340 3.340 1.670.000
Brodospas 135 214,56 136 136 269.181
Bagat 60 60 60 60 10.561
Đakovština 92 94 92 92,11 92.112
Chromos-Boje i lakovi 250 273 250 250 5.750
Ericsson Nikola Tesla 1.800 1.865 1.800 1.805,60 14.599.028
Hoteli Makarska 169 177,90 169 169 641.771
Hotel Maestral 132,50 125 132,50 132,50 1.060
Industrogradnja 640 798 640 646,40 191.062
Infosistem 230 230 230 230 25.530
Ingra 2.100 2.100 2.100 2.100 27.300
Laguna 400 400 400 400 32.000
Ledo 1.201 1.250 1.201 1.201 14.900
Luka Rijeka 105,50 107,79 107 105,60 192.721
Liburnia Riviera hoteli 2.750 2.956,90 2.900 2.882,90 1.315.656
Maistra 165 170,24 165 166 175.684
Poljoopskrba 600 600 600 600 692.400
Prerada 50 50 50 50 6.550
Silax 13 13,10 13,10 13,10 11.038
Solaris 584 680 600 632,34 462.094
Slavijatrans 50 50 50 50 2.500
Splitska plovidba 73 86,48 73 73 185.960
Banka Sonic-R 950 1.000 1.000 988,15 175.734
Viadukt 500 571,77 509 512,70 2.650.836
RHMF-A-A* 80,00 80,00 80,00 80,00 61.007
RHMF-O-142A** 110,50 110,50 110,50 110,50 1.998.951
39.325.425
*- Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale
**- obveznice Republike Hrvatske EUR, treća tranša, 650 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine. - cijena u % nominale
Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 39,3 milijuna kuna zahvaljujući ponajviše trgovanju dionicama Ericsson Nikola Tesla (14,5 milijuna kuna). Aktivna je bila 71 dionica od kojih je 38 dobilo a 28 ih je izgubilo na vrijednosti.
Među dobitnicama se najviše ističe 13 dionica. Tako je dionica Hotela Omišalj poskupila čak 117,72 posto odnosno 25,90 kuna, dionica Zvečeva 55,55 posto odnosno 50 kuna, dionica AD Plastik-a 42,85 posto odnosno 30 kuna, dionica Imunološkog Zavoda 38,88 posto odnosno 56 kuna, dionica Brodospasa 36,61 posto odnosno 78,56 kuna, dionica Bilokalnika 35,77 posto odnosno 26,19 kuna, dionica Slavonije MK 33,33 posto odnosno deset kuna, dionica Kamenskog 23 posto odnosno 18,65 kuna, dionica Đakovštine 21,19 posto odnosno 16,11 kuna, dionica Varteksa 19 posto odnosno osam kuna, dionica ZIF-a Velebit 14,50 posto odnosno dvije kune, Lagune 11,11 posto odnosno 40 kuna te dionica Đuro Đaković 10,50 posto odnosno osam kuna.
Dionica ACI skuplja je 45,70, Belja 3,23, Čakovečkih mlinova 1,57, Imperiala 1,90, HTP Korčula 15, IPK tvornice ulja Čepin 1,30, Jadran Crikvenice i Leda jednu, Jadrana tv. čarapa 832,40, Koke 17,66, Koestlina šest, DOM Holdinga 1,23, povlaštene dionice Podravske banke 23,95, Saponie devet, povlaštene dionice Slatinske banke 5,37, redovne dionice Slatinske banke 26, Tankerkomerca 134,20, Transadrie 95,64, Turisthotela 11, Validusa 1,30, Zlatnog otoka pet, Hotela Maestral 7,50, Ingre 40, Solarisa 14,60 te redovne dionice Banke Sonic 75,65 kuna. Dionica Silaxa skuplja je deset lipa.
Među dobitnicama su se našle i obveznice Republike Hrvatske EUR, treća tranša, 650 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine, koje su na vrijednosti dobile jedan postotni bod od nominalne cijene.
Među gubitnicama se najviše ističe osam dionica. Tako je dionica Hotela Zadar pojeftinila 52 posto odnosno 195,66 kuna, dionica Prerade 41,17 posto odnosno 35 kuna, dionica Brodospasa 36,61 posto odnosno 78,56 kuna, dionica Jadran tv. met. nam 19,87 posto odnosno 16,25 kuna, povlaštena dionica Adris grupe 17,53 posto odnosno 710 kuna, dionica Splitske plovidbe 15,58 posto odnosno 13,50 kuna, dionica Industrogradnje 15,48 posto odnosno 118,40 kuna te dionica Vijadukta 10,33 posto odnosno 59 kuna.
Dionica Chromos Agro jeftinija je 125 kuna, dionica Hotela Cavtat 15, Rapca jednu, IPK Osijek 1,80, Lucidusa 1,30, Lošinjske plovidbe deset, redovna dionica Podravske banke 83,30, SN Holdinga 2,22, Tekstilprometa tri, Valamar Holdinga 3,21, Zvijezde 200, Bagata pet, Chromos boje& lakovi 23, Ericsson Nikola Tesla 59, Hotela Makarska 8,80, Luke Rijeka 2,20, Liburnie 74, Maistre 4,24 te Poljoopskrbe 51,36 kuna. Dionica ZIF-a Slavonskog jeftinija je 13 lipa.
Među gubitnicama su se ovoga tjedna našla i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija, koja su na vrijednosti izgubila 3,90 postotnih bodova od nominalne cijene.
VIN indeks ovoga je tjedna pao za 31 bod- na 1.862 boda.
4. Tjedno izvješće Mirovinskih fondova
Obvezni mirovinski fondovi
Mirovinski fond vrijednost na dan
31.08. vrijednost na dan
07.09. promjena %
Mirex 129,07 130,50 1,10
AZ OMF* 126,54 127,75 0,95
Erste Plavi OMF 131,66 132,89 0,93
PBZ Croatia osig.OMF 129,87 131,21 1,03
Raiffeisen OMF 131,15 132,97 1,38
AZ benefit DMF** 111,42 112,01 0,52
AZ profit DMF 114,71 115,66 0,82
Croatia osiguranje DMF 109,68 110,37 0,62
Erste Plavi Expet DMF 104,95 105,52 0,54
Erste Plavi Protect DMF 103,10 103,82 0,69
Raiffeisen DMF 126,44 127,80 1,07
AZ Dalekovod ZDMF*** 108,65 109,48 0,76
AZ Hr.kontrola zračne plov. 105,40 106,28 0,83
AZ VIP ZDMF 111,01 111,92 0,81
ZDMF Ericsson N. Tesla 109,14 110,31 1,07
ZDMF Hr. liječničkog sind. 110,62 111,51 0,80
ZDMF Sind. Pomoraca Hr. 101,61 102,38 0,75
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fond; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i ovoga je tjedna porasla. Naime, vrijednost mu se povećala za 1,43 boda odnosno 1,10 posto- na 130,50 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost fonda Raiffeisen porasla 1,38, fonda PBZ Croatia osiguranje 1,03, fonda AZ 0,95 te fonda Erste Plavog 0,93 posto.
I kod dobrovoljnih mirovinskih fondova ovoga su tjedna svi bili u "plusu". Tako je vrijednost fonda Raiffeisen porasla 1,07, fonda AZ profit 0,82, fonda Erste Plavi Protect 0,69, fonda Croatia osiguranje 0,62, fonda Erste Plavi Expert 0,54 te fonda AZ benefit 0,52 posto.
I svi zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi bilježili su dobitke. Tako je vrijednost fonda Ericsson Nikole Tesle porasla 1,07, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe 0,83, fonda AZ VIP 0,81, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,80, fonda AZ Dalekovod 0,76 te fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,75 posto.
