Dokument Irak opisuje kao "republiku, parlamentarnu, demokratsku i saveznu" državu, no ne određuje točnije stupanj ili narav federalizma kojeg Kurdi i šijiti traže u svojim dijelovima zemlje.
Izostanak točnijeg određenja čini se kao kompromis u odnosu na sunitsku muslimansku zajednicu kako bi se osiguralo da se taj ustav prihvati. Suniti u Iraku protive se federalizmu, posebice za šijite na jugu.
Nacrt ustava treba prihvatiti obična većina od 275 zastupnika u nacionalnoj skupštini. Šijit Hussain al-Shahristani, zamjenik predsjednika skupštine, izjavio je ranije da očekuje da će nacrt proći s "mnogo većim" brojem glasova od potrebnog.
Ako se taj dokument prihvati on treba biti stavljen na referendum do 15. listopada. Ako bilo koje tri od 18 iračkih pokrajina na referendumu nacrt odbace s više od dvije trećine glasova ustav neće biti prihvaćen.
Neki su suniti već izjavili da namjeravaju mobilizirati svoju zajednicu u pokušaju da ustav bude odbačen.