ZAGREB - Hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović uputila je u srijedu pismo svom indonezijskom kolegi Hassanu Wirayudi povodom upada pripadnika indonezijskih vojnih snaga na nenaoružani hrvatski trgovački brod "Mirna" u indonezijskom gradu Surabayi i prinudnog zadržavanja članova posade broda, hrvatskih državljana, priopćilo je Ministarstvo. Kako se navodi u priopćenju, Grabar-Kitarović je izrazila duboku zabrinutost i zapanjenost hrvatske Vlade i cjelokupne hrvatske javnosti jučerašnjom akcijom pripadnika indonezijskih oružanih snaga. Ministrica je zatražila trenutačno oslobađanje članova posade, isplovljavanje hrvatskog broda u međunarodne vode, te pozvala da odgovorni za taj čin budu primjereno sankcionirani.
TULKARM
Izraelske tajne postrojbe ubile su četiri Palestinca, od kojih je jedan bio vođa terorističke militantne skupine Islamski Jihad, u napadu izvedenom u srijedu noću u izbjegličkom kampu Tulkarm na Zapadnoj obali, naveli su očevici i vojni izvori. Prema tim izvorima, jedan od ubijenih je i Ribhi Amara, vođa Islamskog Jihada, skupine koja teži za uništenjem Izraela. Izraelske snage ušle su u kamp i okružile zgradu, tvrde svjedoci napada. Vojni izvor izvijestio je da su Palestinci bili ubijeni u oružanoj borbi. Dodao je da je na vojnike pucano kada su se približili kući, pa su Izraelci uzvratili vatru i, po procjeni izvora, ubili tri, a moguće i četiri muškarca. Prema Izraelskom radiju, ta je skupina stajala iza samoubilačkih bombaških napada u izraelskom gradu Netanyi u srpnju kada je poginulo pet osoba, te u noćnom klubu u Tel Avivu izvršenom u veljači, kada je isto poginulo pet osoba.
JERUZALEM
Palestinac naoružan velikim kuhinjskim nožem ubio je u srijedu u Starom gradu Jeruzalema jednog ultraortodoksnog Židova, objavila je policija. Napad, u kojem je lakše ozlijeđen još jedan ultraortodoksni Židov, ima nacionalističku pozadinu, objavila je policija. Riječ je o prvom ubojstvu otkako je Izrael u utorak dovršio povlačenje iz 21 naselja u pojasu Gaze i četiri na Zapadnoj obali.
JERUZALEM - Očekuje se da će izraelske vojne snage napustiti Gazu do sredine rujna čime će dovršiti povlačenje s tog teritorija nakon 38 godina okupacije, izjavio je u srijedu izraelski ministar obrane Shaul Mofaz. Izrael je dovršio iseljavanje 15.000 naseljenika i njihovih podržavatelja iz Gaze i nekih dijelova Zapadne obale u utorak, dva tjedna ranije od predviđenog, po planu izraelskog premijera Ariela Sharona za prekidanje sukoba s Palestincima koji žele uspostaviti svoju državu. Međunarodni pregovarači predvođeni SAD-om nadaju se da će povlačenje snažnije pokrenuti bliskoistočni mirovni proces, no Sharon kaže da Izrael nikada neće prepustiti veća naselja na Zapadnoj obali. Palestinci su pozdravili povlačenje, no žele da Izrael preda cijelu Zapadnu obalu i arapski istočni Jeruzalem koji treba biti njihova prijestolnica.
SARAJEVO
Odjel za ratne zločine pri Sudu Bosne i Hercegovine objavio je u srijedu da je dan ranije u Mostaru uhićen bosanski Srbin Branislav Medan kojeg je mjesno pravosuđe optužilo za genocid zbog njegove uloge u pokolju gotovo 8.000 muslimana u Srebrenici u srpnju 1995. godine. "Medan je osumnjičen da je počinio zločin genocida kao pripadnik jedinice ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske u Kravici", u istočnoj Bosni, u regiji Srebrenice, navodi se u priopćenju. Prema istom izvoru, jedinica kojoj je pripadao Medan odgovorna je za ubojstvo velikog broja muslimanskih zatvorenika u skladištu poljoprivredne zadruge u Kravici, dva dana nakon pada enklave u ruke bosanskih Srba. Medan (40) je uhićen u utorak u svojem stanu u Mostaru, a na sudskom saslušanju nije zanijekao te optužbe.
