Rusija je kao vodeći izvoznik prirodnog plina i drugi po veličini izvoznik nafte u svijetu ostvarila u prvoj polovini godine pravu eksploziju prihoda zbog rekordno visokih cijena energenata, što je rezultiralo proračunskim viškim u vrijednosti 10,2 posto BDP-a i viškom u trgovinskoj bilanci od oko 58,9 milijardi dolara.
To je ogromno bogatstvo istodobno urodilo i prilikama koje po pisanju poslovnog dnevnog lista Vedomosti nalikuje "Brežnjevljevoj eri, kada su vlasti zahvaljujući prihodima od nafte povjerovale da mogu izbjeći bolne reforme".
Upozorenje stiže u pravom trenutku budući da je rast ruskog BDP-a ove godine usporio u usporedbi s istim razdobljem prošle godine sa 7,4 na 5,6 posto, dijelom zbog usporavanja procesa eksploatacije nafte.
"Iscrpili smo sve mogućnost za povećanje izvoza nafte a zasad nemamo neku drugu pokretačku snagu", priznao je zamjenik ministra za gospodarski razvoj Andrej Šaronov u razgovoru za poslovni tjednik Profil.
Istodobno domaća i inozemna ulaganja u Rusiji variraju zbog hladnog tuša u vidu slučaja Jukos i neizvjesnosti oko gospodarske politike Kremlja. Budući da se proces istinske diversifikacije ruskog gospodarstva tek treba zahuktati, vodeći je motor gospodarskog rasta tek ruska sklonost potrošnji, i to uglavnom uvezene robe i usluga, koje su često konkurentnije od domaćih proizvoda.
Proces gospodarskih reformi usporen je od prošle godine i zbog restrukturiranja plinske industrije i trenutno gotovo tapka u mjestu. "Vlada se već opekla u prvoj polovini godine loše izvedenom monetizacijom socijalnih prava i nije vjerojatno da će ponovno riskirati prije izbora zakazanih 2007/2008.", konstatirao je Christopher Weafer iz banke Alfa.
Rusija odgodila reforme usprkos obilnim prihodima od nafte Moskva će pokušati stimulirati gospodarski rast povećanjem prihoda građana a ta bi politika "trebala ukloniti rizik neuspjeha" u vrijeme predizborne kampanje za parlamentarne i predsjedničke izbore, napomenuo je Weafer.