"Kriv sam i iskreno mi je žao", rekao je Bralo nakon svake od osam točaka izmijenjene optužnice koje mu je pročitao predsjedavajući sudac Liu Daqun.
U odnosu na prvotnu optužnicu iz 1995. godine koja je imala 21 točku, izmijenjena optužnica je skraćena, ali joj je u prvoj točki dodana optužba za progon na političkoj, vjerskoj ili rasnoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti, zbog Bralina sudjelovanja u pokolju više od 100 Bošnjaka u Ahmićima, kod Viteza, 16. travnja 1993.
U ostalih sedam točaka sažete su inkriminacije iz ranije 21 točke, pa ga se u tri točke tereti za ubojstvo, mučenje i povrede osobnog dostojanstva, uključujući silovanje kao kršenje ratnog prava i običaja, a u četiri točke za mučenje, nehumano postupanje, protupravno zatvaranje i protupravno zatvaranja civila kao teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949.
Tužitelj Mark Harmon je uz prijedlog Sporazuma o izjašnjavanju o krivnji i prijedlog izmijenjene optužnice, sudskom vijeću predao i dokument o činjeničnoj osnovi sporazuma.
Vijeće je na samoj raspravi potvrdilo izmijenjenu optužnicu, nakon čega se Bralo izjasnio o krivnji, a potom je vijeće uzelo stanku radi razmatranja samog sporazuma.
Tužitelj Harmon je naglasio da je sporazum bezuvjetan, odnosno da je do njega došlo bez davanja uvjeta i obećanja, bez nagovaranja i davanje preporuke za opseg kazne Brali.
"Optuženi je prihvatio točke optužnice takve kakve jesu", rekao je Harmon.
"Optuženi je do sporazuma došao potpuno samostalno i dobrovoljno", potvrdio je Bralin branitelj Johnatan Cooper, dodajući kako je to njegov izraz kajanja za počinjena djela.
Na upit suca Liua je li bio prisiljen ući u sporazum, Bralo je odgovorio kako je to učinio "od svoje drage volje". Predsjedavajućem sucu također je potvrdio kako shvaća da vijeće nije obvezno prihvatiti opseg kazne koji bi on eventualno kasnije dogovorio s Tužiteljstvom.
Liu je, nakon konzultacija sa sucima, tužiteljima i obranom, najavio da bi rasprava o visini kazne trebala biti održana u drugom ili trećem tjednu listopada.
Miroslav Bralo (37) je u vrijeme na koji se odnosi optužnica, od siječnja do srpnja 1993., bio pripadnik specijalne postrojbe HVO-a Džokeri. Prvotna optužnica protiv njega potvrđena je 10. studenoga 1995., a objavljena tek devet godina kasnije 12. listopada 2004.
Bralo se predao SFOR-u u BiH u studenom 2004. a u Haag je prebačen 12. studenoga. Na prvom stupanju pred sud 15. studenoga izjasnio se da nije kriv. Bralo je prvi haški optuženik Hrvat iz BiH koji je s Tužiteljstvom postigao sporazum o priznanju krivnje.
Uz njega je vezan i kuriozitet o neuspješnom pokušaju predaje SFOR-u jesen 1997., kada je vraćen s porte baze mirovnih snaga uz objašnjenje da nije na popisu optuženih ICTY-a.