BEOGRAD
Veleposlanik SAD za pitanja ratnih zločina Pierre Richard Prosper izjavio je u srijedu u Beogradu kako je važno da sve osobe odgovorne za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije odgovaraju pred Haškim sudom ili pred lokalnim pravosuđem. "Washington je zadovoljan suradnjom Srbije s Haškim tribunalom u protekloj godini", rekao je Prosper naglasivši kako "taj posao nije okončan dok svi optuženi, prije svih Ratko Mladić i Radovan Karadžić, ne budu u Haagu". Bez obzira da li se radi o akciji Oluja, događajima u BiH ili na Kosovu krivci moraju biti izvedeni pred lice pravde, istaknuo je. Prosper je, zajedno s veleposlanikom SAD u Srbiji i Crnoj Gori Michaelom Poltom posjetio Centar za smještaj izbjeglica u Pančevu gdje živi više od 100 Srba raseljenih iz Hrvatske, BiH i s Kosova. Tom je prigodom Prosper istaknuo da SAD žele odati sućut i srpskim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije: "Došli smo kazati da su i ljudi ovdje patili tijekom ratova na ovim prostorima. Znamo da je bilo Srba koji su proganjani, koji su ubijeni, silovani, čije su kuće uništene, a imovina oteta, koji su bili prisiljeni seliti se", kazao je. Prosper je razgovarao i sa srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom koji je, navodi se u vladinom priopćenju, istaknuo potrebu "dovršetka suradnje s Tribunalom za ratne zločine u Haagu".
PODGORICA
Crnogorski neovisni tjednik "Monitor" piše u broju od četvrtka, pozivajući se na svoje izvore "bliske crnogorskim vlastima", kako se "predaja Radovana Karadžića na teritoriju Crne Gore priprema u dogovoru sa srpskim sigurnosnim strukturama, koje su zajedno s Crkvom i vojskom najzaslužnije što se on dugo i uspješno skriva". "Pregovori o predaji bivšeg lidera bosanskih Srba Karadžića Haškom tribunalu intenzivirani su i on bi već u rujnu iz Crne Gore mogao otputovati u Haag, piše Monitor. Pozivajući se na izvore bliske stranim obavještajnim strukturama, Monitor saznaje da Karadžić o predaji pregovara s Amerikancima, dok se Europljani "drže po strani". "Karadžić bi se mogao predati nekoliko dana pred početak pregovora o pridruživanju Srbije i Crne Gore Europskoj uniji (EU), koji su predviđeni za listopad", priopćeno je Monitoru. Izvor tjednika navodi da se sve više sumnja da se Karadžić skriva u Crnoj Gori, u Jovan dolu, u nekom objektu Srpske pravoslavne crkve (SPC) ili među svojim sljedbenicima i plemenicima. Monitor procjenjuje da bi Crna Gora, iako je poznato da ona nema kontrolu nad Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), mogla imati velikih problema ako se Karadžić preda na njenom teritoriju.
NAMPA, Idaho
Odgovarajući kritičarima koji traže povlačenje iz Iraka, američki predsjednik George W. Bush obećao je u srijedu da će Sjedinjene Države, dok god on bude predsjednik, "ostati, boriti se i dobiti rat protiv terorizma". U govoru pred pripadnicima Nacionalne garde iz Idaha i njihovim obiteljima, drugom ovoga tjedna kojim želi probuditi potporu za rat, Bush je odao priznanje na žrtvama koje podnose obitelji vojnika. "Dovršit ćemo posao u Afganistanu i Iraku", rekao je. "Povlačenje naših snaga iz Iraka, ili, kako ga neki nazivaju, šireg Bliskog istoka, samo bi ohrabrilo teroriste i stvorilo prostor za pokretanje novih napada na Ameriku i slobodne nacije", rekao je.