5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova
OTVORENI FOND Kupnja Prodaja
Orbis Fond 1,49 -
VictoriaFond 4,42 -
PBZ Euro novčani 102,12 -
PBZ Global 110,27
PBZ Kunski novčani 103,27 -
PBZ International Bond 105,00 -
PBZ Novčani 103,45 -
*+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima
6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
Indeksi na međunarodnim burzama
Burza / Indeks 01. rujna 08. rujna Promjena u %
New York/DJIA 10.459,63 10.595,93 1,30
Tokyo/Nikkei 12.506,97 12.533,89 0,22
London/FTSE-100 5.328,50 5.340,80 0,23
Frankfurt/DAX 30 4.842,94 4.992,75 3,09
Oštro spuštanje cijena nafte s nedavnih rekordnih razina smanjilo je zabrinutosti ulagača na svjetskim tržištima dionicama u pogledu smanjivanja korporativnih zarada i usporavanja osobne potrošnje, što je rezultiralo skokom vrijednosti najvažnijih burzovnih indeksa.
Njujorški Dow Jones indeks porastao je 1,3 posto, na 10.595 bodova. Tehnološki Nasdaq dosegnuo je 2.166 bodova. Samo u utorak njihova vrijednost poskočila je za 1,4 odnosno 1,2 posto, što predstavlja najveći skok vrijednosti ta dva indeksa u zadnjih otprilike dva mjeseca.
Među vodećim dobitnicama bile su dionice maloprodajnog lanca Wal-Mart, zrakoplovnih kompanija poput Delta Air Linesa i industrijskih korporacija, nakon što je barel nafte na njujorškom tržištu pojeftinio za više od dolara, ispod 66 dolara.
Ulagači također očekuju da gospodarstvo dobije poticaj od ulaganja američke vlade u obnovu duž Meksičkog zaljeva nakon prolaska uragana. Stoga su ojačale i dionice građevinskih kompanija i trgovina kućanskim uređajima poput Home Depota i Lowesa uslijed pojačanih očekivanja da će obnova područja zahvaćenih Katrinom potaknuti rast njihovih profita. "Zrakoplovne i industrijske dionice dobivaju na vrijednosti zbog jeftinije nafte. Diskontni trgovci bilježe rast cijena dionica ne samo zbog nafte nego i priopćenja Wal-Marta da će u rujnu ostvariti postavljene ciljeve prodaje unatoč skupom benzinu", kazao je Marc Prado, strateg pir Cantor Fitzgerald&Co.
Ulagači su pozdravili i porast vrijednosti indeksa poslovne aktivnosti u golemom američkom uslužnom sektoru u kolovozu, što je signaliziralo gospodarsku snagu, no nije pokazalo posljedice razaranja koje je izazvao uragan Katrina u Meksičkom zaljevu. Indeks uslužnih djelatnosti Instituta za upravljanje nabavom poskočio je sa srpanjskih 60,5 na 65 bodova prošloga mjeseca.
Među većim dobitnicama bile su i dionice lanaca restorana budući su analitičari Wall Streeta napomenuli kako su one dobra prilika za kupovinu nakon oštre korekcije cijena uslijed nervoze oko Katrine. Samo dionica Mc'Donaldsa popela se 3,2 posto, a u prosjeku su njihove cijene ojačale 2,6 posto.
No, dobici na tržištima ograničeni su izvješćem da su porasli troškovi plaća i snižena produktivnost rada, što je ponovno obnovilo zabrinutosti oko jačanja inflacije i izgleda za rastom kamatnih stopa. Rast kamatnih stopa smatra se lošom vijesti na burzama, jer poskupljuje troškove kreditiranja kompanijama i usporava osobnu potrošnju.
Europske dionice dosegnule su najviše cijene od svibnja 2002. uslijed odličnih zarada korporacija, povlačenja cijena nafte s rekordnih razina i podizanja investicijskog rejtinga bankama. Londonski Ftse indeks porastao je 0,23 posto, na 5.340 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je za više od tri posto, na 4.993 boda.
U Europi se ponovno puno govori o preuzimanjima, pri čemu se dionicama Scottish Powera trgovalo po najvišim cijenama u zadnjih šest godina nakon što je najveća europska energetska tvrtka po tržišnoj kapitalizaciji, njemački E.ON potvrdio svoje zanimanje za britanskog petog najvećeg energetskog dobavljača. No E.ON-ove su dionice pojeftinile za jedan posto zbog špekulacija dealera da bi mogao ponuditi više od 11 milijardi funta za britansku tvrtku. U bankarskom sektoru ojačale su dionice Lloyds TSB-a, nekih dva posto, nakon glasina da bi mogla postati metom preuzimanja, a trenutno se u tim okvirima nalazi španjolska BBVA.
Dionice najveće francuske banke Credit Agricole ojačale su sedam posto nakon što su njezini rezultati poslovanja za drugo ovogodišnje tromjesečje nadmašili procjene analitičara a nekoliko brokerskih kuća podiglo rejting njezinim dionicama. U sektoru osiguravatelja na dobitku su bile dionice Swiss Rea, koje su ojačale 2,5 posto, pošto su rejting njezinim dionicama podigle investicijske banke Credit Suisse i UBS.
No na strani gubitnika nakon petodnevnog rasta cijena dionica našao se energetski sektor, čije su dionice oslabile pod utjecajem vijesti da je Endesa odbila 22 milijarde eura tešku ponudu Gas Naturala. Dionice Endese nisu se pritom značajnije mijenjale nakon skoka od gotovo 11 posto u protekla dva dana poslovanja dok su one Gas Naturala pojeftinile dva posto.
Najveći gubitnik među europskim blue-chip kompanijama bio je francuski Lafarge, s padom cijena dionica od 7,5 posto nakon što je taj najveći svjetski proizvođač cementa smanjio svoju ciljanu osnovnu dobit nakon oštre konkurencije na tržištima u razvoju a novi pad potražnje u Njemačkoj pogodio mu je dobit u prvom polugodištu.
Indeks Tokijske burze Nikkei osnažio je 0,2 posto, na 12.533 bodova.
7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta
01. rujna 08. rujna Promjena u %
Euro/USD 1,2495 1,2397 -0,80
USD/JPY 109,81 110,49 0,62
GPB/USD 1,8338 1,8355 0,09
USD/CHF 1,2349 1,2445 0,78
Neizvjesnost oko posljedica uragana Katrine na najveće svjetsko gospodarstvo te oko idućeg poteza američke središnje banke u vezi kamatnih stopa ovoga su tjedna na svjetskim deviznim tržištima uzrokovali tek blage oscilacije tečajeva najvažnijih svjetskih valuta.
Zbrajanje troškova razornog uragana Katrine te zabrinutost ulagača da bi američka središnja banka Fed mogla pauzirati s podizanjem kamatnih stopa spustili su u ponedjeljak na svjetskim deviznim tržištima tečaj dolara na najnižu razinu u zadnja četiri mjeseca prema nizu najvažnijih valuta. Tako se eurom trgovalo po 1,256 dolara. Do kraja tjedna njegov tečaj je nadoknadio gubitke, završivši u četvrtak poslovanje na 1,2397 dolara za euro, 0,8 posto jači nego u tjednu ranije.
Istodobno, njegov tečaj oslabio je blagih 0,09 posto prema britanskoj funti, kojom se trgovalo po 1,8355 dolara. Švicarski franak spustio se 0,8 posto, na 1,2445 franaka za dolar. Japanska valuta oslabila je 0,6 posto, na 110,5 jena za dolar.
