Norveška je treći po veličini izvoznik nafte u svijetu nakon Saudijske Arabije i Rusije, a sve svoje prihode od nafte ulaže u fond stvoren 1990-tih ponajviše za mirovine budućih generacija u post-naftnom razdoblju.
Krajem lipnja vrijednost naftnog fonda koji ulaže u međunarodne obveznice i dionice procijenjena je na 147,8 milijardi eura i nastavlja rasti s obzirom da su cijene nafte upravo dosegnule rekordnih 70 dolara po barelu. Tako je u razdoblju od početka godine porasla za 21 milijardu eura.
Usprkos tome, norveška središnja banka nije sklona odmaranju na lovorikama. "Zadovoljni smo rezultatom ali moramo imati na umu da brojke mogu varirati od jednog do drugog tromjesečja", kazao je zamjenik guvernera Jarle Bergo prilikom predstavljanja izvješća o poslovanju fonda u drugom tromjesečju.
Glavni faktori rasta u razdoblju od početka godine su transferi državnih prihoda od nafte u visini 12,8 milijardi eura, prinosi od tržišta dionica u visini 6,7 milijardi eura i slabija norveška kruna koja je u fond donijela 1,6 milijardi eura.