WASHINGTON
Sjedinjene Države poslat će 1.500 vojnika u Irak kako bi pojačale svoje snage i sigurnost u toj zemlji u povodu referenduma u listopadu i izbora u prosincu, objavio je u srijedu Pentagon. Dva bataljuna iz Fort Bragga (Sjeverna Karolina) u Irak bi trebala krenuti kasnije ovoga mjeseca, a u Iraku će provesti 120 dana. U Iraku je trenutačno 138.000 američkih vojnika. Zbog referenduma o iračkom ustavu sredinom listopada i parlamentarnih izbora u prosincu ta bi brojka privremeno mogla biti povećana na 160.000.
NADŽAF
Najmanje šestero ljudi poginulo je, a deseci su ozlijeđeni u sukobu sljedbenika radikalnog šijitskog vjerskog vođe Moqtade al-Sadra i suparničkog šijitskog pokreta povezanog s vladom koji je izbio u srijedu u iračkom gradu Nadžafu, doznaje se iz bolničkih izvora. Sadrov glasnogovornik za nasilje je okrivio Badrove brigade, miliciju povezanu s najmoćnijom šijitskom strankom u vladajućoj koaliciji, i dodao da je Sadr pozvao Mehdijevu vojsku da bude u "stanju pripravnosti". Sadr je poznat kao organizator dviju velikih pobuna protiv američkih snaga u Iraku i bivše iračke vlade.
BAGDAD - Prijedlog iračkog ustava prešao je u srijedu jednu prepreku dobivši zeleno svjetlo kurdskih zastupnika, no suniti se i dalje oglušuju na američke pritiske i nacrt odbacuju. Zastupnici kurdske skupštine, okupljeni na izvanrednoj sjednici u Erbilu, na sjeveru Iraka, nacrt ustava jednoglasno su prihvatili nakon što su prethodno raspravili članke koji se odnose na Kurde, rekao je predsjednik skupštine Adnan al-Mufti. Ustav predviđa federalno ustrojstvo Iraka, koje podržavaju Kurdi, ali ne i suniti smatrajući da bi ono moglo dovesti do podjele zemlje. U međuvremenu, nasilje u zemlji ne jenjava. U nizu sukoba u Bagdadu u srijedu je, prema novim službenim podacima, poginulo još najmanje 35 ljudi, od čega 15 u samoubilačkom napadu.
LISABON
Šumski požari koji bjesne u središnjem Portugalu u srijedu su se ponovno razbuktali i to samo nekoliko sati nakon što su ih vatrogasci stavili pod kontrolu. Nakon višednevnih napora, hladna magla i veća vlažnost zraka omogućili su vatrogascima da požare stave pod kontrolu, no ne zadugo, objavili su mjesni dužnosnici. Samo u okrugu Coimbre s požarima se bori više od 540 vatrogasaca uz potporu 150 vatrogasnih vozila i sedam zrakoplova. Požari bjesne i u središnjim i sjevernim okruzima Porta, Santarema, Vile Reala i Viseua. U srijedu je uhićeno još četvero ljudi zbog sumnje da su podmetnuli požare. Ove je godine zbog tih optužbi uhićeno ukupno 122 ljudi.
ISABELLA, Puerto Rico
Najstariji čovjek na svijetu proslavio je u srijedu u Puerto Ricu 114. rođendan velikom uličnom zabavom sa stotinjak gostiju koje je zabavljao popularni mjesni pjevač. Emiliano Mercado del Toro rođen je 21. kolovoza 1891. kada je Puerto Rico još bio španjolska kolonija, a Prvi svjetski rat proveo je u američkoj vojsci. Rođendanske čestitke poslali su mu američki predsjednik George W. Bush i guverner Puerto Rica Anibal Acevedo Vila. Na rođendanskoj proslavi na gradskom trgu Isabelle okupilo se stotinjak ljudi. Guinnessova knjiga rekorda najstarijim čovjekom na svijetu proglasila ga je u siječnju.