Američki ministar financija John Snow u utorak je izjavio da bi skuplje gorivo i poslovne štete uslijed razaranja uragana Katrine mogli usporiti američki gospodarski rast za otprilike pola postotnog boda u ostatku godine. Međutim, rekao je i da će ekonomski stimulansi radi obnove tih područja vjerojatno potaknuti rast BDP-a u 2006.
Rastuće cijene benzina u SAD-u i neizvjesnosti oko toga koliko je teško Katrina pogodila energetsku proizvodnju te ukupno gospodarstvo navele su ulagače na mišljenje da Fed neće podići kamatne stope na svom idućem zasjedanju 21. rujna. "Tržište pojačano uočava rizik od toga da Fed pauzira u svojoj kampanji zaoštravanja monetarne politike. I ne samo to, nego također smatra da će vrhunac ciklusa rasta kamatnih stopa biti poprilično nizak", izjavio je Adam Cole, valutni strateg pri Royal Bank of Canada.
Fed je od lipnja 2004. u 10 navrata podizao kamatnu stopu za refinanciranje, što je od početka godine pomoglo oporavku tečaja 'zelene' valute. No, sada neki analitičari postavljaju pitanje hoće li do kraja godine ključna kamatna stopa u SAD-u dosegnuti 4,0 ili 4,25 posto kako se ranije predviđalo.Trenutno iznosi 3,5 posto.
Predsjednik Fedove podružnice u Chicagu Michael Moskow izjavio je u srijedu da američke kamatne stope moraju ograničiti inflatorne pritiske, što je pomoglo ublažiti strahovanja tržišta da će središnja banka pauzirati sa svojom kampanjom zaoštravanja monetarne politike na zasjedanju zakazanom 20. rujna, koje je dosad poticalo jačanje 'zelene' valute.
Tržište pozorno očekuje i podatke o maloprodaji u SAD-u te povjerenju potrošača i nezaposlenosti, a čeka i na reakciju Feda kako bi steklo bolju sliku o utjecaju uragana na politiku. "Nije pitanje samo šteta od uragana, budući da su američki pokazatelji općenito postajali sve slabiji i prije Katrine. Riječ je o kombinaciji toga dvoga", dodao je Cole.
Od ostalih vijesti izdvaja se ona da je britanska središnja banka odlučila zadržati kamatne stope na 4,5 posto, kako su tržišta i očekivala. Nadalje, norveška kruna dosegnula je najvišu razinu prema euru u zadnje dvije i pol godine, pa euro vrijedi 7,7665 kruna u očekivanju slijevanja polugodišnjih poreznih prihoda od nafte u norveški državni proračun.
c) iznos LIBOR-a na dan:
Datum Tip 1 tjedan[%] 1 mjesec[%] 3 mjeseca[%] 6 mjeseci[%]
01.09.05 USLIB 3,58 3,70 3,87 4,05
01.09.05 EULIB 2,10 2,11 2,13 2,16
08.09.05 USLIB 3,57 3,70 3,80 3,92
08.09.05 EULIB 2,10 2,11 2,13 2,15
8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od. 02. do 09. rujna
Valuta Tečaj Tečaj Promjena
I jedinica 02. rujna 09. rujna u %
Euro 1 7,4190 7,4408 0,29
USD 1 6,0019 5,9934 -0,14
GBP 1 10,8449 11,0104 1,52
JPY 100 5,4204 5,4257 0,09
CHF 1 4,7948 4,8236 0,60
SIT 100 3,0982 3,1084 0,32
Prema tečajnici HNB-a, tečaj kune ovoga je tjedna oslabio u odnosu na većinu promatranih valuta. Tako je u odnosu na euro oslabio 0,29 posto.
U odnosu na kunu su ojačali i britanska funta 1,52, švicarski franak 0,60, slovenski tolar 0,32 i japanski jen 0,09 posto.
Kuna je, pak, ojačala u odnosu na američki dolar i to 0,14 posto.
9. Sa sjednice vlade
Vlada: iduća dva i pol tjedna bez promjene cijena naftnih derivata- Hrvatska naftna kompanija INA u iduća dva i pol tjedna neće mijenjati cijene naftnih derivata, cijene derivata sigurno će rasti, a Vlada će reagirati prijeđe li cijena Eurosupera 95 osam kuna, istaknuto je na sjednici Vlade održanoj u četvrtak.
Vlada je, naglasio je premijer Ivo Sanader, inzistirala da INA preskoči ovaj ponedjeljak i promjenu cijene, tako da se cijene ovaj i iduća dva tjedna neće mijenjati, a INA će o promjeni moći razmišljati za dva i pol tjedna.
Svjesni smo da smo time kupili vrijeme, ali kupili smo ga za naše građane, kazao je premijer.
Istaknuo kako će cijene naftnih derivata, s obzirom na kretanja na svjetskom i tržištu Mediterana, morati biti veće, ali i ponovio da će Vlada intervenirati prijeđe li bezolovni Eurosuper 95 cijenu od osam kuna.
Zahvaljujući odlučnoj politici Vlade, ali i razumnoj upravljačkoj politici u Ini, uspjeli smo zadržati cijenu Eurosupera 95 ispod osam kuna (na 7,98 kuna po litri), međutim, to nećemo moći zadržati s obzirom na stanje na svjetskom tržištu, kazao je Sanader, ponavljajući da će Vlada pronaći načina da ublaži udar na standard građana.
Uz mogućnost uvođenja plivajućih trošarina, premijer je najavio i mogućnost da se, u razgovorima s Inom, intervenira i putem Ininih unutarnjih rezervi i Inine dobiti.
Ministar financija Ivan Šuker ističe kako Vlada, kao većinski vlasnik Ine, ima mogućnost da zatraži od Ine da se dio dobiti koji se trebao investirati u modernizaciju rafinerija iskoristi kako bi se prevladao šok na svjetskom tržištu, a koji, smatra, ne može biti dugoročan.
Bilo kakvo smanjenje trošarina za pet, deset lipa ne može imati efekt kao koordinirana akcija, kazao je Šuker, navodeći i da Hrvatska ima najniže trošarine na derivate od susjednih zemalja.
Ova Vlada neće dopustiti stvaranje dobiti na račun standarda građana, vidjet ćemo s kojim je instrumentom bolje ići, poručio je Sanader.
Ponovio je da Vlada čini i učinit će sve da prati trend cijena na svjetskom tržištu, ali i da svim mogućim mehanizmima brani standard građana.
Slikovito je to izrazio riječima "Eurosuper 95 će biti preko osam kuna, ali umjesto da bude devet bit će puno manje".
Poručujući kako dolazi vrijeme kada ćemo se morati racionalnije ponašati, građane je pozvao da više upotrebljavaju javni prijevoz, da se ne voze jedan u automobilu i sl.
I premijer i članovi Vlade istaknuli su kako je rast cijena naftnih derivata u Hrvatskoj bio puno manji nego li je bio rast na tržištu Mediterana, čije su cijene, uz tečaj dolara, i osnova za korekciju cijena u Hrvatskoj.
Prema iznijetim podatcima, cijena Eurosupera 95 na tržištu Mediterana od siječnja do kolovoza porasla je za 47 posto, a u Hrvatskoj za 16,12 posto, dok je samo od početka kolovoza do 7. rujna, cijena Eurosupera na Mediteranu porasla za 54 posto.
Od početka godine do srijede, cijena benzina na tržištu Mediterana porasla je za više od 100 posto, a dizela za 61 posto, dok je istodobno u Hrvatskoj cijena Eurosupera 95 porasle za 18 posto, a Eurodizela za 22 posto, istaknuo je ministar gospodarstva Branko Vukelić.
Uspjeli smo do sada smanjiti ili usporiti rast cijena derivata, a zadaća je Ine i resornih ministarstva da analiziramo situaciju, te pokušamo zadržati rast koliko se može, kazao je.
