Većina ovogodišnjih ulaganja u marine, kako se doznaje od predsjednika te HGK-ove Grupacije Ivana Sože, odnosila se na investicijsko održavanje i poboljšanje kvalitete infrastrukture i usluga, a to im je omogućilo i povećanje cijena u prosjeku za oko 12 posto u odnosu na lanjske.
Soža pritom napominje da ima marina koje nisu ove godine podizale cijene, jer su to slijedom ulaganja učinile lani, a sve se te činjenice, kaže, uz marine iz sastava Grupacije (u kojoj su i svih 21 marina ACI-ja) odnose i na privatne marine.
U vezi privatnih marina dodaje i da je primjetno kako imaju višu razinu i raznovrsnije usluge od državnih, posebno u turističko-rekreativnom smislu, ali su sve to, kaže, pokazatelji da se u sustavu marina u Hrvatskoj sve više pazi ne samo na povećanje kvalitete i sigurnosti plovila odnosno veza u marini nego i na zaštitu okoliša i mora, zbrinjavanja otpada i voda u marinama.
To potkrepljuje i ovogodišnje priznanje Plava zastava marini Betina, koja je time postala 19-ta marina u Hrvatskoj koje nose to visoko europsko ekološko priznanje, odnosno to priznanje sada ima više od 40 posto marina iz Grupacije.
Govoreći o ovogodišnjim trendovima Soža naglašava nastavak porasta broja dužih i velikih (mega-jahti) u hrvatskim marinama, što također, kaže, utječe na povećanje prihoda u marinama. Naime, unatrag 10 godina prosječna duljina plovila u hrvatskim je marinama, kaže, bila oko 10,5 metara, a već od prošle godine primjetan je porast duljih plovila da bi ove godine prosječna duljina plovila bila oko 13-13,5 metara.
Takvim plovilima, dodaje, dolaze i zahtjevniji nautičari (vlasnici i gosti), tražeći uređenije uvjete boravka pa se hrvatske marine nastoje i tome prilagoditi povećanjem kvalitete svojih usluga.
Među marinama koje se na Jadranu trenutno ističu raznovrsnošću i kvalitetom ponude i usluga Soža izdvaja privatnu marinu "Frapa" kod Rogoznice, najstariju marinu "Punat" na Krku, najveću marinu na Jadranu "Dalmacija" na području Sukošan-Bibinje, obnovljenu marinu Kremnik kod Primoštena te ove godine otvorenu marinu u Kaštelima.
Soža napominje i da struka velika očekivanja ima i od buduće strategije razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj, čija je izrada u tijeku u resornom ministarstvu. Nada se da će taj strateški dokument u konačnici objediniti mnoštvo već pristiglih dobrih prijedloga na koji način dalje ići u razvoj svih komplementarnih resursa koji su važni za nautički turizam. Tu se, kaže, misli i na povećanje kapaciteta gradnjom novih marina, ali na točno određenim lokacijama i ne betoniranjem nego nasipavanjem i slično. Očekuje i reguliranje problematike tzv. sive zone u tom segmentu odnosno komercijalnih vezova koje su u sustavu luka, lučica i sportskih klubova. One, kaže, ne spadaju u marine i Grupacija nema na njih utjecaj, ali se određenim dijelom bave nautičkim turizmom.
Osim toga očekuje da će takav dokument značajno pridonijeti razvoju ne samo nautičkog turizma nego i kvalitetnijem životu svih područja gdje se razvija, posebno na otocima.