Azijsko-pacifički sporazum o čistom okolišu i klimi - kako se službeno naziva - potpisali su SAD, Australija, Indija, Japan, Kina i Južna Koreja, a svrha mu je pronaći novu tehnologiju kojom bi se smanjilo ispuštanje štetnih plinova a da se pritom ne uspori gospodarski razvoj.
Američki državni podtajnik Robert Zoelick tvrdi kako sporazum nije prijetnja protokolu iz Kyota, koji su Washington i Canberra odbili potpisati jer bi, kako smatraju, usporio gospodarski razvoj i smanjio broj zaposlenih u njihovim zemljama.
"Ne odmičemo se od Kyota. Samo ga nadopunjavamo. Svrha nam je pronaći praktična rješenja za probleme vezane uz ispuštanje štetnih plinova", rekao je Zoelick u Vientianu, glavnom gradu Laosa, gdje je sporazum potpisan na marginama azijsko-pacifičkog sigurnosnog foruma.
Australski premijer John Howard sporazum je nazvao "povijesnim" i "superiornim" protokolu iz Kyota.
Aktivisti za zaštitu okoliša tvrde kako je sporazum ograničen, da se u njemu ne navode nikakvi ciljevi ni rokovi i da se nikako ne može mjeriti s dogovorom iz Kyota, usklađenim pod okriljem UN-a.
"Sporazum nema nikakve veze sa smanjenjem štetnih plinova. Nema ciljeva, nema smanjenja štetnih plinova, nema nadzora, nema ničega, i ne odgovara na pitanje zašto dvije najbogatije zemlje svijeta ne čine ništa kako bi smanjile njihovo ispuštanje", rekao je Steve Sawyer iz Greenpeacea.
SAD i Australija jedine su razvijene zemlje koje nisu ratificirale protokol iz Kyota, koji predviđa smanjenje ispuštanja plinova za 5,2 posto do godine 2012.