Vlada: o umirovljenicima, pomoći sad-u, reviziji privatizacije- Vlada stoji iza svoje obveze da će dug umirovljenicima biti vraćen i u toj proceduri neće i ne smije biti propusta, istaknuo je premijer Ivo Sanader na sjednici Vlade na kojoj je dana suglasnost na Statut Umirovljeničkog fonda.
Statutom je definirano da nema mogućnosti stjecanja udjela od strane trećih osoba, kao ni davanja u zalog udjela u fondu, a time je spriječena mogućnost "torbarenja", istaknuo je potpredsjednik Vlade Damir Polančec.
Kao pomoć SAD-u nakon katastrofe u južnom dijelu SAD-a pogođenom uraganom Katrina, Vlada je u četvrtak odlučila da će u SAD uputiti tim forenzičara koji će pomoći u identifikaciji žrtava stradalih od uragana.
Vlada je osnovala i Stručno povjerenstvo za praćenje epidemiološkog stanja i prevenciju ptičje gripe, na čijem će čelu biti pomoćnik ministra poljoprivrede Mate Brstilo.
Situacija u Hrvatskoj nije alarmantna, ali treba biti pripravan, kazao je ministar Čobanković, dodajući da je već ranije uvedena zabranu uvoza i provoza kroz Hrvatsku sve vrste peradi, konzumnih jaja, te proizvoda od peradi podrijetlom iz zemalja gdje je utvrđena ptičja gripa.
Ptičja gripa pojavljivala se većinom na području Azije, a u Europi je do sada registrirana u Nizozemskoj i Italiji, trenutno je prisutna u Rusiji, u Kazahstanu.
Nakon poplava koje su u kolovozu pogodile neke dijelove Hrvatske, Vlada je zadužila Ministarstvo obrane da ustroji namjenski organizirane snage Oružanih snaga koje će se uključiti u čišćenje i uređenju kanalske mreže 3. i 4. stupnja.
Država će pomoći koliko može da se ta kanalska mreža dovede do prihvatljivog stanja, kazao je ministar poljoprivrede Petar Čobanković, zatraživši i puni angažman lokalnih jedinica i vlasnika zemljišta.
Sa sjednice održane u četvrtak Vlada je Saboru uputila prijedlog da se spomendanima proglase 25. rujna kao Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, te 15. siječnja kao Dan međunarodnog priznanja Hrvatske.
Bili bi to radni dani koji bi se obilježavali na primjeren i dostojanstven način, predlaže se dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima.
U hitnu saborsku proceduru upućen je i zakonski prijedlog kojim bi se rok za reviziju pretvorbe i privatizacije produžio za godinu dana, do 30. rujna 2006.
Godinu dana je primjeren rok da se završi sve što se treba učiniti u reviziji pretvorbe i privatizacije, kazao je premijer Ivo Sanader, podsjećajući da slijedi i saborska rasprava o zaključcima Sabora iz 2002. povodom izvješća Državne revizije, a koji "po svemu sudeći nisu bili ispunjeni".
Saboru je upućen i prijedlog dopuna Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika kojima se ni u ovoj godini plaće dužnosnika ne bi uvećavale za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.
Prijedlogom zakona o zakladi policijske solidarnosti i formalno bi se omogućile dodatne potpore obiteljima poginulih policajaca, a početna sredstva za rad zaklade od sto tisuća kuna već su osigurana u proračunu.
Od 1991. pri obavljanju službenih zadaća smrtno je stradalo 119 policajaca, a iz njih ostalo je 80 djece u dobi do 15 godina, odnosno 89 djece mlađe od 18 godina.
Vlada: imenovanja i razrješenja- Radi odlaska na novu dužnost Vlada je u četvrtak Gordana Bakotu razriješila dužnosti državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, te umjesto njega na tu dužnost imenovala Veru Vargu.
Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice imenovala i članove Upravnog vijeća Agencije za obrazovno reformske inicijative za jugoistočnu Europu, te za predsjednika tog vijeća imenovala Radovana Fuchsa.
Luminita Matei pak imenovana je privremenom ravnateljicom Agencije i ona treba obaviti poslove vezane za upis Agencije u sudski registar i organizaciju početka njenog rada.
10. HNB-ova anketa banaka: konkurencija će se dodatno zaoštriti
Konkurencija u bankarskom sektoru u Hrvatskoj u iduće će se dvije godine dodatno zaoštriti, a još u potpunosti nije završen ni proces konsolidacije hrvatskog bankarskog tržišta, pa se i u sljedećih nekoliko godina može očekivati daljnje smanjenje broja banaka.
Neki su to od zaključaka četvrte ankete koju je Hrvatska narodna banka (HNB) provela među bankama u Hrvatskoj, a čije rezultate u najnovijoj publikaciji Pregledi analiziraju Tomislav Galac i Lana Dukić iz HNB-a.
Anketa je provedena u listopadu i studenom prošle godine, u njoj je sudjelovalo 35 banaka od njih ukupno 39 koliko ih je krajem rujna 2004. poslovalo u Hrvatskoj.
Prema rezultatima ankete, više od polovice bankara (sa 98 posto ukupne aktive) predviđa da će se konkurencija među bankama na hrvatskom tržištu u sljedeće dvije godine dodatno zaoštriti.
Ta je konkurencija primjetna u svim segmentima poslovanja, ali najjača je u segmentu poslovanja sa stanovništvom, ističu autori studije.
Napominju pritom kako se čini da kreditni potencijali stanovništva još nisu do kraja iskorišteni. Tako u sljedeće dvije godine približno jedna trećina banaka (sa 50 posto ukupne aktive) očekuje porast potražnje stanovništva za kreditima, dok većina banaka predviđa da će ona ostati na sadašnjoj razini.
Što se pak tiče financiranja poduzeća, porast potražnje za kreditima očekuje čak dvije trećine banaka (sa 76 posto aktive).
Utjecaj konkurencije, ističu autori studije, ogledat će se u daljnjem smanjenju aktivnih kamatnih stopa banaka, smanjenju kamatne marže, većoj efikasnosti banaka, uvođenju novih proizvoda i usluga, te poboljšanju njihove kvalitete.
Tako primjerice banke koje to još nisu učinile, u idućem razdoblju planiraju uvesti vlastiti platni promet, internetsko bankarstvo, tzv. "paketiranje" proizvoda i usluga, kartično poslovanje i usluge investicijskog bankarstva, a bankari procjenjuju da će na važnosti dobivati trgovanje vrijednosnim papirima, poslovi upravljanja imovinom i poslovi s financijskim izvedenicama.
Kako bi pak u sljedeće dvije godine održale i ojačale svoje tržišne pozicije banke planiraju povećati broj poslovnica (28 banaka), broj bankomata (26 banaka) i broj zaposlenih (24 banke).
Zanimljivo je i da gotovo sve banke očekuju da će u razdoblju 2005.-2006. njihov tržišni udio nešto porasti ili barem ostati približno jednak.
Istodobno procjenjuju da je samostalan opstanak na tržištu realna opcija za gotovo dvije trećine banaka, a nekoliko većih planira i preuzimanje drugih domaćih banaka.
Ti rezultati pokazuju da proces konsolidacije na hrvatskom bankovnom tržištu, iako usporen, još nije u potpunosti završen, pa se sljedećih godina može očekivati daljnje smanjenje broja banaka, napominju autori studije, dodajući i da je mišljenje većine anketiranih banaka (sa 96 posto ukupne aktive) kako je trenutačni broj banaka na hrvatskom tržištu prevelik.
Konsolidacija je i tijekom protekle dvije godine donijela smanjenje broja banaka - sa 46 krajem 2002. na 41 krajem 2003., te na 37 krajem 2004. Proces je nastavljen i u ovoj godini, a krajem lipnja u Hrvatskoj su poslovale ukupno 34 banke.
