No, za razliku od OMF-ova, tržište dobrovoljnih mirovinskih fondova (DMF) tek je u začetku, a šest otvorenih DMF-ova sa 41,5 tisućom članova, raspolaže imovinom od 126,3 milijuna kuna.
I dok obveznim mirovinskim fondovima najveći problem u poslovanju predstavlja plitko tržište kapitala, odnosno nedovoljna raspršenost ulaganja zbog ograničene ponude kvalitetnih i zakonski dostupnih vrijednosnih papira, razvoj trećeg mirovinskog stupa, navode u Banci, usporava slaba kupovna moć građana.
Naime, pojašnjavaju, ključna postavka mirovinske reforme jest da se kod pojedinca razvije svijest kako o svojoj mirovini mora brinuti sam, umjesto da se, kao prijašnje generacije, oslanja na državu i generacijsku solidarnost. Usprkos tome, za dobrovoljnu se mirovinsku štednju, bilo u otvorenim bilo u zatvorenim fondovima, odlučilo manje od jedan posto stanovnika Hrvatske, odnosno njih ukupno oko 44 tisuće.
Ipak, menadžeri fondova suglasni su da je prerano za donošenje ocjene o uspješnosti ili neuspješnosti tržišta dobrovoljne mirovinske štednje, ali su zadovoljni razvojem i optimistično gledaju na budućnost, navode u Banci.
A u budućnosti bi za razvoj dobrovoljne mirovinske štednje, uz liberalizaciju ulaganja, presudne bile i porezne olakšice i poticaji, posebice porezne olakšice za poslodavce koji uplaćuju u dobrovoljne mirovinske fondove za svoje zaposlenike.
Time bi se, ističe se u Banci, zbog male kupovne moći ulazak u treći mirovinski stup omogućio širem krugu osoba, a time i smanjili socijalni pritisci u budućnosti.
Naime, do sada je u Hrvatskoj osnovano samo sedam zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, i to VIPnet-a, Dalekovoda, Hrvatske kontrole zračne plovidba, Ericssona Nikole Tesle, Hrvatskog liječničkog sindikata te Sindikata pomoraca Hrvatske, kao i Hrvatskog novinarskog društva.
Za sada svih sedam zatvorenih mirovinskih fondova ima tek 2.846 članova, no prema najavama iz posebnog priloga Banke, najesen bi isto trebale učiniti i Hrvatska pošta te Croatia Airlines.