HNS i IDS drže da je upravo Zakon o HRT-u 'mjesto' gdje se može ispravljati nepravda prema građanima koji moraju plaćati pristojbu, a ne mogu gledati, odnosno slušati televizijski i radijski program.
S druge strane, SDP i HSS smatraju da je pristojba civilizacijsko dostignuće koje ne treba dirati, te da problem treba rješavati kroz obvezu Odašiljača i veza da osiguraju kvalitetan signal na cjelokupnom državnom teritoriju.
Ostali klubovi, izuzev onog nacionalnih manjina koji je upozorio na nedostatne programske sadržaje za manjine na HRT-u, nisu sudjelovali u raspravi.
HNS-ovac Dragutin Lesar rekao je da ga je na predlaganje zakonskih izmjena naveo problem oko tisuću domaćinstava u Međimurju uz slovensku granicu koji ne primaju HRT-ov signal, a prisiljeni su, pa i prijetnjama ovrhom i zatvorom, plaćati RTV pristojbu.
Budući da Vlada, ali i većina klubova ne prihvaćaju njegove izmjene, Lesar predlaže da Sabor donese zaključak po kojemu bi Vlada obvezala Odašiljače i veze, tvrtku u 100-postotnom državnom vlasništvu, da osigura kvalitetan signal u cijeloj državi.
Zakonske izmjene podržao je i Klub IDS-a, a Željko Pavlic uporište za njihovo donošenje vidi i u odredbama Zakona o zaštiti potrošača, po kojima trgovac koji pruža javnu uslugu mora korisnicima (potrošačima) pružiti i uslugu distribucijske mreže.
Antun Vujić (SDP), pak, ističe da nije riječ o usluzi, nego o pristojbi koju je dužan plaćati svaki korisnik koji ima televizijski i radijski prijemnik.
Solidarizirajući se, kako kaže, s građanima koji ne primaju signal, a moraju plaćati pristojbu, tvrdi da je HNS taj problem krivo adresirao, odnosno da su Odašiljači i veze, a ne HRT dužni osigurati kvalitetan signal.
Kao i Luka Roić (HSS), Vujić podržava zaključak da se Odašiljače i veze obveže da na svoj trošak pojačaju signal.
"Taj se problem mora rješavati ne preko pristojbe, nego putem obveze Odašiljača i veza", rekao je Roić.
Zastupnici nastavljaju pojedinačnu raspravu o HNS-ovu prijedlogu.