Autori studije navode i kako bankari priznaju da su im mjere HNB-a smanjile profitabilnost inozemnog zaduživanja, ali i ističu kako im domaći izvori nisu dovoljni za financiranje željenog rasta, pa će po potrebi i dalje posezati za inozemnim izvorima.
Bankari također očekuju da će im korištenje podataka iz kreditnog registra (tzv. HROK) omogućiti bolje ocjenjivanje i selekciju klijenata, ali samo ako se sve banke zaista budu razumno koristile dostupnim podatcima.
11. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana
Ostvareni iznos emisije 12.000.000 7.000.000 385.700.000
Ukupan iznos pristiglih ponuda 12.000.000 13.000.000 734.700.000
Najviša ponuđena cijena
uz kamatnu stopu 99,037
3,90 % 97,997
4,10 % 95,386
4,85 %
Najniža ponuđena cijena
uz kamatnu stopu 99,013
4,00 % 97,805
4,50 % 94,800
5,50 %
Vagana prosječna ponuđena cijena
uz kamatnu stopu 99,017
3,98 % 97,881
4,34 % 95,132
5,13 %
Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 99,013
4,00 % 97,901
4,30 % 95,115
5,15 %
Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 16,67 42,86 33,24
Dospijeće 08. prosinca 05. 09. ožujka 06. 07. rujna 06.
Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 250 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnije uvećan na 404,7 milijuna kuna.
S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 12 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio također 12 milijuna kuna.
Najviša je ponuđena cijena pritom bila 99,037 kuna za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 3,90 posto. Najniža je pak ponuđena cijena iznosila 99,013 kuna a kamatna je stopa bila 4,00 posto. Sukladno tome jedinstvena je prodajna cijena iznosila 99,013 kuna a kamatna stopa 4,00 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 16,67 posto.
Na aukciji su s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 13 milijuna kuna dok je ostvareni iznos emisije iznosio 7 milijuna kuna.
Najviša je ponuđena cijena pritom bila 97,997 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,10 posto. Najniža pak cijena iznosila je 97,805 kuna a kamata 4,50 posto. Ostvarena jedinstvena prodajna cijena iznosila je 97,901 kuna, dok je kamatna stopa bila 4,30 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 42,86 posto.
S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od čak 734,7 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 385,7 milijuna kuna.
Najviša je ponuđena cijena bila 95,386 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,85 posto. Najniža pak cijena iznosila je 94,800 kuna a kamata 5,50 posto. Ostvarena jedinstvena prodajna cijena iznosila je 95,115 kuna, dok je kamatna stopa bila 5,15 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 33,24 posto.
Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 12,071 milijardi kuna. Od toga je 262,9 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 2,993 milijardi, dok je na rok od 364 dana upisano 8,815 milijardi kuna.
Sljedeća aukcija biti će održana 13. rujna 2005. godine, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna trezorskih zapisa.
12. Redovita obratna repo aukcija HNB-a održana 07. rujna
Obratna repo aukcija R-23-2005.
Datum reotkupa 14.09.2005.
Ukupan iznos pristiglih ponuda mil. Kn 4.144,90
Najviša ponuđena repo stopa % 3,55
Najniža ponuđena repo stopa % 3,50
Ukupan iznos prihvaćenih ponuda mil. Kn 4.144,90
Ukupan iznos odbijenih ponuda mil. Kn -
Vagana repo stopa 3,50
Granična repo stopa 3,50
% prihvaćenih po graničnoj repo stopi 100,00
Na obratnoj repo aukciji HNB-a održanoj u srijedu ukupan iznos pristiglih ponuda iznosio 4,144 milijarde kuna.
Ukupan iznos prihvaćenih ponuda iznosio je također 4,144 milijarde kuna, dok je vagana repo stopa bila 3,50 a granična također 3,50 posto. Pritom je najviša ponuđena repo stopa iznosila 3,55 a najniža 3,50 posto.
Istodobno je udio prihvaćenih ponuda po graničnoj repo stopi iznosio 100,00 posto.
13. 15. rujna odobrenje Svjetske banke za pal 1
Ministar financija Ivan Šuker najavio je u petak da će Odbor direktora Svjetske banke 15. rujna Hrvatskoj odobriti prvi Programski zajam za prilagodbu (PAL 1), vrijedan 150 milijuna eura, kao i 66 milijuna eura zajma za modernizaciju hrvatskog sustava obrazovanja.
Odobrenje PAL-a 1 je priznanje provedenim reformama hrvatske Vlade, kazao je Šuker po završetku sastanka predsjednika hrvatske Vlade Ive Sanadera s potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju Shigeo Katsuom.
Ministar očekuje da će pregovori o PAL-u 2, koji bi sa 120 do 150 milijuna eura trebao poduprijeti nastavak reformi, započeti na proljeće iduće godine.
Kao najvažnija postignuća Vlade u provedbi reformi, Šuker je izdvojio reformu državnih potpora, osnivanje unutarnje revizije u ministarstvima, nastavak privatizacije tvrtki s manjinskim udjelom države, te turistićkih tvrtki s većinskim udjelom države.
Izdvojio je i reformu zemljišno-knjižnog sustava, omogućavanje depolitizacije javne uprave, izmjene u sustavu zdravstvenog osiguranja, odluku o privatizaciji društava iz sustava Hrvatskih željeznica (HŽ), uz reorganizaciju HŽ-a, iz kojeg bi već ove godine, kaže, dobrovoljno trebalo otići više od 530 zaposlenika.
Potpredsjednik Svjetske banke Shigeo Katsu je pak potvrdio da posljednje procjene pokazuju da Hrvatska već nalazi u osnovnom scenariju pozajmljivanja ("base case"), te kako očekuje da će idućom ocjenom, koja se očekuje na proljeće 2006., Hrvatska ući u visoki scenarij ("high case").
Sukladno Strategije pomoći Svjetske banke, Hrvatska bi u osnovnom scenariju samo kroz tri godišnja PAL zajma trebala dobiti između 450 i 500 milijuna dolara pomoći, a prelazak u visoki scenarij značio bi povećanje na oko 600 milijuna dolara.
UZ PAL, instrumenti pomoći predviđeni Strategijom su i investicijski zajmovi, te analitičke i savjetodavne usluge.
Ministar Šuker ističe kako bi ove godine ukupni iznos projekata koji su već potpisani ili će tek biti potpisani sa Svjetskom bankom mogao dosegnuti 300 milijuna eura.
Kao buduće projekte sa Svjetskom bankom najavio je 25 milijuna eura vrijedan zajam za usklađivanje poljoprivrednog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, te 24 milijuna eura zajma HEP-u za zamjenu magistralnih cjevovoda distribucije vrele vode u Zagrebu i Osijeku, što bi, kaže Šuker, građanima trošak grijanja trebalo smanjiti za 15 do 20 posto.
Najavio je i 40 milijuna eura zajma za zaštitu tokova rijeka Save i Drave, kao i devet milijuna eura darovnice Globalnog fonda za okoliš (GEF) za upravljanje ekosustavom sliva rijeka Neretve i Trebišnjice.
Za desetak dana bi pak trebao biti potpisan zajam od 31 milijun eura za znanost i tehnologijski razvitak.
U sklopu posjeta Katsua Hrvatskoj biti će potpisan i predujam od 1,75 milijuna dolara budućeg zajma za modernizaciju Luke Ploče, kojim će se premostiti financiranje projekta do završetka pregovora sa Svjetskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj oko kredita za taj projekt, vrijedan između 60 i 75 milijuna dolara.
Osim što će se ovim kreditom modernizirati Luka Ploče, njime će praktički biti dovršen projekt paneuropskog koridora V.c, rekao je Šuker.
Svi ti krediti i pomoć Svjetske banke namijenjeni su provedbi nužnih strukturnih reformi koje Hrvatska mora provesti, ne zbog EU ili MMF-a i Svjetske banke, već zbog sebe. Ujedno, to su i najjeftinija sredstva koja se mogu dobiti na svjetskom financijskom tržištu, zaključio je Šuker.
14. Ovog tjedna 4. konferencija HBOR-a o poticanju izvoza
U organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u Dubrovniku će se u petak, 9. rujna, održati 4. međunarodna konferencija o poticanju izvoza, na kojoj će domaći i strani stručnjaci razmijeniti iskustva i razmatrati nove mogućnosti hrvatskog izvoza, najavili su iz HBOR-a.
Ovogodišnja konferencija okupit će predstavnike domaćih i inozemnih financijskih ustanova i izvozno-kreditnih banaka te domaće gospodarstvenike, kao i predstavnike OECD-a, Bernske unije i dr.
U sklopu konferencije HBOR će s ruskim bankama Vnesheconombankom te EXIMBANK of Russia potpisati Sporazum o suradnji.
Također, u sklopu svog Programa kreditiranja izvoza okvirnim kreditnim linijama banaka inozemnih kupaca, HBOR će potpisati i Osnovni sporazum s Vnesheconombankom u iznosu od 25 milijuna eura, što predstavlja do sada najviši ugovoreni limit s inozemnim banaka.
15. ZABA: odobreno dvostruko više stambenih kredita
Zagrebačka banka (ZABA) odobrila je u prvih osam mjeseci ove godine novih 1,6 milijardi kuna stambenih kredita, a samo u tri ljetna mjeseca (od lipnja do kraja kolovoza) 826 milijuna kuna, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je odobreno 406 milijuna kuna stambenih kredita, predstavlja povećanje od preko 100 posto, objavili su u ponedjeljak iz ZABA-e.
Kako navode u Zagrebačkoj banci, razlog takvom rastu je ponajviše koncept usluga 'Dom po mom' uveden u lipnju ove godine, pa je tako samo u lipnju plasirano 70 posto više stambenih kredita nego u istom mjesecu prethodne godine, a 32 posto više nego prethodni mjesec.
Usprkos pojačanom trendu potražnje za kartičnim i auto kreditima, udio stambenih kredita i dalje čini više od polovice, odnosno 59 posto ukupnog kreditnog portfelja građana u ZABA-i, koja je do sada odobrila ukupno 9 milijardi kuna stambenih kredita.
16. ESB: do kraja srpnja rast stambenih kredita 89 posto
Erste & Steiermaerkische banka (ESB) u prvih sedam mjeseci ove godine odobrila je više od 2.800 stambenih kredita u ukupnom iznosu od 655 milijuna kuna, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja porast od čak 89 posto, rekao je na konferenciji za novinare, održanoj u ponedjeljak, direktor Sektora građanstva ESB-a Zdenko Matak.
Ukupni kreditni portfelj Sektora građanstva ESB-a porastao je u prvih sedam mjeseci ove godine za 24 posto, na 8,04 milijarde kuna, a udio stambenih kredita u tom iznosu premašio je 27 posto, kazao je Matak.
Dodao je i da je tržišni udio ESB-a na hrvatskom tržištu stambenih kredita od početka 2004. godine do kraja svibnja ove godine udvostručen, i to na 8,97 posto, dok je udio te banke na tržištu kredita stanovništvu istodobno povećan s 8,98 na 11 posto.
Generatori takvog rasta stambenog kreditiranja, rekao je Matak, bili su uvođenje kredita bez jamaca i depozita, kredita vezanih valutnom klauzulom uz švicarski franak te sniženje kamatnih stopa.
načajan rast stambenog kreditiranja u ESB-u očekuju i u nastavku ove godine, a prognozu temelje među ostalim i na podacima istraživanja GfK Centra za istraživanje tržišta, po kojem se očekuje da će u 2005. svoje stambeno pitanje pokušati riješiti oko 159 tisuća osoba.
Pritom, pokazuje to istraživanje, oko dvije trećine tih osoba dom planira financirati kreditom, pri čemu si svega polovica može priuštiti stambeni prostor kakav im treba.
Stoga je ESB, kazao je Matak, uveo i novi model stambenog kreditiranja, tzv. stambene kredite s ostatkom vrijednosti, čija je temeljna karakteristika da klijent u mjesečnim ratama otplaćuje 60 do 80 posto ukupnog iznosa. Preostalih 20 do 40 posto isplaćuje se na kraju otplate kredita, i to jednokratnom otplatom, naplatom iz police osiguranja ili novim kreditom.
Maksimalni iznos tog kredita je 250 tisuća eura, a kamatna stopa na kredite vezane valutnom klauzulom uz švicarski franak iznosi 4,75 post godišnje (EKS je 4,93 posto). Ukoliko su pak vezani uz euro kamatna stopa iznosi 5,99 posto godišnje (EKS 6,25 posto), a instrumenti osiguranja su hipoteka na nekretninu, uz policu životnog osiguranja.
17. Novi fond PBZ Investa, PBZ Equity fond
Društvo za upravljanje investicijskim fondovima PBZ Invest osnovalo je sedmi fond pod njegovim upravljanjem, dionički PBZ Equity fond, objavili su u utorak iz Privredne banke Zagreb (PBZ).
PBZ Equity fond je s radom započeo u ponedjeljak, 5. rujna, a namijenjen je ulagateljima koji žele plasirati dio svoje imovine u domaće dionice, i to na duži rok te ostvariti više stope prinosa.
Preporučeno trajanje ulaganja je duže od tri godine, ulazne naknade nema, a po isteku preporučenog trajanja ulaganja nema niti izlazne naknade.
Minimalni iznos uplate u taj fond iznosi 400 kuna, a početna cijena udjela iznosi 100 kuna.
Uz PBZ Equity fonda, PBZ Invest upravlja i fondovima PBZ Novčani, PBZ Kunski novčani, PBZ Euro novčani, PBZ Global, PBZ Bond te PBZ Dollar fondom.
18. Neto imovina investicijskih fondova u kolovozu pala 4,3 posto
Ukupna neto imovina hrvatskih investicijskih fondova iznosila je na kraju kolovoza ove godine, prema podacima Komisije za vrijednosne papire, 6,95 milijardi kuna te je u odnosu na kraj srpnja smanjena za 4,3 posto, a najveći tržišni udio, od 34,45 posto, imali su fondovi ZB Investa, društva za upravljanje fondovima iz sastava Grupe Zagrebačke banke.
Kako su izvijestili iz ZB Investa, tržišni udio njihovih fondova povećan je tijekom kolovoza za 1,09 posto, a ukupna imovina tih fondova iznosila je na kraju prošlog mjeseca 2,39 milijardi kuna.
Najznačajniji rast tržišnog udjela u kolovozu su ostvarili novčani fondovi Zagrebačke banke, i to za 2,37 posto, a njihova je imovina krajem kolovoza iznosila 1,44 milijarde kuna. Pritom je novčani fond ZB plus ostvario i najveći prinos među novčanim fondovima, i to od 4,83 posto na godišnjoj razini.
Smanjenje iznosa ukupne neto imovine hrvatskih investicijskih fondova u kolovozu, drugi mjesec za redom, u ZB Investu, koji upravlja sa šest investicijskih fondova, tumače povećanjem potražnje za kunama.
Pet fondova Raiffeisen Investa je pak krajem kolovoza ove godine upravljalo imovinom u iznosu većem od 1,39 milijardi kuna, a u odnosu na srpanj njihova je imovina smanjena za 0,34 posto. Po vrijednosti imovine s kraja kolovoza ti su fondovi zauzimali nešto više od 20 posto tržišta, dok je njihov udio na kraju srpnja bio 19,3 posto.
Na trećem je mjestu šest fondova PBZ Investa (PBZ Equity je s radom započeo u rujnu), s imovinom u vrijednosti većoj od 1,23 milijarde kuna. U odnosu na prethodni mjesec imovina pod njihovim upravljanjem smanjena je za 3,67 posto, a njihov je tržišni udio na kraju kolovoza iznosio 17,76 posto, odnosno neznatno je povećan u odnosi na srpanjskih 17,64 posto
19. Pliva: u prvom polugodištu neto gubitak 83,1 mln usd
Najveća hrvatska farmaceutska kompanija, Grupa Pliva prvo je ovogodišnje polugodište završila s neto gubitkom od 83,1 milijuna dolara ili 29,32 kune po dionici, no prema riječima predsjednika Uprave Plive Željka Čovića, u godini strateških promjena riječ je o očekivanom rezultatu, čak i pozitivnom u matičnom poslovanju.
Naime, Pliva ove godine provodi proces restrukturiranja čija je glavna karakteristika obustava, tj. prodaja proprietary poslovanja (originalnih lijekova) te fokusiranje na generičko poslovanje.
Ukupni troškovi tog restrukturiranja su u prvom polugodištu ove godine iznosili 47 milijuna USD, rekao je na predstavljanju poslovnih rezultata Plive u srijedu direktor kontrolinga Zoran Stanković.
Obustavljeno, proprietary poslovanje snizilo je neto dobit Plive za 203 milijuna dolara, od čega polovicu čini gubitak zbog prodaje lijeka Sanctura.
Neprekinuto je pak poslovanje, prema njegovim riječima, bilo pozitivno, uz 15 postotni rast prihoda, na 625 milijuna dolara, ponajprije zahvaljujući generičkom poslovanju, koje bilježi rast prihoda za 12 posto, na 383 milijuna USD.
Ukupni prihodi Plive povećani su u prvoj polovici ove godine za 16,3 posto, na 651,6 milijuna USD, dok je ukupna prodaja porasla za 12 posto, na 526 milijuna USD. Pritom se na zapadnoeuropskom tržištu bilježi rast prodaje za 28,7 posto, a na tržištu središnje i istočne Europe te ostatka svijeta za 11,3 posto. Pad prodaje u prvoj polovici godine bilježi se samo na domaćem tržištu (za 5 posto) te na tržištu SAD-a, i to za 3,9 posto.
Do kraja ove godine u Plivi očekuju rast prodaje neprekinutog poslovanja za oko 10 posto, te operativnu dobit (EBIT) na razini od 170 do 180 milijuna USD, odnosno blizu prošlogodišnje.
U procesu restrukturiranja Pliva će do kraja ove godine prodati svoje proizvodne lokacije u Njemačkoj, što će imati negativnog utjecaja na dobit kompanije, no pozitivan se učinak očekuje od prodaje lijeka Vospire te poslovanja s lijekovima za središnji živčani sustav.
Negativni rezultat iz prve polovice ove godine Čović je pojasnio činjenicom da su otpisani svi troškovi restrukturiranja i izlaska iz proprietary poslovanja, no da je zbog rezultata matičnog, generičkog poslovanja 'optimističan'.
Proces restrukturiranja se nastavlja, a dio tog procesa je i povećanje korištenja vlastitih proizvodnih kapaciteta u Zagrebu, Krakovu i Brnu sa sadašnjih 40 posto, na 90 posto u narednih 7 - 8 godina, dodao je.
Iako je poslovala negativno, Pliva je još uvijek financijski stabilna i sposobna servisirati sve svoje obveze, koje su na kraju lipnja iznosile oko 800 milijuna USD te investirati u nove projekte.
U naredne dvije godine trebala bi u cijelosti biti dovršena konsolidacija generičkog poslovanja, a iako nema spoznaja da je Pliva trenutno subjekt interesa konkurenata, Čović je kazao kako u narednim godinama rast kompanije planiraju, među ostalim i kroz akvizicije.
20. Statistika
Pad nezaposlenosti u kolovozu- Krajem kolovoza u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje evidentirano je 291.014 nezaposlenih, što je za 2.162 osobe ili 0,7 posto manje nego prethodni mjesec, a za 2.828 osoba ili za 1 posto manje nego u kolovozu 2004. godine, objavljeno je u ponedjeljak na web stranicama HZZ-a. U kolovozu se u evidenciju nezaposlenih prijavilo 16.030 osoba (17,3 posto manje nego prethodnoga mjeseca i 9,6 posto manje nego u kolovozu 2004.). Pritom je najviše novoprijavljenih nezaposlenih osoba došlo izravno iz radnog odnosa, njih 54,2 posto, 29,1 posto novoprijavljenih je evidentirano iz neaktivnosti, a daljnjih 15,7 posto iz redovnog školovanja. Najviše je novoprijavljenih osoba evidentirano iz djelatnosti trgovine (21,7 posto) i prerađivačke industrije (19,9 posto). Gledano po županijama, najveći je priljev u evidentiranu nezaposlenost ostvaren u Gradu Zagrebu (2.262 osobe ili 14,1 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (1.954 osobe ili 12,2 posto). Iz evidentirane nezaposlenosti u kolovozu su otišle ukupno 18.192 osobe (23,6 posto manje nego prethodnoga mjeseca, a 6 posto više nego u kolovozu 2004.). Zbog zapošljavanja, bilo po ugovoru o radu, ugovoru o djelu ili drugom obliku rada, evidenciju je napustilo 9.767 osoba, a 8.425 osoba brisano je iz ostalih razloga. Što se tiče zapošljavanja prema ugovoru o radu, u kolovozu je zaposleno ukupno 9.059 osoba, što je 39,8 posto manje nego prethodnoga mjeseca, a 8,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. U kolovozu je u usporedbi s prethodnim mjesecima, napominju iz HZZ-a, znatno smanjen broj zaposlenih na sezonskim poslovima (tek 1.250 osoba ili 13,8 posto od ukupnoga evidentiranog zapošljavanja). Promatrano po djelatnostima, najviše je osoba zaposleno u trgovini (24,9 posto od ukupnoga broja zaposlenih), prerađivačkoj industriji (19,4 posto), hotelima i restoranima (13,7 posto) te građevinarstvu (11,5 posto). Gledano po županijama u zapošljavanju su u kolovozu predvodili Splitsko-dalmatinska županija (1.183 osobe ili 13,1 posto), Grad Zagreb (1.011 osoba ili 11,2 posto) i Osječko-baranjska županija (987 osoba ili 10,9 posto). Evidentirana nezaposlenost u odnosu na prethodni mjesec smanjena je u šesnaest županija, a najveće smanjenje ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (2,7 posto) i Šibensko-kninskoj županiji (za 2,5 posto). U usporedbi pak s istim razdobljem prethodne godine razina nezaposlenosti smanjena je u trinaest županija, te je istodobno povećana u osam županija. Najveće smanjenje na godišnjoj razini zabilježeno je u Šibensko-kninskoj županiji (za 8,4 posto) i Zadarskoj županiji (6,5 posto).
Prosječna neto satnica za lipanj 24,44 kuna- Prosječna neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj isplaćena za lipanj iznosila je 24,44 kune i bila je za 0,8 posto veća u odnosu na svibanj, te za 5,5 posto veća nego u istom mjesecu 2004. godine, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Pritom treba imati u vidu da je, prema podacima DZS-a, u lipnju bilo 178 plaćenih radnih sati, što je za 0,6 posto manje nego u svibnju. Najveći broj plaćenih sati u lipnju je bio u djelatnosti vodenog prijevoza (211 sati), gdje je prosječna neto plaća po satu iznosila 24,92 kune, a najmanji u obrazovanju (165 sati), u kojem je prosječna neto satnica za lipanj iznosila 26,15 kuna po satu. Po pojedinim djelatnostima, najveća prosječna neto satnica za lipanj, od 58,53 kuna, bila je u zračnom prijevozu, a najmanja u štavljenju i obradi kože - 12,41 kuna. Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za lipanj iznosila je 34,87 kuna, što je za 1 posto više nego za svibanj, a u odnosu na lipanj prošle godine veća je za 4,9 posto.
DZS: izvoz porastao 11,4 posto, a uvoz 13,2 posto- Hrvatska je na inozemna tržišta u prvih sedam mjeseci ove godine izvezla roba u vrijednosti od 29,02 milijarde kuna ili 4,98 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i iznosila je 62,04 milijarde kuna ili 10,65 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je u prvih sedam mjeseci ove godine niskih 46,8 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio više od 33,01 milijarde kuna, odnosno gotovo 5,67 milijardi USD. Izvoz roba iz Hrvatske izražen u kunama, u prvih je sedam mjeseci ove godine porastao za 6 posto, a izražen u američkim dolarima za 11,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Istodobno, uvoz je izražen u kunama povećan za 7,8 posto, a u dolarima za 13,2 posto. Tako je do kraja srpnja uvoz ponovno stopom rasta premašio rast izvoza, nakon što je za prvu polovicu ove godine stopa rasta hrvatskog robnog izvoza dostigla stopu povećanja uvoza. Više od polovice ukupnog izvoza u prvih sedam mjeseci ove godine, točnije 54,6 posto ili 2,72 milijarde USD predstavlja redoviti izvoz, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova iznosio 41,6 posto ili 2,07 milijardi dolara. Dodaci DZS-a pritom pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na isto razdoblje lani povećana za 23,3 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) smanjen, i to za 0,8 posto. U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 88,3 posto ili 9,4 milijarde USD odnosi na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu ranije povećan za 13,2 posto. Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama, oko trećine uvoza (3,62 milijarde USD) odnosi na uvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, koji je povećan za 11,3 posto. Glavninu hrvatskog izvoza, kao i uvoza u promatranim je mjesecima ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više od 4,68 milijardi USD. U odnosu na isto razdoblje 2004. izvoz prerađivačke industrije povećan je 10 posto, jednako kao i uvoz, koji je dosegao iznos veći od 9,09 milijardi USD. U okviru nje, najveći su udio u izvozu u tom razdoblju imali brodogradnja (koju službena statistika prati kao proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava), i to od 573,5 milijuna USD, te kemijska industrija, čiji je izvoz iznosio 467,4 milijuna USD. Pritom je izvoz kemijske industrije povećan u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine za 21,4 posto, dok brodogradnja bilježi pad izvoza za 21,9 posto. Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog izvoza u prvih sedam mjeseci ove godine odnosio se na strojeve i transportne uređaje, kojih je izvezeno za gotovo 1,5 milijardi USD ili 2,3 posto manje nego u istom razdoblju lani. Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvih sedam mjeseci ove godine bile su zemlje Europske unije, na koje se odnosni više od 3,17 milijardi USD hrvatskog izvoza, kao i najveći dio uvoza - 7,07 milijardi USD. Pritom je izvoz u zemlje EU povećan za 7,9 posto, a uvoz iz njih za 5,8 posto. Po vrijednosti vanjskotrgovinske razmjene pojedinačno tradicionalno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti od 1,09 milijardi USD (rast od 3,7 posto), a iz koje je uvoz istodobno iznosio 1,69 milijardi USD (3,4 posto više). Po vrijednosti izvoza slijede Bosna i Hercegovina, u koju su hrvatske tvrtke izvezle roba u vrijednosti 642,11 milijuna USD (rast za 8,8 posto) te Njemačka, u koju je izvoz iznosio 538,58 milijuna USD (rast za 6,7 posto). Uvoz iz Njemačke istodobno je porastao za 7,7 posto, na više od 1,59 milijardi USD. Iz BiH je uvezeno roba za 257,7 milijuna USD ili 31,7 posto više nego lani, pa tako ta zemlja ostaje rijedak europski vanjskotrgovinski partner s kojim Hrvatska bilježi značajan višak u robnoj razmjeni.
GFK: U 2005. smanjenje potrošnje kućanstava i rast cijena- Nakon rasta potrošnje hrvatskih kućanstava i pada cijena u 2003. i 2004. godini, ove godine je taj trend zaustavljen - potrošnja kućanstava se smanjuje, a cijene rastu, pokazuje istraživanje agencije GfK o indeksu potrošnje hrvatskih kućanstava. Kao nulto razdoblje indeksa (indeks = 100), uzima se prva polovica 2002. godine. Prate se potrošnja i cijene roba široke potrošnje, koje su podijeljene na osnovne prehrambene proizvode, osnovne higijenske proizvode i neesencijalne kućanske proizvode. U promatranom razdoblju, napominju iz GfK, hrvatska kućanstva žive tek nešto kvalitetnije. No, dok se u 2003. i 2004. pokazao rast potrošnje i pad cijena, taj se trend ipak ne nastavlja u ovoj godini, već dolazi do smanjenja potrošnje i rasta cijena. Premda je u 2004. bio izrazit rast volumena potrošnje osnovnih prehrambenih proizvoda u ovoj godini pada ispod obujma iz 2003. Košarica osnovnih higijenskih proizvoda pak pokazuje kratki uzlet u 2003. a nakon toga bilježi se pad potrošnje. Neesencijalni proizvodi (voćni sokovi, instant kava, vode, čokolada, mliječni deserti itd.) imaju rast do sredine 2004, ali iza toga potrošnja lagano pada i vrijednost značajno raste. U odnosu na prvu polovicu 2002. godine, hrvatska kućanstva prema analizi GfK-a, povećala su potrošnju roba široke potrošnje za 3,8 posto, a njihove cijene pale su za 0,8 posto. No, od druge polovice 2003. te cijene su u porastu, dok potrošnja pada od prve polovice prošle godine. Tako je primjerice u prvoj polovici 2004. potrošnja košarice robe široke potrošnje bila veća za 5,6 posto u odnosu na bazno razdoblje, a cijene su bile 4,9 posto niže. Kod osnovnih prehrambenih proizvoda, potrošnja kućanstava u prvom polugodištu ove godine porasla je u odnosu na isto razdoblje 2002. za 5,4 posto, a cijene su bile niže za 7,9 posto. To je manje od istog razdoblja lani, kada je zabilježen rast potrošnje od 8,5 posto uz pad cijena za 13,1 posto. Potrošnja osnovnih higijenskih potrepština kulminirala je u prvoj polovici 2003. godine, od kad se bilježi pad, pa je vrijednost indeksa za prvu polovicu ove godine 96,3. Cijene su u porastu također od prvog polugodišta 2003. godine, ali su manje nego na početku mjerenja, za 3,9 posto. Prosječne cijene neesencijalnih proizvoda veće su za 7,1 posto nego u početku mjerenja, a kao i kod drugih grupa proizvoda u porastu su od prvog polugodišta 2003. godine. Potrošnja je također porasla, za 4,3 posto, premda je zabilježen njezin pad u odnosu na prvo lanjsko polugodište. Zabrinjava, napominju iz GfK, rast prosječnih cijena svih proizvoda odabranih za izračun indeksa. Ta bi pojava, kaže se u analizi, bila bi još izraženija da se na tržištu nisu našli robne marke proizvoda trgovačkih lanaca s nižim cijenama.
Copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16
Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821
<TONAME:PHONEBOOK!FBL>